Učitavanje…
Ugovor o radu za vrijeme porodiljskog odsustva ostaje na snazi, pa se majka vraća na poslove koji su u njemu ugovoreni. Koliko odsustvo traje, kada se najranije smije na posao, ko dobija pola radnog vremena i koliko traje pauza za dojenje uređuju dva entitetska zakona o radu, koji se razilaze.
Najveća razlika je kod rada s polovinom punog radnog vremena: Federacija BiH ga daje majci nakon isteka odsustva, do određene dobi djeteta, a Republika Srpska samo uz nalaz doktora da je djetetu potrebna pojačana njega.
Pauza za dojenje se u Federaciji BiH plaća kao rad, a pravo na godišnji odmor nastaje i za godinu provedenu na odsustvu.
U Federaciji BiH porođajno odsustvo traje jednu godinu neprekidno, bez obzira na broj djece. U Republici Srpskoj traje godinu dana, a za blizance i za svako treće i naredno dijete 18 mjeseci. Oba zakona dopuštaju početak 28 dana prije očekivanog termina, uz nalaz ovlaštenog ljekara odnosno preporuku doktora.
U Federaciji BiH žena može koristiti kraće odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja, i za tu odluku joj ne treba saglasnost poslodavca. U Republici Srpskoj se prije isteka odsustva počinje raditi na sopstveni zahtjev i uz saglasnost poslodavca, ne prije nego što prođe 60 dana od porođaja.
Poslije tih 42 odnosno 60 dana roditelji se mogu sporazumjeti da ostatak odsustva koristi zaposleni otac; postupak i naknadu obrađuje poseban članak o pravima oca.
U Federaciji BiH pravo raditi polovinu punog radnog vremena ima žena s djetetom nakon isteka porođajnog odsustva, do prve godine života djeteta, a kod blizanaca i kod trećeg i svakog sljedećeg djeteta do druge godine. Rok teče prema dobi djeteta, pa majci koja za prvo ili drugo dijete iskoristi cijelu godinu odsustva od tog prava ostane najviše nekoliko sedmica, i to samo ako je odsustvo počelo prije porođaja.
U Republici Srpskoj tog opšteg prava nema. Polovinu radnog vremena dobija jedan od zaposlenih roditelja samo kada nalaz ovlašćenog doktora medicine potvrdi da je djetetu potrebna pojačana njega, i to dok dijete ne navrši tri godine.
Nalaz produžava pravo i u Federaciji BiH. Kada nadležna zdravstvena ustanova utvrdi da je djetetu potrebna pojačana briga i njega, jedan od roditelja radi polovinu radnog vremena do treće godine. Kod djeteta s težim smetnjama u razvoju dob nije granica ni u jednom entitetu, a u Federaciji BiH uz to pravo ide i zabrana noćnog i prekovremenog rada i promjene mjesta rada bez pisanog pristanka roditelja.
Razlike su najveće kod prvog osnova; kod pojačane njege i kod težih smetnji u razvoju oba zakona traže nalaz zdravstvene ustanove.
| Osnov | Federacija BiH | Republika Srpska |
|---|---|---|
| Nakon isteka odsustva, bez nalaza | do prve godine djeteta; blizanci i treće i svako sljedeće dijete do druge godine | pravo ne postoji |
| Nalaz da je djetetu potrebna pojačana njega | jedan roditelj, do treće godine djeteta | jedan zaposleni roditelj, do treće godine djeteta |
| Dijete s težim smetnjama u razvoju | jedan roditelj, bez dobne granice | roditelj djeteta s psihofizičkim smetnjama; trajanje utvrđuje zdravstvena ustanova |
| Naknada za drugu polovinu vremena | poseban propis, u praksi kantonalni | Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske |
Kanton svojim propisom smije dati duže trajanje od federalnog zakona, a pravo umjesto majke može koristiti otac, ako ona u tom periodu radi puno radno vrijeme.
Za polovinu vremena u kojoj ne radi, radnik ima pravo na naknadu plaće. U Republici Srpskoj je obezbjeđuje Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske, a federalni zakon upućuje na poseban propis, u praksi kantonalni, pa prije predaje zahtjeva provjerite u nadležnoj kantonalnoj službi šta vaš kanton isplaćuje. Kantonalne razlike obrađuje poseban članak o porodiljskoj naknadi u Federaciji BiH.
U Federaciji BiH žena koja doji dijete, a nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo odsustvovati s posla dva puta dnevno po sat vremena, do navršene prve godine života djeteta. To vrijeme se računa u puno radno vrijeme, dakle plaćeno je kao rad.
U Republici Srpskoj pauza pripada samo ženi koja se vratila na rad prije isteka porodiljskog odsustva: pored dnevnog odmora dobija još 60 minuta dnevno radi dojenja. Ko iskoristi cijelo odsustvo, tu pauzu ne dobija.
