Kako prijaviti internet prevaru u BiH i sačuvati dokaze koji zaista pomažu

Dojava i prijava nisu ista stvar

Elektronski obrasci policijskih agencija sami kažu šta su. Obrazac MUP-a Kantona Sarajevo nosi naslov „Anonimna prijava", a u opisu stoji da se informacije i saznanja o sumnjivim radnjama, planiranju izvršenja ili o izvršenom krivičnom djelu mogu prijaviti anonimno. Polja koja traži tiču se isključivo događaja: ko je počinilac, šta se dogodilo, kada, gdje, kako, na čiju štetu i ima li svjedoka. Polja za vaše ime nema.

SIPA to kaže još otvorenije. Uz njen elektronski obrazac piše da niste obavezni popunjavati polja koja se odnose na lične podatke ako želite da prijava bude anonimna, a besplatna linija Krimolovci na 080 020 505 opisana je kao anonimni kanal za informacije o krivičnim djelima.

Oba kanala su korisna i policija po njima stvarno radi. Ali dojava je informacija, a ne vaš predmet. Ako ste anonimni, u spisu nema podnosioca prijave. Nema kome poslati obavještenje kad tužilac odluči da neće provoditi istragu, nema ko podnijeti pritužbu na tu odluku i nema ko postaviti zahtjev za naknadu štete. Sve troje zavisi od imena i kontakta u prijavi.

Dokazi koji zaista pomažu, i zašto baš oni

Dio dokaza nestaje sam od sebe. Lažne stranice se gase za nekoliko dana, brojevi se mijenjaju, poruke u nekim aplikacijama imaju rok trajanja, a nalog s kojeg je poruka stigla zna biti obrisan istog popodneva. Snima se odmah, a razmišlja poslije.

Ljudi po pravilu snime nešto. Nevolja je što snime baš onaj dio koji ništa ne dokazuje.

Snimak lažne stranice mora obuhvatiti cijeli prozor, s vidljivom adresnom trakom. Izrezan dio pokazuje samo dizajn, a dizajn je prepisan s prave stranice i ne govori ništa ni o kome. Adresa je jedino mjesto na kojem se vidi da stranica nije bila bankina. Uz snimak prepišite adresu i kao tekst, jer se sa slike ne može ni pretraživati ni uporediti, a razlika između prave i lažne adrese često stane u jedan znak.

Poruka se čuva u originalu. Proslijeđena kopija gubi zaglavlje, pa se iz nje više ne vidi ni ko ju je poslao ni kada, a formalno je to vaš tekst, ne njegov. Poruku iz e-pošte ostavite u sandučetu i nemojte je brisati. Razgovor u aplikaciji ostavite gdje jeste i snimite ga cijelog, od prve poruke do zadnje, jer se upravo iz toka razgovora vidi kako je nastala zabluda, a zabluda je obilježje krivičnog djela prevare.

Potvrda o uplati vrijedi po detaljima koje ljudi obično preskoče. Tačno vrijeme, iznos, valuta, referenca ili identifikacioni broj transakcije i podaci primaoca. Vrijeme je važno dvostruko: po njemu banka pronalazi transakciju, a ono povlači i granicu prema trenutku prijave, o čemu zavisi ko snosi gubitak.

Dvije stvari se ne rade. Razgovor se ne briše, ni kad je neprijatno, jer se s njim briše i dokaz. I ne odgovara se prevarantu da bi se izvuklo priznanje ili novac natrag: time se samo potvrđuje da je broj aktivan i da ste spremni nastaviti razgovor.

Gdje se prijava predaje i zašto nema pogrešnog šaltera

Prijava se podnosi tužiocu, pisano ili usmeno. To stoji u članu 230 Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH i u članu 223 Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske. Isti članovi rješavaju i strah od pogrešnih vrata: ako je prijava predata sudu ili ovlaštenoj službenoj osobi, dakle policiji, oni su je dužni primiti i odmah dostaviti tužiocu.

Praktično, idete tamo gdje vam je najbliže. Policijska stanica prijavu prima i prosljeđuje. Tužilaštvo je prima direktno: u Federaciji kantonalno tužilaštvo, u Republici Srpskoj okružno javno tužilaštvo, u Brčkom Tužilaštvo Brčko distrikta BiH.

Usmena prijava se unosi u zapisnik, a onaj ko je podnosi upozorava se na posljedice lažnog prijavljivanja. Ako se prijava saopšti telefonom, o njoj se sačinjava službena zabilješka. Pisana prijava ima jednu praktičnu prednost: vi kontrolišete šta u njoj piše i odlazite s primjerkom.

Specijalizovane jedinice postoje, ali prijavu ne morate nositi njima. MUP Republike Srpske ima Jedinicu za visokotehnološki kriminalitet pri Upravi kriminalističke policije i na njenim stranicama objavljuje kontakt podatke i glavu Krivičnog zakonika o bezbjednosti kompjuterskih podataka. Ta stranica nije opisana kao kanal za podnošenje prijave nego kao kontakt jedinice, a predmet svejedno završava kod tužioca.

