Državljanstvo BiH po porijeklu: kada dijete stiče državljanstvo preko roditelja (dijaspora i upis)

Porijeklo, mjesto rođenja i tri evidencije

Ius sanguinis znači da državljanstvo slijedi roditelje, ne teritoriju. Za dijete se gledaju dvije činjenice iz trenutka rođenja: da li je roditelj tada bio državljanin BiH i da li je roditeljstvo pravno utvrđeno. Kad su obje ispunjene, dijete stiče državljanstvo BiH po zakonu, a organ u postupku provjerava samo dokaze. Mjesto rođenja postaje važno tek u kombinaciji s jednim roditeljem državljaninom: tada odlučuje da li je sticanje automatsko ili vezano za rok.

U praksi se miješaju tri različite stvari. Upis u matičnu knjigu rođenih sadrži lične podatke djeteta, evidencija državljanstva bilježi pripadnost državi, a uvjerenje o državljanstvu je javna isprava kojom se ta pripadnost dokazuje. To što je roditelj državljanin BiH ne znači da je dijete već upisano; upis se pokreće zahtjevom i dokazima.

Sam upis pravo ne stvara, on ga čini upotrebljivim. Bez njega dijete ne može dobiti JMB, lične dokumente ni pasoš. Zastoji se svode na tri slučaja: upis nikad nije izvršen, izvršen je s greškom pa treba ispravka, ili je odbijen jer dokazi nisu bili potpuni.

Pet situacija iz zakona

Član 6. nabraja četiri osnova sticanja porijeklom, a član 7. dodaje zaštitu za djecu nepoznatih roditelja. Tabela ih prevodi na jezik konkretnog slučaja.

Prije predaje zahtjeva pogledajte da li rodni list jasno potvrđuje roditeljstvo, jesu li imena i prezimena ista u svim dokumentima i može li se državljanstvo roditelja dokazati ispravama iz vremena rođenja djeteta.

Kada su oba roditelja državljani BiH

Ovo je najjednostavniji slučaj: pravo nastaje rođenjem i ne zastarijeva. Zakon za ovaj osnov ne propisuje nikakav rok, pa se upis može tražiti i za bebu i za odraslu osobu koja nikad nije bila evidentirana u BiH. Odgađanje ipak ima cijenu, jer se s godinama teže skupljaju dokazi: stara uvjerenja, izvodi iz vremena rođenja, isprave o promjeni imena.

Od dokumenata se u pravilu traže uvjerenja o državljanstvu oba roditelja, njihovi izvodi iz matične knjige rođenih, pasoši ili lične karte, vjenčani list ako je dijete rođeno u braku, te rodni list djeteta iz države rođenja, ovjeren i preveden ako to forma izvoda zahtijeva.

Kada je samo jedan roditelj državljanin BiH

Tu se putevi račvaju prema mjestu rođenja. Dijete rođeno u BiH stiče državljanstvo automatski, čim je roditeljstvo prema roditelju državljaninu BiH pravno utvrđeno. Za dijete rođeno u inostranstvu automatika vrijedi samo ako bi inače ostalo bez ijednog državljanstva; u svim ostalim slučajevima sticanje zavisi od prijave.

Ako je državljanka BiH majka, roditeljstvo je vidljivo iz samog rodnog lista. Ako je državljanin BiH otac, a dijete nije rođeno u braku, prvo se formalno priznaje očinstvo, u državi rođenja ili u BiH, pa se tek onda podnosi prijava. Za rok od 23 godine računa se prijava, zato s priznanjem očinstva ne treba čekati.

Prijava rođenja preko DKP-a: dokumenti i redoslijed

Uobičajen slijed za porodice u dijaspori: u državi rođenja pribavite rodni list djeteta, zatim u ambasadi ili konzulatu BiH popunite obrazac prijave rođenja. DKP prijavu prosljeđuje matičnom uredu prema posljednjem prebivalištu jednog od roditelja u BiH, a matičar upisuje dijete u matičnu knjigu rođenih i u evidenciju državljanstva. Ako ste ionako u BiH, prijavu možete predati i direktno matičaru.

Uz obrazac DKP-ovi u pravilu traže rodni list djeteta na međunarodnom obrascu koji nije stariji od šest mjeseci, ovjerene kopije pasoša ili ličnih karti oba roditelja i izvod iz matične knjige rođenih roditelja koji je državljanin BiH; ambasada u Berlinu, na primjer, za prijavu naplaćuje konzularnu taksu od 6 eura. Priložite i uvjerenje o državljanstvu BiH roditelja te vjenčani list ili akt o priznanju očinstva ako postoji.

Prevodi i ovjere zavise od forme izvoda. Međunarodni obrazac, kakav izdaju Njemačka, Austrija i Slovenija, u pravilu prolazi bez pečata Apostille i bez prevoda. Domaći izvod, poput švedskog Personbevisa, traži Apostille i prevod ovlaštenog sudskog tumača na jedan od službenih jezika BiH. Apostille otpada i kad domaći izvod dolazi iz države s kojom BiH ima ugovor o pravnoj pomoći, recimo iz Hrvatske, Slovenije, Srbije ili Austrije; tada je dovoljan prevod. Tačan spisak za svoju zemlju provjerite na stranici konkretnog DKP-a prije zakazivanja termina.

