Učitavanje…
Zaposlena majka s platom od 1.600 KM koja živi u Zeničko-dobojskom kantonu prima 1.000 KM mjesečno dok je na porodiljskom. S istom platom, ali s prebivalištem u Unsko-sanskom kantonu, dobija oko 800 KM, jer se tamo isplaćuje polovina prosjeka njene plaće iz šest mjeseci prije poroda. Naknadu za porodiljsko odsustvo u Federaciji BiH određuje kanton, a ne Federacija.
Pravo na samo odsustvo je svugdje isto. Zakon o radu FBiH daje ženi godinu dana neprekidno, od čega 42 dana nakon poroda obavezno koristi majka, a ostatak roditelji sporazumom mogu prenijeti na oca. Naknada plaće ide iz kantonalnih propisa o socijalnoj zaštiti i zaštiti porodice s djecom, a njih je deset. Otud razlike u procentu, osnovici, isplatiocu i roku za zahtjev.
Svi iznosi i rokovi važe u augustu 2026.
Federalni Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom naknadu plaće porodilji svrstava u prava zaštite porodice s djecom, a visinu, uslove i postupak prepušta kantonima.
Federacija je 2022. donijela Zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom i uvela dva prava koja u svim kantonima važe jednako: dječiji dodatak i novčanu pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu. Naknadu plaće zaposlenoj majci nije preuzeo, nego je članom 46 ostavio kantonima, uz najavu posebnog propisa najkasnije tri godine od početka primjene.
Te tri godine su prošle bez tog propisa; nadležnost je ostala kantonalna, pa je Hercegovačko-neretvanski kanton 2025. hitno mijenjao vlastiti zakon kako isplate porodiljama ne bi stale. Republika Srpska i Brčko distrikt novac za porodiljsko rješavaju centralizovano, po pravilima iz posebnog članka.
Naknada teče dok traje porodiljsko odsustvo; Kanton 10 to ograničava na najduže godinu dana, a Zapadnohercegovački na dvanaest mjeseci. Razlike počinju kod osnovice: negdje je to procenat plaće same majke, negdje fiksan iznos jednak za sve, uz gornje i donje granice vezane za prosječnu ili najnižu plaću.
| Kanton | Koliko | Ko isplaćuje | Rok za zahtjev |
|---|---|---|---|
| Unsko-sanski | 50% prosjeka plaće majke iz 6 mjeseci prije poroda, ne ispod 50% prosječne plaće Kantona | poslodavac, pa refundacija centra za socijalni rad | 60 dana od poroda |
| Posavski | 100% plaće na koju je bila prijavljena, uz najmanje 6 mjeseci staža | poslodavac, pa refundacija Zavoda zdravstvenog osiguranja Županije | 2 mjeseca od početka dopusta |
| Tuzlanski | 90% prosjeka plaće majke iz 6 mjeseci ili 55% ako je povoljnije, između 55% i pune prosječne plaće, uz dodatnu pomoć Vlade Kantona | poslodavac uz plaću, pa refundacija ministarstva po rješenju centra | 6 mjeseci od početka odsustva i do njegovog isteka, inače gubitak prava |
| Zeničko-dobojski | 1.000 KM mjesečno za zaposlene i nezaposlene; 20% više po djetetu za blizance, treće i svako naredno | od 2024. poslodavac, pa refundacija centra | dužinu roka provjeriti u centru za socijalni rad; kod zakašnjenja naknada teče od mjeseca podnošenja |
| Bosansko-podrinjski | 80% prosjeka plaće majke iz 6 mjeseci, najviše 2,5 prosječne plaće Kantona; uz ugovor kraći od 6 mjeseci 60% prosječne plaće Kantona | poslodavac, pa refundacija centra u roku od 30 dana | 60 dana od stupanja na odsustvo |
| Srednjobosanski | do 50% prosjeka plaće majke iz 6 mjeseci, vezano za urednost doprinosa | preko centra za socijalni rad, doprinose snosi poslodavac | 40 dana od poroda |
| Hercegovačko-neretvanski | postotak utvrđuje Vlada Kantona odlukom | poslodavac, pa refundacija centra za socijalni rad | provjeriti u centru za socijalni rad |
| Zapadnohercegovački | 70% prosjeka plaće majke iz 9 mjeseci prije dopusta, najviše prosječna plaća FBiH, uz uslov od 9 mjeseci staža | javni sektor poslodavac bez povrata, privatni uz povrat Zavoda zdravstvenog osiguranja Županije | privatni sektor 30 dana od otvaranja dopusta, uz opravdan razlog 60 |
| Sarajevo | ukupno 1.261,00 KM mjesečno po instrukciji koja se primjenjuje od 1.1.2026: naknada plaće 616,20 KM uz 12 mjeseci ugovora ili 308,10 KM ispod toga, plus dodatna pomoć | Budžet Kantona, direktno majci | 60 dana od poroda, općinskoj službi |
| Kanton 10 | 100% plaće, osnovica od izmjena iz augusta 2026. prosjek 6 mjeseci, najviše prosječna i najmanje najniža plaća FBiH | proračun Županije | 60 dana od rođenja djeteta |
Posavski kanton i Kanton 10 imaju najizdašnije rješenje u Federaciji, punih 100 posto plaće. Zapadnohercegovački isplaćuje 70 posto prosjeka iz devet mjeseci, ravnomjerno kroz svih dvanaest mjeseci dopusta. Kanton Sarajevo je u aprilu 2025. promijenio model: naknada se računa od najniže plaće u Federaciji pomnožene koeficijentom Vlade Kantona, pa zaposlena majka u zbiru dobija isto koliko i porodilja koja nije u radnom odnosu.