Pravila iz propisa drugih država ne primjenjuju se u BiH
Objašnjenja o dvogodišnjem porodiljskom za treće dijete potiču iz zakona Republike Srbije, a dio uputa o stanci za dojenje iz hrvatskih propisa. Ti tekstovi u Bosni i Hercegovini nemaju pravno dejstvo, pa se u zahtjevu poslodavcu pozivate na članove entitetskog zakona o radu.
Vrijeme na odsustvu ne prekida sticanje prava na godišnji odmor: u Federaciji BiH se odsustvo zbog materinstva ne smatra prekidom rada za to pravo, a u Republici Srpskoj se u neprekidan rad računa i odsustvo uz naknadu plate. Federalni zakon uz to brani da se radnik godišnjeg odrekne ili da mu se on uskrati.
Prenos u narednu godinu je jasnije riješen u Republici Srpskoj, gdje radnica koja godišnji nije iskoristila zbog odsustva uz naknadu preostali dio koristi najkasnije do 30. juna naredne godine. Zakon o radu Federacije BiH porođajno odsustvo na tom mjestu ne spominje, pa ostaje opšte pravilo po kojem se drugi dio godišnjeg koristi do istog datuma.
Zahtjev se zato predaje pisano, u prvim danima po povratku. Kada radni odnos prestane, u Federaciji BiH naknada za neiskorišteni godišnji pripada radnici ako ga nije iskoristila krivicom poslodavca, pa odbijen zahtjev ili izostanak odgovora ostaju dokaz o tome na čijoj je strani krivica.
Nijedan od dva zakona nema poseban član o povratku na isto radno mjesto. Zaštita ipak postoji, samo je na drugom mjestu: radni odnos za vrijeme odsustva ne prestaje, a ugovoreni poslovi i plaća mijenjaju se jedino izmjenom ugovora o radu.
U Federaciji BiH poslodavac koji hoće drugačije uslove daje otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, a taj postupak podliježe svim pravilima o otkazu. Dok žena koristi pravo na pola radnog vremena ili pauzu za dojenje, otkaz joj se ne smije dati. Jednostranom odlukom moguć je samo privremeni raspored na drugo radno mjesto u hitnim slučajevima, najduže 60 dana u toku godine, uz plaću koja ne može biti niža od plaće s ugovorenog radnog mjesta.
U Republici Srpskoj promjena ide aneksom ugovora. Poslodavac ga nudi pisano i s razlozima, a rok za izjašnjenje ne smije biti kraći od osam radnih dana. Radnica koja aneks potpiše zadržava pravo da ga osporava pred sudom u roku od šest mjeseci, a poslovi na koje se raspoređuje moraju odgovarati njenoj stručnoj spremi.
Majci se u Republici Srpskoj do treće godine djeteta ne smije bez pristanka odrediti drugo mjesto rada niti naložiti prekovremeni rad, a noćni rad je isključen dok dijete ne navrši dvije godine. Otkaz zbog odbijanja aneksa zabranjen je za vrijeme trudnoće, porodiljskog i roditeljskog odsustva i za vrijeme skraćenog rada radi njege djeteta. Taj skraćeni rad se, za prava iz radnog odnosa, računa kao puno radno vrijeme. Zaštitu u periodu trudnoće obrađuje poseban članak o pravima trudnice na poslu.
Aneks i izmijenjeni ugovor se ne potpisuju na licu mjesta
Potpisom se prihvataju novi poslovi i nova plaća. Ponudu i razloge zato tražite u pisanom obliku, a odgovor dajte tek nakon razgovora s advokatom ili službom besplatne pravne pomoći.
Nijedno od ovih prava ne počinje samo od sebe, a predaja zahtjeva bez prijemnog pečata ili mejla s datumom kasnije se ne može dokazati.
Datum povratka, pola radnog vremena i pauza za dojenje zajedno određuju koliko sati dnevno dijete treba čuvanje. Rokovi za upis u vrtić i jaslice teku po svom kalendaru i obrađeni su u posebnim člancima.
U Federaciji BiH druga godina pripada blizancima i trećem i svakom sljedećem djetetu. Za prvo i drugo dijete se preko prve godine ide samo s nalazom o pojačanoj brizi i njezi ili po kantonalnom propisu koji je dao duže trajanje. U Republici Srpskoj druga godina djeteta sama po sebi ne daje ništa.
U Republici Srpskoj za izjašnjenje o aneksu ostaje najmanje osam radnih dana i poslovi moraju odgovarati stručnoj spremi. U Federaciji BiH ista izmjena ide kroz otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora, pa se drugo radno mjesto ne uvodi pukom obavijesti.
Godišnji se ne nastavlja na porodiljsko sam od sebe, nego se koristi po planu korištenja kod poslodavca. Zahtjev predan prvog dana po povratku ostavlja trag i za neiskorišteni dio iz prethodne godine.