Procedura: od rodnog lista do pasoša

Redoslijed je isti bez obzira na državu rođenja; razlikuju se samo ovjere i termini.

1. U državi rođenja pribavite rodni list djeteta, po mogućnosti na međunarodnom obrascu.
2. Ako međunarodnog obrasca nema, uz domaći izvod ide ovjeren prevod, a pečat Apostille svuda osim u državama s kojima BiH ima ugovor o pravnoj pomoći.
3. Pripremite dokaze o državljanstvu BiH roditelja: uvjerenje o državljanstvu, izvod iz matične knjige rođenih, pasoš ili ličnu kartu; po potrebi i vjenčani list ili akt o priznanju očinstva.
4. Podnesite prijavu rođenja u DKP-u BiH ili direktno matičaru; DKP predmet prosljeđuje matičnom uredu prema posljednjem prebivalištu roditelja u BiH.
5. Nakon upisa u matičnu knjigu rođenih i evidenciju državljanstva zatražite izvod i uvjerenje o državljanstvu za dijete.

Upisom se određuje i entitetsko državljanstvo djeteta. Dijete dobija entitetsko državljanstvo roditelja koji je državljanin BiH. Ako roditelji imaju državljanstva različitih entiteta, za dijete rođeno u inostranstvu entitet biraju sporazumno; bez sporazuma dijete dobija entitetsko državljanstvo roditelja preko kojeg je u DKP-u upisano u matičnu knjigu rođenih (član 28. Zakona).

Nakon upisa dijete dobija JMB, a s njim prve dokumente i prvi pasoš BiH. Koliko sve traje zavisi od matičnog ureda i od toga koliko brzo DKP proslijedi predmet; jedino na šta roditelj stvarno utiče jesu potpuni i međusobno usklađeni dokazi.

Tipični dokazi i uvjerenje o državljanstvu djeteta

Dokazuje se dvoje: rođenje s roditeljstvom i državljanstvo roditelja na dan rođenja. Prvu grupu čine rodni list djeteta, prijava rođenja i, gdje je bilo potrebno, akt o priznanju očinstva ili sudska odluka o roditeljstvu. Drugu čine uvjerenje o državljanstvu roditelja, raniji ili važeći pasoši i lične karte, te potvrde iz evidencija u BiH.

Uvjerenje o državljanstvu za samo dijete izdaje se tek nakon što je dijete upisano u matičnu knjigu rođenih i evidenciju državljanstva. Redoslijed je zato uvijek isti: prvo upis, pa uvjerenje, pa lični dokumenti.

Posebne situacije: priznanje očinstva, nepoznati roditelji, usvojenje

Kasnije priznanje očinstva najčešća je od posebnih situacija. Organ gleda kako i kada je očinstvo utvrđeno, pred matičarem, sudom ili drugim nadležnim tijelom, i da li djeluje od rođenja ili od dana priznanja; od toga zavisi i tumačenje prava i sadržaj upisa. Za dijete rođeno u inostranstvu s ocem državljaninom BiH priznanje treba završiti dovoljno rano da prijava za evidentiranje stigne prije navršene 23. godine.

Dijete rođeno ili nađeno u BiH, čiji su roditelji nepoznati, nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva, stiče državljanstvo BiH po članu 7. Zakona; tako se sprječava da ostane bez ijednog državljanstva. Postupak vode matičar i organ socijalne zaštite, a status se može preispitati ako se porijeklo naknadno utvrdi.

Kod usvojenja državljanstvo BiH stiče dijete mlađe od 18 godina koje je državljanin BiH potpuno usvojio (član 8. Zakona). Kod nepotpunog usvojenja ovaj osnov ne vrijedi, a strana odluka o usvojenju obično prvo prolazi priznanje u BiH.

Promjene poslije rođenja, poput sticanja ili gubitka državljanstva roditelja, braka ili razvoda, ne mijenjaju činjenice s dana rođenja. Mogu, doduše, zakomplikovati dokazivanje, pa stare isprave čuvajte.

Uobičajeni problemi i prepreke

Zastoji gotovo uvijek počinju od dokumenata: ime napisano na dva načina, nema dokaza da je roditelj bio državljanin baš na dan rođenja, original se ne može pribaviti ili fali ovjera. Organ tada traži dopunu, ovjeren prevod ili dodatne potvrde, a svaka dopuna produžava postupak.

Dvostruki ili kontradiktorni upisi traže usklađivanje evidencija, ponekad i formalnu ispravku. Ako druga država drugačije uređuje sticanje ili ograničava dvojno državljanstvo, to može uticati na njene isprave, ali ne mora dirati upis u evidencije BiH. Komunikaciju s organima obje države vodite paralelno i čuvajte kopiju svakog predatog papira.

