Učitavanje…
Učitavanje…
Novac koji porodica dobija povodom rođenja djeteta ne stiže s jedne adrese. U Federaciji BiH postoji federalna pomoć od 1.000 KM po novorođenom djetetu, uz nju kantonalna pomoć za opremu novorođenčeta, a u pojedinim gradovima i općinama i vlastita davanja. U Republici Srpskoj entitetsko pravo iznosi 500 KM, u Brčko distriktu 1.000 KM. Svaki nivo ima vlastiti propis, obrazac i službu kojoj se zahtjev predaje.
Jednokratna pomoć nije dječiji dodatak, koji se prima mjesečno i zavisi od prihoda domaćinstva, ni porodiljska naknada, koja nadoknađuje platu dok traje odsustvo. Oba prava obrađena su u posebnim člancima.
Najkraći rok je 60 dana od poroda, najduži godinu dana. Teče od rođenja djeteta, a ne od dana kada roditelj sazna da pravo postoji.
U Federaciji BiH pomoć dolazi s dva zakonska nivoa. Federalni je noviji: Vlada Federacije BiH je 2024. uredbom uvela jednokratnu pomoć za svako novorođeno dijete, bez uslova o prihodu porodice. Kantonalna pomoć za opremu novorođenčeta starija je i tipično vezana za cenzus. U Republici Srpskoj je pravo entitetsko, kod Javnog fonda za dječiju zaštitu, a Brčko distrikt ima vlastiti zakon i službu.
Na sve to dolazi gradski i opštinski sloj. Slojevi se ne isključuju: isplata s federalnog nivoa ne umanjuje kantonalno pravo, a nijedno od njih ne dira gradsku pomoć.
Koji nivo vam pripada određuje prebivalište, ne mjesto porođaja. Dijete rođeno u banjalučkom porodilištu, čija majka ima prijavljeno prebivalište u Federaciji BiH, ne ulazi u pravo iz Republike Srpske, i obrnuto. Iznosi koji se na internetu nude pod nazivom roditeljski dodatak pripadaju sistemima drugih država i u BiH se ne isplaćuju.
Pravo pripada majci koja je državljanka BiH i ima prijavljeno prebivalište u Federaciji BiH najmanje devet mjeseci prije rođenja djeteta. Dijete mora biti rođeno u kalendarskoj godini za koju se isplata vrši. Pravo postoji i kada je dijete mrtvorođeno, kao i kada dijete umre u periodu podnošenja prijava.
Otac prijavu podnosi ako je majka umrla, ako je bolesna ili ako joj je oduzeto roditeljsko pravo. Inače novac ide na račun majke.
Postupak je u cijelosti elektronski, kroz aplikaciju ePorodilja Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Podaci o državljanstvu, prebivalištu i rođenju provjeravaju se službenom razmjenom, pa roditelj prilaže samo potvrdu o bankovnom računu.
Bez upisa djeteta i matičnog broja prijava ne prolazi
Dijete prije prijave mora biti upisano u matičnu knjigu rođenih i imati jedinstveni matični broj, pa se prvi dokumenti za dijete vade odmah nakon poroda. Šaltera za ovu pomoć nema.
Za djecu rođenu u 2026. aplikacija je otvorena 1. marta 2026. i prijave se primaju tokom cijele godine. Za godište 2025. primane su do sredine februara 2026, pa se period prijave veže za godište djeteta. Za to godište bilo je obezbijeđeno 15 miliona KM, a isplaćeno je preko 15.000 prijava.
Kantoni imaju vlastito davanje pod nazivom jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta i ono je postavljeno drugačije od federalnih 1.000 KM. U Kantonu Sarajevo, Unsko-sanskom kantonu i Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde uslov je da porodica ispunjava uslove za dodatak na djecu, dakle da je ispod cenzusa. Iznos se u zakonima ne izražava u markama nego kao procenat prosječne plaće ili osnovice. U Kantonu Sarajevo zakon kaže najmanje 50 posto prosječne plaće, ali instrukcija resornog ministarstva kao osnov utvrđuje 800 KM, pa pomoć u 2026. iznosi 400 KM.
