Prava trudnice na poslu - otkaz, prekovremeni, noćni rad i premještaj

Zabrana otkaza u trudnoći i na porodiljskom

U Federaciji BiH poslodavac ne može otkazati ugovor o radu ženi za vrijeme trudnoće i porođajnog odsustva, ni radniku koji koristi rad s polovinom punog radnog vremena radi njege djeteta ili odsustvo radi dojenja. Zaštita pokriva i oca koji neko od tih prava koristi.

U tom članu ne stoji nijedan izuzetak, ni za težu povredu radne obaveze ni za bilo koji drugi razlog za otkaz.

Republika Srpska istu stvar rješava kroz dvije odredbe. Prva zabranjuje odbijanje da se trudnica primi u radni odnos i otkaz zbog trudnoće ili korištenja porodiljskog odsustva. Druga nabraja otkaze zabranjene za vrijeme trudnoće, porodiljskog i roditeljskog odsustva te skraćenog rada radi njege djeteta: zbog neostvarivanja rezultata rada, zbog tehnoloških i ekonomskih razloga i zbog odbijanja da se potpiše aneks ugovora.

Otkaz zbog teže povrede radne obaveze i zbog nepoštovanja radne discipline u tom nabrajanju ne stoji, pa u Republici Srpskoj tokom trudnoće nije isključen, uz postupak koji zakon propisuje prije nego što se izrekne. Odsustvovanje zbog trudnoće, porodiljskog odsustva i njege djeteta tamo ne smije biti kriterij pri utvrđivanju viška radnika.

Zabrana otkaza ne pretvara ugovor u trajan. Prestanak poslodavca, sporazumni raskid i istek ugovora na određeno gase radni odnos bez otkaza, a federalni zakon istek ugovora izričito izuzima iz zabrane. Šta radnica tada može uraditi razrađuje poseban članak o isteku ugovora tokom trudnoće.

Kada obavijestiti poslodavca o trudnoći

Rok ne postoji. Nijedan od dva zakona o radu ne traži od radnice da poslodavcu javi trudnoću, ni u kojem roku.

Obavijest je uslov za korištenje prava, ne dužnost prema poslodavcu. Bez nalaza ovlaštenog ljekara nema privremenog rasporeda na druge poslove, a bez zahtjeva i preporuke doktora nema ranijeg početka porodiljskog odsustva.

U Federaciji BiH poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći. Izuzetak je jedino situacija u kojoj radnica sama traži pravo predviđeno propisima o zaštiti trudnica i uz zahtjev prilaže dokumentaciju.

Obavijest se daje pisano: zahtjev u dva primjerka, s prijemnim pečatom i datumom na onom koji ostaje radnici, ili mejlom iz kojeg ostaje poslana kopija. Usmeni razgovor s kadrovskom ne ostavlja ništa što se kasnije može pokazati inspektoru.

Noćni rad, prekovremeni sati i premještaj na druge poslove

Noćni rad je zabranjen od šestog mjeseca trudnoće, jednako u oba entiteta, i zabrana traje nakon poroda dok dijete ne napuni dvije godine. U Federaciji BiH ista zaštita pokriva i usvojitelje.

Prekovremeni rad trudnici nije dozvoljen, kao ni majci djeteta do tri godine ni samohranom roditelju djeteta do šest godina. Izuzetak postoji samo uz papir koji potpisuje radnica: u Federaciji BiH pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku, u Republici Srpskoj pismeni zahtjev. Usmeni dogovor nije izuzetak, a inspektor rada takav prekovremeni rad zabranjuje.

Preraspodjela radnog vremena u Federaciji BiH traži pisani pristanak trudnice i majke djeteta do tri godine. Republički zakon kod preraspodjele nema odredbu o trudnicama, pa se zaštita izvodi iz zabrane prekovremenog rada.

Premještaj na druge poslove i plaća koja se ne smije smanjiti

Kad ovlašteni ljekar utvrdi da poslovi škode zdravstvenom stanju radnice, poslodavac u Federaciji BiH dužan ju je rasporediti na druge poslove, i isto važi za vrijeme dojenja. Privremeni raspored ne smije povući manju plaću.

Ako poslodavac nema poslova na koje bi je rasporedio, radnica ima pravo na odsustvo uz naknadu plaće, a visina naknade određuje se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Opći kolektivni ugovor u Federaciji BiH nije na snazi od februara 2018., pa iznos zavisi od granskog ugovora za djelatnost.

U Republici Srpskoj privremeni raspored ide po nalazu i preporuci doktora medicine, također za vrijeme trudnoće i dojenja. Ako rasporeda nema, naknada plate ne može biti manja od one koju bi radnica ostvarila na svom radnom mjestu.

Premještaj u drugo mjesto rada federalni zakon za trudnicu dopušta samo uz njen pisani pristanak, a republički traži pristanak trudnice i majke djeteta do tri godine.

Bolovanje zbog komplikacija nije porodiljsko odsustvo

Komplikacije u trudnoći otvaraju bolovanje, a bolovanje je privremena spriječenost za rad po propisima zdravstvenog osiguranja. Porodiljsko odsustvo je pravo iz zakona o radu, a naknada za njega ide po posebnim propisima: u Federaciji BiH po kantonalnim, u Republici Srpskoj preko Javnog fonda za dječiju zaštitu.

