Državni ili privatni vrtić - kako razmišljati o izboru, listama čekanja i dodatnim troškovima u BiH

Kako se u Kantonu Sarajevo dolazi do mjesta

Cijeli upis ide kroz sistem EMIS-predškolsko. Ministarstvo za odgoj i obrazovanje za svaku školsku godinu donosi instrukciju o upisu i objavljuje je na svojoj stranici zajedno s konkursom, hodogramom i odgovorima na česta pitanja. Glavni upisni rok je u proljeće, za godinu koja počinje u septembru, a tokom godine se objavljuju periodični rokovi.

Postupak ima šest koraka i svaki od njih ima svoj rok. Preskočen korak ne može se nadoknaditi kasnije.

1. Rezervacija. Odnosi se samo na djecu koja već pohađaju vrtić i samo na rok za početak školske godine. Roditelj u sistemu odgovara sa da ili ne na pitanje nastavlja li dijete u istoj ustanovi.
2. Registracija i dokumentacija. Roditelj unosi podatke o djetetu i porodici i dodaje skenirane ili fotografisane dokumente. Na kraju mora kliknuti potvrdu dokumentacije, jer se bez toga prijava uopšte ne šalje u verifikaciju.
3. Verifikacija. Dokumente pregledaju uposlenici Ministarstva. Dok ta faza traje, dokumentacija se više ne može mijenjati.
4. Odabir ustanove. Bira se izbor 1, a uz njega i zamjenski izbor 2 i izbor 3. U svakom upisnom roku dozvoljen je jedan izbor i jedan reizbor, dakle najviše tri ustanove.
5. Rang liste. Tokom izbora se generiše informativna lista, na kraju faze preliminarna, a poslije prigovora konačna rang lista primljene djece.
6. Upis. Ustanova poziva roditelja e-mailom na termin za potpisivanje ugovora i uvid u originalnu dokumentaciju za upis, uključujući ljekarsko uvjerenje.

Slobodna mjesta sistem računa sam, po odgojnim grupama, tako što od maksimalnog broja djece u grupi oduzme već upisanu djecu. Uzrast djeteta se računa na dan 1. septembra, pa se roditelju prikazuju samo grupe u koje dijete po godinama spada. Za konkurs za školsku 2026/2027. godinu to je značilo da se prijaviti moglo dijete rođeno najkasnije 1. marta 2026, jer je tada 1. septembra imalo navršenih šest mjeseci. Razlika između jasličke i vrtićke grupe nije samo u godinama, nego i u tome kako dijete prolazi prve sedmice.

Bodovanje: 23 kriterija i šta stvarno donosi bod

Lista primljene djece se ne pravi ručno. Sistem je generiše po odgojnim grupama, na osnovu unesenih podataka i verifikovanih dokumenata, po tabeli od dvadeset tri kriterija. To znači jednu stvar koju roditelji najčešće previde: bod ne donosi status nego dokument kojim se status dokazuje.

Kad dvoje djece ima isti broj bodova

Izjednačenje je česta situacija, jer većina porodica skuplja bodove po istim stavkama. Za taj slučaj instrukcija ima propisan redoslijed prednosti i on se primjenjuje ovim redom.

1. Dijete s teškoćama u razvoju.
2. Dijete žrtva nasilja u porodici.
3. Dijete predloženo od strane Centra za socijalni rad.
4. Dijete koje ima brata ili sestru u vrtiću.
5. Dijete kojem brat ili sestra apliciraju u istom roku.
6. Dijete iz porodice s petero i više djece.
7. Dijete iz porodice sa četvero djece.
8. Dijete iz porodice s troje djece.
9. Dijete koje je učestvovalo u ranijem roku a nije primljeno, pri čemu prednost ima ono s više bodova po tom kriteriju.
10. Dijete čiji bliži član porodice ima teško oboljenje.
11. Dijete kojem su oba roditelja zaposlena.
12. Dijete koje je ranije izvršilo odabir.

Zadnja stavka je jedina na koju roditelj može uticati istog dana. Ako se dvije prijave poklope po svemu ostalom, mjesto dobija ona koja je odabir napravila ranije. Čekanje zadnjeg dana upisnog roka je zato besplatan gubitak prednosti.

Liste čekanja: šta je ukinuto, a šta nije

Ranije je za upis u vrtiće javne ustanove postojala lista čekanja na kojoj je bio veliki broj djece. Uvođenjem online upisa i odluke o sufinansiranju boravka u privatnim ustanovama ta lista je ukinuta, a djeca se tokom školske godine upisuju periodično, prema broju slobodnih mjesta u odgojnim grupama. To piše u samom programu sufinansiranja.

