Gdje se traži pomoć
Adrese na koje se porodica javlja nisu zamjenjive i ne rade isti posao. Miješanje njihovih uloga je razlog zašto porodice mjesecima kruže između šaltera i vraćaju se s odgovorom da nisu na pravom mjestu.
| Kome se javljate | Za šta | Šta tu nećete dobiti |
|---|
| Dom zdravlja i porodični ljekar | Pregled, nalaz, uput za dalje, terapija, zdravstvena njega u kući po uputi ljekara, patronažna posjeta | Odluku o socijalnim pravima i o smještaju u ustanovu |
| Centar za socijalni rad prema prebivalištu | Procjenu stanja, prava iz socijalne zaštite, upućivanje u ustanovu, informacije o uslugama u toj općini | Brzo rješenje, jer sve zavisi od kapaciteta i raspoloživih sredstava |
| Lokalna organizacija Crvenog križa | Praktičnu pomoć u kući, posjete, nabavku, pratnju, prijavu za program gerontodomaćica | Medicinsku njegu i nadzor tokom cijelog dana i noći |
| Ustanova socijalne zaštite ili dom | Podatke o kapacitetu, cijeni, dokumentaciji i uslovima prijema | Procjenu koja se traži prije prijema i koja ide preko nadležne službe |
Od doma zdravlja se kreće i onda kada porodica misli da je problem isključivo socijalni. Zdravstvena njega u kući u Federaciji BiH provodi se po uputama porodičnog ljekara, pa bez njegovog nalaza nema ni te usluge. Primarna zdravstvena zaštita se organizuje tako da bude dostupna u općini prebivališta i obuhvata rad polivalentnih patronažnih sestara u zajednici, liječenje i rehabilitaciju u kući i palijativnu njegu.
Centar za socijalni rad je mjesto gdje se traže prava iz socijalne zaštite. U Federaciji BiH zakon nabraja novčanu i drugu materijalnu pomoć, smještaj u ustanovu socijalne zaštite, usluge socijalnog i drugog stručnog rada te kućnu njegu i pomoć u kući, ali iznose, uslove i postupak za većinu njih propisuje kanton. Postoji i novčana naknada za pomoć i njegu od drugog lica za osobe starije od 65 godina kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ta pomoć prijeko potrebna. I njen iznos i postupak utvrđuje kanton, a sredstva idu iz kantonalnog budžeta, pa dvije susjedne općine u različitim kantonima ne moraju imati isti odgovor.
U Republici Srpskoj lista prava propisana je jednim zakonom za cijeli entitet i uključuje pomoć i njegu u kući, dodatak za pomoć i njegu drugog lica, smještaj u ustanovu, zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu i dnevno zbrinjavanje. Dodatak za pomoć i njegu drugog lica priznaje se na osnovu nalaza i mišljenja stručne komisije, a iznosi 22 posto prosječne neto plate ostvarene u Republici Srpskoj u prethodnoj godini za osobu koja cjelodnevno i u potpunosti zavisi od tuđe pomoći, odnosno 11 posto kada je pomoć djelimična. Pomoć i njega u kući iz budžeta vezana je i za prihod: ukupna primanja korisnika ne smiju prelaziti polovinu zakonom propisane osnovice.
Crveni križ Federacije BiH vodi program kućne njege kroz 78 općinskih i jednu gradsku organizaciju, uspostavljen u svakom kantonu. Korisnici su osobe starije od 65 godina koje žive same, nemaju rođaka u mjestu stanovanja ni u bližoj okolini, nepokretne su ili slabije pokretne, primaju stalnu socijalnu pomoć ili su penzioneri s minimalnim primanjima. Do petine korisnika mogu biti i mlađi ako ispunjavaju ostale kriterije. Volonteri godišnje ostvare oko 200.000 posjeta za približno 4.400 stalnih i oko 600 povremenih korisnika, a usluge idu od njege i prevoza do zdravstvenih ustanova, preko održavanja lične higijene i higijene stana, kupovine namirnica i pomoći u pripremi hrane, do plaćanja računa i sitnih popravki u stanu.
Paralelno s tim, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Crveni križ FBiH provode program gerontodomaćica, koji je u 2026. proširen na ukupno 70 zaposlenih žena. Usluga je pomoć u kući starijim i iznemoglim osobama i osobama s invaliditetom, korisniku se ne naplaćuje, a korisnici se biraju u saradnji s centrom za socijalni rad. Prijava zato ide preko centra u svojoj zajednici ili preko lokalne organizacije Crvenog križa.
Ako niste sigurni koja je služba nadležna, adresar centara i lokalnih službi za socijalni rad u Federaciji BiH objavljen je na stranici federalnog ministarstva, s adresama, telefonima i kontakt osobama po kantonima. U Republici Srpskoj nadležnost je kod resornog ministarstva i centara za socijalni rad u jedinicama lokalne samouprave.
Kada se otvori pitanje demencije, uz ljekara postoji i posebna adresa. Centar za demenciju u Sarajevu, koji je 2013. osnovalo Alzheimer udruženje AiR, vodi savjetovalište, dnevni centar i program podrške za njegovatelje, dakle i za članove porodice koji brigu nose sami.