Zahtjev prima općinska služba socijalne zaštite ili centar za socijalni rad prema prebivalištu. Rok od 60 dana u Kantonu Sarajevo najkraći je među svim ovim davanjima; Unsko-sanski kanton daje tri mjeseca i vezuje isplatu za sredstva osigurana u budžetu, dok zakon Bosansko-podrinjskog kantona rok izričito ne propisuje.
Ostali kantoni davanja povodom rođenja uređuju vlastitim propisima, u različitim oblicima. Šta postoji u vašem kantonu i pod kojim uslovima reći će centar za socijalni rad, odnosno općinska služba socijalne zaštite prema prebivalištu.
Pomoć za opremu novorođenčeta iznosi 500 KM i pripada svakom novorođenom djetetu, bez obzira na materijalni status porodice i na to gdje je dijete rođeno. Uslov je prebivalište majke u Republici Srpskoj najmanje godinu dana prije rođenja.
Zahtjev se predaje na obrascu OP-1, u poslovnici Javnog fonda za dječiju zaštitu prema prebivalištu, u roku od godinu dana od rođenja. Fond je adresa i za dodatak na djecu, ali su to dva odvojena zahtjeva.
Uz opremu ide i pronatalitetna naknada: 600 KM za trećerođeno i 450 KM za četvrtorođeno dijete, takođe bez obzira na materijalni status, s rokom od godinu dana i obrascem PD-1. Za treće dijete se u istoj poslovnici mogu ostvariti dva iznosa, 500 KM za opremu i 600 KM naknade.
Distrikt ima vlastiti zakon o dječjoj zaštiti, pa se prava ne poklapaju s entitetskim. Pomoć za opremu novorođenčeta iznosi 1.000 KM, a rok za zahtjev je 180 dana od rođenja djeteta, upola kraći nego u Republici Srpskoj.
Zahtjevi iz dječje zaštite u Distriktu idu preko Pododjeljenja za socijalnu zaštitu, koje radi u okviru Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge.
Lokalni sloj ne počiva na zakonu nego na odluci grada ili opštine i na sredstvima planiranim za tu godinu. Zato se razlikuje od mjesta do mjesta i može nestati bez izmjene ijednog propisa.
Grad Banja Luka podršku stepenuje po redu rođenja, od 500 KM za prvo dijete do 2.000 KM za četvrto i svako naredno, a novac stiže u dva dijela: jedan po rođenju, drugi uz prvi rođendan djeteta. Rok je šest mjeseci, uslov neprekidno prebivalište na području grada dvije godine ili duže, a zahtjev se predaje u prijemnoj kancelariji Gradske uprave, gdje predmet vodi Odjeljenje za društvene djelatnosti.
U Tuzli takvo davanje postoji kao nabavka opreme za novorođeno dijete u tekućoj kalendarskoj godini, s obrascima na gradskom sajtu, a iznos se saznaje u Službi za kulturu, sport, mlade i socijalnu zaštitu. U Mostaru se pomoć po redu rođenja isplaćivala ranijih godina, a prema onome što je Grad potvrdio medijima, odluka za 2026. nije donesena i isplate nema, pa prošlogodišnja vijest o gradskoj pomoći ne znači da pomoć postoji i ove godine.
Šta daje vaša opština ili grad saznaje se u službi za društvene djelatnosti, odnosno za socijalnu zaštitu: pitajte je li odluka za tekuću godinu donesena, koliki je rok od rođenja i koji se obrazac predaje.
Svaki nivo računa rok za sebe, od dana rođenja djeteta. Porodica koja ostvaruje dva ili tri davanja praktično radi po najkraćem: kada prođe 60 dana, kantonalno pravo u Kantonu Sarajevo je izgubljeno iako su federalna prijava i eventualna općinska pomoć još otvorene.