Ono što je ostalo je rang lista po upisnom roku. Ako dijete nije na njoj, znači da za odabrane grupe nije bilo dovoljno mjesta za taj broj bodova. Nema reda u kojem se čeka, nego novi rok u kojem se ponovo konkuriše, uz jedan bod više za svaki rok u kojem je dijete učestvovalo bez prijema.

Dok traje faza izbora, sistem najmanje dva puta dnevno generiše informativnu rang listu. Ona je privremena i mijenja se, ali pokazuje jednu korisnu stvar: prolazi li vaše dijete u ustanovi koju ste odabrali. Ako ne prolazi, tu je rok za reizbor, u kojem se odabir mijenja bez ikakve kazne.

Dešava se i da dijete nestane s liste na kojoj je bilo. Objašnjenje je uvijek isto: neko dijete s više bodova ili s prednošću kod jednakog broja bodova naknadno je odabralo isti vrtić.

• Pratite informativnu listu svaki dan dok traje izbor, a ne samo na kraju.
• Iskoristite sva tri izbora. Dijete koje nije prošlo kod prvog izbora automatski se razmatra za drugi, pa za treći.
• Prigovor se podnosi samo na propisanom obrascu i lično, u šalter sali Vlade Kantona Sarajevo. Prigovori poslani e-mailom, poslani poslije roka ili na drugom obrascu se ne razmatraju.
• Prigovor je moguć u tri slučaja: kad dijete ima isti broj bodova kao zadnje primljeno u odabranoj ustanovi, kad je obračunat manji broj bodova za odabrane ustanove i kad se traži spajanje djece iz iste porodice primljene u različite vrtiće.
• Ne odjavljujte postojeće mjesto dok nemate novo. Ako se u fazi rezervacije izjasnite da ne nastavljate u istoj ustanovi, a na upisnom roku ne budete primljeni, dijete ostaje bez vrtića na kraju tekuće školske godine.

Koliko Kanton sufinansira boravak u privatnom vrtiću

Program sufinansiranja boravka djece u privatnim predškolskim ustanovama Vlada Kantona Sarajevo donosi za svaku školsku godinu i objavljuje ga u Službenim novinama Kantona. Za 2026/2027. godinu u budžetu je za tu namjenu odobreno 17 miliona KM, a okvirni broj korisnika je oko 5.000 djece.

Pravo na sufinansiranje imaju djeca državljani Bosne i Hercegovine sa stalnim prebivalištem u Kantonu Sarajevo. Djeca iz drugih dijelova zemlje mogu se registrovati i učestvovati u upisu, ali bez prava na ovu podršku. Strani državljani nisu korisnici programa, a privatne ustanove smiju najviše tri mjesta rezervisati za njihovu djecu izvan sistema.

Novac ne ide roditelju na račun. Ministarstvo potpisuje ugovor o sufinansiranju s ustanovom, ustanova potpisuje ugovor o boravku s roditeljem, a iznos se odbija od cijene koju ustanova naplaćuje. Sufinansiranje teče od 1. septembra 2026. do 30. augusta 2027. godine.

Program pritom kontroliše i cijene. Ustanovama koje su prošle godine naplaćivale do 400 KM povećanje je ograničeno na 10 posto, onima od 401 do 600 KM na 5 posto, a onima preko 600 KM na 3 posto. Saglasnost daje Ministarstvo, koje procjenjuje opravdanost zahtjeva. Ustanova koja podigne cijenu bez saglasnosti ili preko dozvoljenog gubi ugovor o sufinansiranju.

Šta se stvarno razlikuje, a šta je isto

Dio razlika koje roditelji očekuju ne postoji, jer su propisane isto za sve. Okvirni zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju u BiH kaže da se zajednička jezgra cjelovitih razvojnih programa uspostavlja i primjenjuje u svim javnim i privatnim ustanovama, da se rad u objema odvija po istim pedagoškim standardima i normativima i da su nadležne vlasti dužne osigurati nadzor nad radom i jednih i drugih. Isti zakon roditelju izričito daje pravo izbora javne ili privatne ustanove.

Provjera ustanove: rješenje, registar i program sufinansiranja

Registracija nije formalnost koja zanima samo inspekciju. O njoj zavisi hoćete li dobiti sufinansiranje, ko nadzire rad ustanove i šta se dešava s vašim djetetom ako ustanova prestane raditi. Provjera traje petnaestak minuta.