Pravni savjet potražite rano ako je priznanje očinstva došlo kasno, ako su strane isprave sporne forme ili ako prijeti da dijete ostane bez ijednog državljanstva ili bez putne isprave.

Dvojno državljanstvo i pravila druge države

S bosanske strane prepreke odavno nema: od izmjena Zakona o državljanstvu iz 2013. godine državljanin BiH ne gubi državljanstvo zato što je stekao strano. Dijete uz BiH državljanstvo može imati i državljanstvo države rođenja ili drugog roditelja, i to na upis u BiH ne utiče.

Ograničenja, ako ih ima, dolaze od druge države: neke dvojno državljanstvo dopuštaju bez uslova, neke ga vezuju za posebne dozvole, a neke traže odricanje od državljanstva BiH. Prije nego što bilo šta potpišete kod stranih organa, provjerite šta to znači za djetetov status u BiH.

Česti scenariji: Njemačka, Austrija, Slovenija i dijete koje nikad nije upisano

Dijete rođeno u Njemačkoj

Njemački matični ured izdaje izvod na međunarodnom obrascu (internationale Geburtsurkunde); upravo takav, ne stariji od šest mjeseci, ambasada u Berlinu traži uz obrazac prijave, kopije dokumenata roditelja i taksu od 6 eura. Ako roditelji nisu vjenčani, a otac je državljanin BiH, očinstvo se prvo priznaje po njemačkim pravilima, pa tek onda ide prijava. Stiče li dijete i njemačko državljanstvo, provjerite kako trenutno stoji dvojno državljanstvo BiH i Njemačke.

Dijete rođeno u Austriji

Austrija takođe izdaje izvod na međunarodnom obrascu, a prijava ide preko ambasade u Beču ili direktno matičaru u BiH. DKP prima prijavu i dokumente prosljeđuje u BiH; ako su oba roditelja državljani BiH, osnov je nesporan i sve se svodi na uredan upis.

Dijete rođeno u Sloveniji

Slovenski izpisek iz matičnega registra postoji i na međunarodnom obrascu. Ako dijete po slovenskim propisima stiče i slovensko državljanstvo, to ne smeta upisu u BiH; uskladite samo rokove i obaveze prema obje države.

Dijete koje nikad nije upisano u BiH

Za starije dijete ili odraslu osobu prvo razjasnite osnov. Ako su oba roditelja bila državljani BiH, upis se traži bilo kad. Ako je državljanin bio samo jedan roditelj, a rođenje je bilo u inostranstvu, prijava mora stići prije navršene 23. godine. Pripremite stare i nove izvode i računajte na provjere identiteta i kontinuiteta dokaza.

Praktični savjeti za porodice u dijaspori

Dio posla može se odraditi prije rođenja: provjerite da li su vaši BiH dokumenti važeći i međusobno usklađeni (ime, prezime, JMB), izvadite novije uvjerenje o državljanstvu i na vrijeme se raspitajte o terminima u DKP-u. Provjerite i da li DKP prima prijavu preko punomoćnika ako živite daleko od predstavništva.

Poslije rođenja rodni list zatražite odmah, po mogućnosti na međunarodnom obrascu i u više primjeraka. Originale čuvajte, a gdje je moguće koristite ovjerene kopije. Neusklađene podatke ispravljajte čim ih uočite, jer se svaka razlika kasnije vuče kroz sve evidencije. Ako planirate povratak u BiH, djetetove upise završite prije selidbe; na njih se vežu upis u školu i zdravstveno osiguranje.

Šta roditelj prvo treba prikupiti

Prije prvog odlaska u DKP ili matični ured korisno je imati na jednom mjestu:

• rodni list djeteta iz države rođenja, po mogućnosti na međunarodnom obrascu, a s prevodom i po potrebi pečatom Apostille ako obrasca nema;
• uvjerenja o državljanstvu i izvode iz matične knjige rođenih za roditelje državljane BiH, uz kopije pasoša ili ličnih karti;
• vjenčani list, akt o priznanju očinstva ili sudsku odluku o roditeljstvu, prema situaciji;
• postojeće upise u BiH ako ih ima: starije izvode, uvjerenja, potvrde općinskih organa;
• isprave o promjeni imena ili prezimena ako se podaci u dokumentima razlikuju.

Ko šta radi u postupku

Tri adrese pokrivaju cijeli postupak, svaka svoj dio:

• matični ured u BiH (prema posljednjem prebivalištu roditelja): upis u matičnu knjigu rođenih, upis djeteta rođenog u inostranstvu, ispravke i dopune;
• organ nadležan za evidenciju državljanstva (općinska ili gradska služba, prema nadležnosti): vođenje evidencije i izdavanje uvjerenja;
• DKP BiH u zemlji prebivališta: obrazac prijave rođenja, prijem i prosljeđivanje dokumentacije, ovjere; lokalne upute i termine objavljuje svaki DKP, a imenik svih predstavništava vodi Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Korisni linkovi