Prije nego što računate s brojkom
Procenti i iznosi počivaju na godišnjim odlukama kantonalnih vlada. Vlada Kantona 10 je 6. augusta 2026. utvrdila novi način obračuna osnovice, a iznosi u Kantonu Sarajevo zavise od koeficijenta koji se određuje svake godine. Iznos potvrdite u nadležnoj kantonalnoj službi prije nego što ga uračunate u kućni budžet.
Najčešća osnovica je prosjek plaća koje je majka ostvarila prije odlaska na odsustvo. Šest mjeseci uzimaju Unsko-sanski, Tuzlanski, Bosansko-podrinjski i Srednjobosanski kanton, a nakon izmjena iz augusta 2026. i Kanton 10; Zapadnohercegovački računa devet mjeseci. Taj prosjek se u više kantona valorizuje prema rastu plaća.
Dva kantona platu majke ne gledaju uopšte: Zeničko-dobojski od 1. septembra 2022. isplaćuje 1.000 KM svakoj porodilji, a Kanton Sarajevo iznos veže za najnižu plaću u Federaciji. Posavski isplaćuje punih 100 posto plaće na koju je majka bila prijavljena.
Donji i gornji pragovi vežu se za prosječnu plaću kantona ili Federacije, pa niska plata negdje daje više nego goli procenat, a visoka manje.
Kratak staž kod poslodavca mijenja iznos ili adresu, a rijetko gasi pravo:
U većini kantona naknadu isplaćuje poslodavac uz redovnu obradu plaća, pa traži povrat od centra za socijalni rad, resornog ministarstva ili zavoda zdravstvenog osiguranja. Zeničko-dobojski kanton je na taj model prešao 2024. godine kako bi porodiljama neprekidno tekao staž.
Kanton Sarajevo isplaćuje iz budžeta, direktno majci i svakog mjeseca. Ako poslodavac sam isplaćuje naknadu plaće po osnovu porodiljskog, kantonalna naknada plaće se ne ostvaruje, ali dodatna pomoć pokriva razliku do ukupnog iznosa.
Zapadnohercegovački kanton ima dva kolosijeka u istom propisu. Zaposlena u javnom sektoru predaje zahtjev poslodavcu, koji naknadu isplaćuje vlastitim rješenjem i bez povrata. Zaposlena kod privatnika predaje zahtjev centru za socijalni rad, poslodavac joj isplaćuje, a Zavod za zdravstveno osiguranje Županije vraća novac poslodavcu. Koleginica iz javne ustanove zato nije mjerilo ni za rok ni za postupak.
Uz naknadu plaće po pravilu idu doprinosi i porezi, pa staž teče dalje. Tuzlanskom poslodavcu se ne vraćaju doprinosi na plaću koji terete njega, a doplatu do pune plaće na svoj teret izričito dozvoljavaju Tuzlanski, Zapadnohercegovački kanton, Kanton 10 i Kanton Sarajevo.
Rad s polovinom radnog vremena radi njege djeteta obrađen je u posebnom članku o povratku na posao.
Zahtjev u većini kantona ide centru za socijalni rad prema mjestu prebivališta; Kanton Sarajevo prima ga preko nadležne općinske službe, a Posavski preko područnog ureda Zavoda zdravstvenog osiguranja Županije prema mjestu uplate doprinosa.
Gdje se zahtjev predaje i po čijem se propisu pravo priznaje nije isto pitanje. Pravo u pravilu prati prebivalište majke, ne mjesto rada, pa i ona koja u Posavskom kantonu papire nosi uredu zdravstvenog osiguranja mora imati prebivalište u Županiji najmanje godinu dana, kao i u Zapadnohercegovačkom kantonu. Kad tog vremena nema, uslov se može ispuniti preko prebivališta oca djeteta.