Prijavljivanje krivičnog djela je pravo građanina, a obaveza samo tamo gdje je neprijavljivanje samo po sebi krivično djelo. Gonjenje za ovakva djela ide po službenoj dužnosti, pa vam za pokretanje postupka ne treba ni advokat ni privatna tužba.

Šta u prijavi mora pisati

Prijava ne mora biti pravnički napisana. Treba da bude čitljiva i da se iz nje vidi redoslijed događaja.

1. Vaši podaci: ime i prezime, adresa, broj telefona i e-pošta. Bez njih ste dojavilac, a ne podnosilac prijave.
2. Hronologija s vremenima. Kad je stigla prva poruka ili poziv, šta je traženo, kad ste unijeli podatke ili poslali novac, kad ste primijetili da nešto nije u redu i šta ste do tada uradili.
3. Iznos i način plaćanja. Koliko je otišlo, u kojoj valuti, s kojeg računa ili kartice i kojim kanalom.
4. Podaci druge strane onako kako ih imate: broj telefona, korisničko ime, adresa stranice, račun primaoca. Ne procjenjujte ko je iza toga.
5. Numerisan popis priloga, sa po jednim redom opisa. Snimke i potvrde nosite odštampane, a datoteke na USB-u ili poslane e-poštom ako služba tako traži.
6. Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva, ako već znate iznos štete. Zašto se isplati napisati ga odmah, objašnjeno je niže.

Jedno se ne radi: ne bira se član zakona i ne imenuje se djelo umjesto tužilaštva. Naziv i raspon kazne razlikuju se u Federaciji, Republici Srpskoj i Brčkom, pa pogrešno imenovanje samo zamagli ono što ste opisali. Ako vas zanima o kojim je djelima riječ, pobrojana su u pregledu obrazaca i krivičnih djela.

Prije odlaska tražite primjerak. Kod usmene prijave to je zapisnik koji ste potpisali, kod pisane potvrda o prijemu s brojem pod kojim je zavedena. Taj broj kasnije traži i banka, kao prilog uz prigovor na spornu transakciju.

Šta se dešava poslije i koji rokovi teku

Tužilac po prijavi ima dvije mogućnosti. Ako postoji osnovana sumnja da je krivično djelo izvršeno, donosi naredbu o provođenju istrage. Ako je iz prijave i priloga očigledno da djela nema, da nema osnova sumnje protiv prijavljenog, da je nastupila zastarjelost ili da postoji druga smetnja za gonjenje, donosi naredbu da se istraga neće provoditi.

Ta druga odluka nije kraj i vezana je rokom. O neprovođenju istrage i o razlozima tužilac je dužan obavijestiti oštećenog i podnosioca prijave u roku od tri dana. Od tog obavještenja imate osam dana za pritužbu: u Federaciji uredu tužitelja, u Republici Srpskoj glavnom okružnom tužiocu.

Ako se istraga pokrene pa kasnije obustavi, obavještenje o obustavi i o razlozima ide u pisanoj formi, i to i onome ko je djelo prijavio, ne samo oštećenom.

U Republici Srpskoj postoji i rezervni rok kojeg u Federaciji nema. Ako obavještenje i pouka o pravu na pritužbu uopšte nisu stigli, pritužba se može podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kad je tužilac donio naredbu. U Republici Srpskoj je tužilac uz to dužan javiti oštećenom i da je istraga pokrenuta i upoznati ga s pravima koja u njoj ima.

Kako se u istom postupku traži novac natrag

Krivični postupak sam po sebi ne vraća novac. Ono što ga vraća zove se imovinskopravni zahtjev i podnosi se u tom istom postupku, tužiocu ili sudu.

Zahtjev se može odnositi na naknadu štete, povrat stvari ili poništavanje određenog pravnog posla. Podnosi se najkasnije do završetka glavnog pretresa, a onaj ko ga podnosi dužan je da određeno označi svoj zahtjev i da podnese dokaze. To je drugi razlog zbog kojeg potvrde o uplati i tačni iznosi vrijede: bez njih zahtjev nije određen i sud ga nema po čemu odmjeriti.

Rok djeluje dugačko, ali čekanje ima cijenu. Ako zahtjev nije podnesen do potvrđivanja optužnice, o mogućnosti da ga podnesete bićete obaviješteni, a to obavještenje može stići samo onome ko je u spisu.

Propuštanje ima i posljedicu koja se rijetko spomene. Ako zahtjev izostane, a sud donese osuđujuću presudu i iz spisa se vidi koliko je pribavljeno, sud će optuženom izreći mjeru oduzimanja imovinske koristi. Novac tada izlazi iz džepa osuđenog, ali vaše potraživanje time nije riješeno i ostaje vam parnica.

Sud će zahtjev raspraviti u krivičnom postupku samo ako se time postupak ne bi znatno odugovlačio. U protivnom, i uvijek kad presuda nije osuđujuća, oštećeni se upućuje na parnicu. Uredni dokazi zato vrijede i tada, jer se u parnici koristi isti materijal koji ste jednom prikupili.