1. Otvorite listu ustanova na stranici Ministarstva za odgoj i obrazovanje i filtrirajte je po tipu predškolske ustanove i općini. Ustanova koje tamo nema nije upisana u registar Ministarstva.
2. Tražite rješenje o ispunjavanju uvjeta za početak rada. Predškolska ustanova smije početi s radom tek na osnovu tog rješenja, potom se upisuje u registar Ministarstva, a u sudski registar tek nakon toga. Za rad prije upisa u oba registra propisana je kazna od 1.000 do 4.000 KM za ustanovu i od 500 do 2.000 KM za odgovorno lice.
3. Pitajte je li ustanova potpisala ugovor o sufinansiranju s Ministarstvom i je li prihvatila da cijene formira u skladu s programom. Ministarstvo objavljuje obavještenje o ustanovama koje to nisu prihvatile i za čiju djecu sufinansiranja nema.
4. Insistirajte da upis ide kroz sistem. Ako ustanova upiše dijete izvan njega, Ministarstvo pokreće postupak pisanog upozorenja i mogućeg raskida ugovora, a sufinansiranje za to dijete ne teče.
5. U Republici Srpskoj ispunjenost uslova rješenjem utvrđuje ministar, ustanova se upisuje u sudski registar i u Registar predškolskih ustanova koji vodi Ministarstvo, a ispunjenost uslova za nastavak rada provjerava se obavezno svake četiri godine.

U Republici Srpskoj vrijedi znati i razliku u nazivima. Predškolska ustanova se može organizovati kao dječji vrtić ili kao klub za djecu, a klub se smije osnovati i u prilagođenom stambenom prostoru, uz izričitu zabranu da u nazivu koristi riječ vrtić. Igraonica je nešto treće: registruje se kao privredna djelatnost, kontrolišu je prosvjetna i tržišna inspekcija i po zakonu nema status predškolske ustanove.

Registracija je bitna i za slučaj koji niko ne planira. Ako ustanova prestane s radom, osnivač je dužan djeci upisanoj u nju omogućiti nastavak predškolskog odgoja i obrazovanja u drugoj ustanovi. Ta obaveza pada na osnivača registrovane ustanove, a ne na prostor koji radi bez rješenja.

Ugovor s privatnom ustanovom: šta mora pisati

Kod privatne ustanove ugovor je najvažniji papir nakon predaje dokumentacije. U Kantonu Sarajevo prijedlog ugovora se generiše kroz sistem i njegovi obavezni dijelovi pokrivaju identitet djeteta, iznose sufinansiranja i promjene cijene boravka, a potpisani primjerak ustanova vraća u sistem. Sve što nije u tom obaveznom dijelu pregovarate vi.

Usmeni dogovor o popustu ili o tome da se ljetni mjeseci ne plaćaju ne vrijedi ništa kad dođe do spora. Tražite ugovor na uvid prije nego što uplatite rezervaciju ili prvi mjesec, i pročitajte ga do kraja.

• Tačna cijena i šta u nju ulazi, a šta se plaća posebno.
• Koje doplate postoje, jesu li obavezne i kako se naplaćuju.
• Otkazni rok, način raskida i da li se plaća mjesec u kojem dijete prestaje dolaziti.
• Šta se plaća za dane bolesti i za duže izostanke, i umanjuje li se cijena.
• Pravila za kasno preuzimanje djeteta i iznos naknade ako postoji.
• Kako se mijenja cijena tokom godine, u kojem roku roditelj dobija najavu i šta može ako se ne slaže.
• Ko podnosi šta za sufinansiranje, koje dokumente roditelj dostavlja i šta se dešava ako pravo prestane.
• Šta se dešava s uplaćenom rezervacijom ako dijete ne krene ili krene sredinom mjeseca.

Odredbe koje potrošač nije lično ugovarao, a stvaraju značajnu nejednakost na njegovu štetu, po Zakonu o zaštiti potrošača u BiH su nepravedne i ništave. Zakon posebno nabraja i odredbu kojom jedna strana zadržava pravo da promijeni obećanu uslugu isključivo prema svom interesu. Ako ugovor ustanovi daje pravo da cijenu mijenja kad hoće i koliko hoće, to je odredba oko koje vrijedi tražiti izmjenu prije potpisa.

Roditelj se može i odreći sufinansiranja, uz izjavu ovjerenu kod nadležnog općinskog organa koja se predaje ustanovi. Promjena ustanove usred godine ide obrnutim redom od upisa: zahtjev ustanovi za prekid ugovora, ispis djeteta iz sistema, pa novi odabir tek na narednom upisnom roku.

Skriveni troškovi i stvarni mjesečni iznos

Mjesečna cijena je samo jedan red u računu. Zakon u Kantonu Sarajevo predviđa da sredstva za kraće i specijalizirane programe i troškove ishrane djece obezbjeđuju korisnici usluga, dakle roditelji, i to vrijedi i za javnu ustanovu. U Republici Srpskoj je to još izričitije: troškovi specijalizovanih programa i osiguranja djece ne ulaze u mjesečni iznos koji roditelj plaća za boravak.