Spisak dokumenata objavljuje svaka služba uz svoj obrazac, a jezgro je slično:
Poslodavac ima svoje rokove: u Zapadnohercegovačkom kantonu povrat traži u roku od šest mjeseci od isplate, a u Bosansko-podrinjskom centar refundira 30 dana od kompletnog zahtjeva.
Federalnog roka nema. Svaki kanton propisuje svoj, raspon ide od 30 dana do šest mjeseci, a ne broje se svi od istog dana.
Od porođaja teku rokovi u Srednjobosanskom kantonu, Kantonu Sarajevo, Unsko-sanskom kantonu i Kantonu 10. Od stupanja na odsustvo teče rok u Bosansko-podrinjskom kantonu, a od otvaranja dopusta u Zapadnohercegovačkom, gdje se 30 dana iz opravdanih razloga produžava na 60. Tuzlanski kanton daje šest mjeseci od početka korištenja odsustva, ali najkasnije do dana kada odsustvo istekne.
Kašnjenje ne košta svugdje isto. U Unsko-sanskom, Bosansko-podrinjskom i Zeničko-dobojskom kantonu zakašnjeli zahtjev pravo skraćuje: naknada teče od prvog dana mjeseca u kojem je predat, a protekli mjeseci se ne isplaćuju unazad. U Tuzlanskom kantonu propušten rok gasi pravo na naknadu u cijelosti.
Rokovi od 30 i 40 dana padaju u prve sedmice nakon poroda
Rok od 40 dana važi u Srednjobosanskom kantonu, a 30 dana za zaposlene kod privatnika u Zapadnohercegovačkom. Obrazac i spisak dokumenata uzmite u nadležnoj službi još u trudnoći.
Dužinu roka u Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu pitajte u centru za socijalni rad odmah nakon poroda.
Uredbom iz 2024. Federacija isplaćuje jednokratnih 1.000 KM za svako dijete rođeno u kalendarskoj godini, bez obzira na to je li majka zaposlena. Zahtjev se predaje isključivo elektronski, kroz aplikaciju na stranici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, novac ide na račun majke, a rok se zatvara 15. januara naredne godine.
Ta pomoć kantonalnu naknadu ne umanjuje, jer je riječ o dva odvojena prava. Federalni zakon iz 2022. uz to uređuje dječiji dodatak i novčanu pomoć porodilji koja nije u radnom odnosu; uslovi, cenzusi i postupak za svako od tih prava obrađeni su u posebnim člancima o dječijem dodatku, jednokratnim pomoćima za novorođenče i pravima nezaposlenih porodilja.
U Kantonu Sarajevo ta plata u račun ne ulazi: uz najmanje 12 mjeseci ugovora majka prima 616,20 KM naknade plaće i dodatnu pomoć do ukupno 1.261,00 KM mjesečno. U Bosansko-podrinjskom kantonu ista plata daje 80 posto prosjeka iz šest mjeseci, oko 1.120 KM.
Naknadu određuje kanton prebivališta, pa ide 1.000 KM po propisu Zeničko-dobojskog kantona, a ne sarajevski iznos. Kanton Sarajevo od 2025. ima uzak izuzetak za majku koja u Kantonu radi a živi u njemu kraće od 12 mjeseci. Selidba pred porod obara oba uslova: u novom kantonu prag prebivališta još nije ispunjen, a u starom više nema prijave.
Za osnovicu to najčešće ne mijenja ništa, jer se računa prosjek plaća u referentnom periodu bez obzira na broj poslodavaca. Prag staža je osjetljiviji: prekid prijave između dva ugovora obara neprekidan staž ispod 12 mjeseci koje Kanton Sarajevo traži za puni iznos naknade plaće, a u Zapadnohercegovačkom kantonu devet mjeseci staža uslov je za samo ulazak u pravo.
Tamo gdje poslodavac isplaćuje pa mu se refundira, zastoj rijetko nastaje kod majke. Zapinje refundacija, najčešće zbog nekompletne dokumentacije poslodavca ili njegovog duga za doprinose.
Dug poslodavca za doprinose može zaustaviti isplatu majci
U Zapadnohercegovačkom kantonu uredno plaćeni doprinosi poslodavca izričit su uslov za povrat sredstava, a uz zahtjev ide i uvjerenje Porezne uprave o uplaćenim doprinosima. Ako poslodavac duguje, povrat ne ide, a naknada staje kod radnice koja s tim dugom nema veze.
Bez pisanog rješenja se ne može dalje: iz njega se vidi koji je iznos priznat, od kada teče i po kojem propisu.
Kad poslodavac ne isplaćuje ono što je rješenjem priznato, adresa je inspekcija rada nadležnog kantona; kad zapne služba koja refundira, odgovor se traži od centra koji je donio rješenje i resornog ministarstva. Osporavanje rješenja traži pravnika, prije nego što protekne rok za žalbu naveden u rješenju.