Pregled obuhvata davanja čiji su iznosi i rokovi potvrđeni na službenim izvorima, prema stanju u augustu 2026.
| Nivo i davanje | Iznos | Rok od rođenja | Gdje se predaje |
|---|---|---|---|
| Federacija BiH, pomoć za novorođeno dijete | 1.000 KM | u kalendarskoj godini rođenja | ePorodilja, online |
| Kanton Sarajevo, oprema za novorođenče | 400 KM (najmanje 50 posto prosječne plaće) | 60 dana | općinska služba socijalne zaštite |
| Unsko-sanski kanton, oprema | do 35 posto osnovice | 3 mjeseca | centar za socijalni rad |
| BPK Goražde, oprema | 35 posto prosječne plate u kantonu | nije propisan | centar za socijalni rad |
| Republika Srpska, oprema | 500 KM | godinu dana | Javni fond za dječiju zaštitu, obrazac OP-1 |
| Republika Srpska, pronatalitetna naknada | 600 KM za treće, 450 KM za četvrto dijete | godinu dana | Javni fond za dječiju zaštitu, obrazac PD-1 |
| Brčko distrikt, oprema | 1.000 KM | 180 dana | Pododjeljenje za socijalnu zaštitu |
| Grad Banja Luka, podrška pri rođenju | 500 KM za prvo i drugo, 700 KM za treće, 2.000 KM za četvrto i naredno | 6 mjeseci | Odjeljenje za društvene djelatnosti |
Propušten rok se ne produžava
Zahtjev predat nakon isteka roka nadležna služba odbija i to davanje se za to dijete više ne isplaćuje. Rok teče i dok se čeka rodni list, pa upis djeteta u matične knjige ne trpi odgađanje.
Iznose i rokove provjerite prije predaje zahtjeva
Kantonalne pomoći vezane su za prosječnu plaću i osnovicu, a gradske i opštinske za odluku koja se donosi svake godine. Prije predaje pitajte nadležnu službu koji iznos i rok važe za vaše dijete.
Papiri se između ovih zahtjeva dobrim dijelom preklapaju, pa se prikupljaju jednom. Polazna tačka je dijete upisano u matičnu knjigu rođenih i s dodijeljenim matičnim brojem.
Federalna prijava traži samo potvrdu o bankovnom računu. Kod kantonalnih pomoći vezanih uz uslove za dodatak na djecu služba utvrđuje i prihode domaćinstva, a tačan spisak priloga daje služba kojoj se zahtjev predaje.
Vađenje rodnog lista, matičnog broja i prve prijave prebivališta opisano je u posebnom članku o prvim dokumentima za dijete.
Porodica u Sarajevu s djetetom rođenim u martu 2026. ima tri odvojena zahtjeva. Federalnu pomoć od 1.000 KM prijavljuje kroz ePorodilju, bez uslova o prihodu. Kantonalnu pomoć za opremu traži u općinskoj službi socijalne zaštite u roku od 60 dana, i dobija je ako ispunjava uslove za dodatak na djecu. Ako općina ima vlastitu pomoć, to je treći zahtjev na trećoj adresi.
Porodica u manjoj opštini u Republici Srpskoj ima entitetsko pravo od 500 KM na obrascu OP-1, s rokom od godinu dana i bez pitanja o prihodu. Za treće dijete uz to ide pronatalitetna naknada od 600 KM na obrascu PD-1, u istoj poslovnici Javnog fonda.
Kada roditelji imaju prebivalište u različitim opštinama, gleda se prebivalište majke i koliko dugo traje: devet mjeseci u Federaciji BiH za federalnu pomoć, godinu dana u Republici Srpskoj za entitetsko pravo, dvije godine u Banjoj Luci za gradsku podršku. Selidba pred porod zato može oboriti pravo koje bi porodica inače imala.