• Upisnina ili rezervacija mjesta, uz odgovor je li povratna ako dijete ne krene.
• Ishrana i užine, ako se obračunavaju odvojeno od boravka.
• Specijalizirani programi: strani jezik, sport, muzika, radionice i slično.
• Osiguranje djeteta, gdje se plaća posebno.
• Oprema i rezervna odjeća za garderobu, koje se dopunjavaju kroz godinu.
• Izleti, predstave, fotografisanje i pokloni za praznike.
• August, u kojem je sufinansiranje prepolovljeno, pa je račun veći nego ostalih mjeseci.
• Otkazni rok, koji zna značiti plaćen mjesec u kojem dijete više ne dolazi.
• Naknada za kašnjenje pri preuzimanju i dani kada ustanova ne radi.
• Prevoz i parking, ako vrtić nije na putu do posla.

Račun se radi na godinu, ne na mjesec. Saberite dvanaest mjeseci po ugovorenoj cijeni, dodajte jednokratne stavke i doplate koje ste prepoznali, oduzmite sufinansiranje za mjesece u kojima stvarno teče i tek onda podijelite s dvanaest. Razlika u odnosu na cijenu iz cjenovnika zna biti veća od same subvencije.

Uz to provjerite i može li porodica taj iznos podnijeti bez sufinansiranja bar privremeno. Pravo prestaje kad se kasni s uplatama, kad dijete duže izostaje i kad ustanova izgubi ugovor s Ministarstvom, a nijedan od ta tri slučaja se ne najavljuje mjesecima unaprijed.

Obilazak: šta gledati i šta pitati

Jedan obilazak pokaže prostor, ali ne pokazuje svakodnevni rad. Zato je korisnije gledati kako odrasli govore s djecom, koliko je grupa mirna, gdje djeca spavaju, jedu i borave vani, i kako ustanova odgovara na praktična pitanja o opremi i rutini. Ustanova je pri prvom kontaktu ionako dužna roditelja upoznati sa svojim specifičnostima, od metoda rada i ishrane do radnog vremena.

• Koliko je djece u grupi tokom najvećeg dijela dana i koliko je odraslih stvarno prisutno?
• Kako izgleda raspored obroka, spavanja i boravka vani?
• Kako izgleda adaptacija i postoji li postepeni početak?
• Kako se roditelj obavještava o jelu, snu, povredama i promjenama u grupi?
• Šta se dešava kada odgajatelj izostane ili kada se grupe spajaju?
• Kolika je fluktuacija odgajatelja u posljednje dvije godine?
• Ima li ustanova pedagoga ili psihologa i kome se roditelj obraća kada adaptacija zapne?
• Kako se rješavaju povrede, alergije i sukobi među djecom, i gdje su ta pravila napisana?

Odgovori se porede s onim što piše u ugovoru i pravilima ustanove. U tim pravilima i kućnom redu nalaze se i zahtjevi o pelenama i dudi, način na koji se javlja izostanak i spisak onoga što dijete smije donijeti. Ako se rečeno i napisano razlikuju, vrijedi ono što je napisano.

Signali za oprez prije potpisivanja

Nijedna ustanova nema sve što porodica želi. Ovi znaci su ipak razlog da se stane prije potpisa.

• Ustanova ne želi pokazati ugovor prije uplate.
• Cijena i doplate se objašnjavaju samo usmeno, a cjenovnik ne postoji na papiru.
• Ne možete dobiti podatak o broju djece u grupi i broju odgajatelja.
• Nema jasnih pravila za bolest, povrede, alergije i lijekove.
• Ne zna se ko je osnivač, ko je direktor i kome se roditelj obraća s prigovorom.
• Obećavaju sufinansiranje bez ijednog podatka o tome jesu li u registru i imaju li ugovor s Ministarstvom.
• Nude upis mimo sistema, uz objašnjenje da se papiri srede kasnije.
• Ustanove nema na listi predškolskih ustanova nadležnog ministarstva.

Kada je koji izbor realniji

Kad se sve svede na jednu odluku, presudno je nekoliko konkretnih okolnosti, a rijetko kad tip ustanove sam po sebi. Tabela ispod pokazuje šta u pojedinoj situaciji odlučuje i gdje se najčešće pogriješi.

Javna ustanova je realnija kad porodici odgovara lokacija i kad dijete po bodovima prolazi u vrtić koji je stvarno blizu. Privatna dolazi u obzir kad u odabranim javnim grupama nema mjesta, kad je lokacija presudna ili kad porodici treba radno vrijeme koje javna ustanova nema.

Korisni izvori

Prva tri izvora su mjesta gdje se upis stvarno obavlja i gdje se objavljuju pravila i iznosi za tekuću godinu u Kantonu Sarajevo. Zatim slijedi tekst programa sufinansiranja i lista registrovanih ustanova, pa propisi po kojima se radi u svim ustanovama u zemlji i u Republici Srpskoj. Iznose, rokove i spisak ustanova uvijek provjerite za svoju općinu i kanton u godini upisa.