Koraci koji ne čekaju tužioca

Prijava tužilaštvu je najsporiji kanal i jedini koji vodi ka kazni. Ostalo ide paralelno, ima svoje rokove i ne čeka nikakvu odluku.

Prijava banci ima vlastito pravno dejstvo i to je najkonkretnija stvar koju možete uraditi istog sata. Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga u Federaciji BiH u članu 36 kaže da korisnik ne snosi gubitke nastale po transakcijama izvršenim poslije prijave banci gubitka, krađe ili neovlaštenog korištenja platne kartice, odnosno podataka s platne kartice. Ta formulacija o podacima je bitna, jer pokriva i slučaj u kojem plastika nikad nije nestala nego su brojevi uneseni na lažnoj stranici. Izuzetak je uzak i odnosi se na korisnika koji je zloupotrebu sam izvršio, u njoj učestvovao ili djelovao s namjerom prevare.

Isti član ima i drugu stranu i poštenije je da je znate unaprijed. Korisnik snosi gubitke nastale zato što nije bez odgađanja obavijestio banku i zato što nije na odgovarajući način čuvao lični identifikacioni broj. Odgađanje se, dakle, plaća, a PIN se ne dijeli ni pod kojim izgovorom, ni s osobom koja se predstavlja kao službenik banke.

U Republici Srpskoj ekvivalentnog zakona nema. Zaštita korisnika je u Zakonu o bankama Republike Srpske, gdje član 160 traži da banka omogući prijavu u svakom trenutku i propisuje da korisnik ne snosi posljedice neovlaštene upotrebe ako mu banka to nije omogućila. Podjelu gubitaka poslije prijave taj zakon ne razrađuje nego traži da odgovornost korisnika i banke kod neovlaštenog korištenja podataka s kartice bude obavezan element ugovora. U Federaciji je to, dakle, zakonska kategorija, a u Republici Srpskoj se čita u ugovoru i opštim uslovima banke.

Sam postupak ima svoj tok i svoje rokove: blokada kartice i osporavanje sumnjive transakcije obrađeni su odvojeno. Ako banka ne odgovori na prigovor u roku od 30 dana ili odgovor ne rješava spor, predmet ide ombudsmenu za bankarski sistem pri nadležnoj agenciji za bankarstvo.

Servis ili platforma čije je ime zloupotrijebljeno prijavljuje se zasebno, kroz zvanični kanal te kuće. Tu se ne rješava vaš novac nego se gasi lažni nalog ili stranica prije nego neko drugi nasjedne. Adresu i broj uzmite sa zvanične stranice ili iz aplikacije, nikad iz poruke koja vas je i dovela dovde. Kako se zvanični kanal razlikuje od lažne podrške, razrađeno je u tekstu o provjeri da li je poruka stvarna.

Ovo vrijedi i kad novac nije otišao. Poruka koja se predstavljala kao obavještenje banke ili kao najava neuspjele isporuke prijavljuje se toj kući svejedno, kao i lažna podrška oglasnika. Po tim prijavama se blokiraju brojevi i traži uklanjanje stranica, pa vaša prijava zaustavi sljedeći slučaj čak i kad vaš ne riješi.

Šta prijava može, a šta ne

Prijava otvara predmet, daje vam rokove koje tužilac mora poštovati i mjesto na kojem se postavlja zahtjev za štetu. Broj prijave banka traži kao prilog uz prigovor. Ako se isti obrazac pojavi u više predmeta, materijal iz vašeg koristi i tuđem.

Prijava ne vraća novac sama, ne ubrzava banku i ne pomjera rokove iz kartičnih pravila. Kod uplata poslanih u inostranstvo i kod kripto transakcija povrat je najrjeđi, jer nema posrednika koji transakciju može poništiti. Kad je prevarant izvan BiH, sve zavisi od pravne pomoći s tom državom, a to je dug put s neizvjesnim krajem.

Ako se poslije prijave pojave nove poruke, nove uplate ili novi nalozi s istim obrascem, to se dostavlja kao dopuna postojeće prijave, s pozivom na njen broj. Riječ je o istom događaju, a nova prijava samo pravi drugi spis.

I ono što se rijetko kaže naglas: prijavu najviše odgađa stid, a odgađanje je jedina stvar u ovom postupku koja pouzdano košta. Banka i policija ovakve slučajeve vide svaki dan.

Redoslijed poteza po vremenu

Redoslijed je važan zato što svaki korak zatvara po jedan put kojim šteta može rasti. U istoj tabeli su i rokovi koje vi kontrolišete i oni koje kontroliše neko drugi.

Ako u međuvremenu stigne poziv od nekoga ko tvrdi da radi na vašem predmetu, pa traži podatke ili uplatu radi povrata novca, prekinite razgovor. Prevara koja slijedi prevaru je poseban obrazac i računa upravo na to da sada čekate poziv. Isto radi i lažni kontakt centar operatera: broj se provjerava na zvaničnoj stranici, a ne uzvraća se na onaj s kojeg ste pozvani.

Korisni izvori