Razlikuje se i ko plaća na početku. U Federaciji BiH prvih 42 dana bolovanja isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava, a nakon toga isplata ide na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. U Republici Srpskoj granica je 30 dana, poslije čega naknadu poslodavcu isplaćuje Fond zdravstvenog osiguranja.

Naknada za bolest i komplikacije prouzrokovane trudnoćom i porođajem iznosi 100 posto u oba entiteta, dok se za druge razloge bolovanja u Republici Srpskoj isplaćuje 70 do 100 posto. Najviši iznos koji kantonalni zavod snosi utvrđuje njegov upravni odbor, pa gornju granicu provjerite kod svog zavoda.

Trudnice u Republici Srpskoj ne moraju lično izlaziti pred prvostepenu komisiju, jer se ocjena donosi na osnovu dokumentacije.

Kako se bolovanje otvara i ko isplaćuje naknadu, obrađuju postojeći članci o naknadi plate za vrijeme bolovanja i o posebnim slučajevima bolovanja.

Pitanja o trudnoći i planiranju porodice pri zapošljavanju

Trudnoća je u federalnom zakonu o radu navedena kao zabranjen osnov diskriminacije, uz bračno stanje i porodične obaveze, a zabrana pokriva i uslove za zapošljavanje i izbor kandidata. Pri odabiru kandidata poslodavac ne može tražiti podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

Odbijanje da se žena zaposli zbog trudnoće zabranjeno je zasebnom odredbom, kao i traženje podataka o trudnoći.

Republika Srpska ide korak dalje. Poslodavac tamo ne smije od kandidata tražiti podatke o porodičnom i bračnom statusu ni o planiranju porodice, niti isprave koje nisu od neposrednog značaja za poslove za koje se radni odnos zasniva. Uslovljavanje zaposlenja testom trudnoće zabranjeno je, osim za poslove sa znatnim rizikom za zdravlje žene i djeteta koje kao takve utvrdi nadležni zdravstveni organ ili akt o procjeni rizika.

Teret dokazivanja u sporu o diskriminaciji je na poslodavcu u oba entiteta. Federalni zakon uz to daje rokove: zahtjev poslodavcu u roku od 15 dana od saznanja, a ako poslodavac u narednih 15 dana ne udovolji, tužba u daljem roku od 30 dana.

Šta dokumentovati kada poslodavac vrši pritisak

Pritisak rijetko dođe kao pisana odluka. Češće je to premještaj bez rješenja, smjena koja se mijenja bez najave, plaća koja padne bez obrazloženja ili ponuda sporazumnog raskida uz obećanje da će tako biti lakše svima.

Prijava bez dokaza svodi se na riječ protiv riječi, pa se skuplja ono što nosi datum.

Kome se prijavljuje kršenje i u kojem roku

Nadzor nad primjenom propisa o radu u Federaciji BiH dijele Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcije rada, pa prijava ide inspekciji nadležnoj prema mjestu rada. U Republici Srpskoj prijavu prima Inspektorat Republike Srpske, koji na svojoj stranici ima poseban dio za prijave i pritužbe.

Rok u Republici Srpskoj je kratak: radnik se inspektoru rada može obratiti u roku od mjesec dana od dana kada je saznao za povredu, a najdalje tri mjeseca od dana kada je povreda učinjena.

U Federaciji BiH poslodavcu koji odbije zaposliti ženu zbog trudnoće, traži podatke o trudnoći ili je rasporedi suprotno pravilima o premještaju prijeti kazna od 1.000 do 3.000 KM, a za ponovljeni prekršaj od 5.000 do 10.000 KM. U Republici Srpskoj kazna pravnom licu za prekršaj prema ženi u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom ne može biti manja od 3.000 KM.

Prekršajni postupak kažnjava poslodavca, ali radnicu ne vraća na posao: naknada štete i poništenje odluke traže se odvojeno, uz advokata ili besplatnu pravnu pomoć. Sindikat kod poslodavca može tražiti primjenu granskog kolektivnog ugovora i pravilnika o radu, jer prava iznad zakonskog minimuma pišu u njima.

Šta se razlikuje između Federacije BiH i Republike Srpske

Logika zaštite je u oba zakona ista. Razlikuju se izuzetak od zabrane otkaza, pravila o preraspodjeli radnog vremena, zabrana testa trudnoće i granica do koje bolovanje plaća poslodavac.

Kako pravila izgledaju u konkretnim situacijama

Trudnica raspoređena na noćne smjene

Prije šestog mjeseca zabrane po samoj trudnoći nema, ali nalaz ovlaštenog ljekara i tada otvara premještaj na druge poslove bez smanjenja plaće. Od šestog mjeseca poslodavac je ne smije rasporediti na noćni rad ni uz njen pristanak, a ako se raspored ne promijeni nakon predatog nalaza, prijava inspekciji ne mora čekati porod.

Pitanje o trudnoći na razgovoru za posao

Kandidatkinja na takvo pitanje ne mora odgovoriti. Ako poslije razgovora stigne odbijenica, uz nju se čuvaju oglas, prepiska i zabilješka s datumom, jer u sporu o diskriminaciji poslodavac dokazuje da je razlog bio drugi.