Učitavanje…
Lažne investicijske ponude izgledaju kao ulaganje, a iza sebe imaju samo stranicu na kojoj piše da vaš novac raste. Stvarne berze, fondovi i brokerske kuće rade po pravilima i mogu se provjeriti u javnim registrima.
Razlika u odnosu na ostale internet prevare je u vremenu. Lažna poruka banke ili pošte odradi svoje za dvije minute. Ova prevara traje sedmicama i sastavlja se od koraka koji pojedinačno djeluju bezazleno, pa je za prepoznavanje potreban pregled cijelog toka, bez oslanjanja na jedan detalj.
Odjeljenje za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije opisalo je taj isti redoslijed u upozorenju građanima: prvi kontakt preko aplikacije za poruke nakon prijave na sumnjiv oglas, zatim lažni prikaz brze zarade na mali ulog, pa završna faza u kojoj se traže veće uplate za navodne troškove poreza ili deblokade, poslije čega počinioci prekidaju komunikaciju. Ako je uplata već otišla ili je na uređaj instaliran program za daljinski pristup, prvih petnaest minuta ima svoj redoslijed.
Početak je gotovo uvijek oglas na društvenoj mreži. Policija navodi Facebook, Instagram i TikTok, uz oglase u internetskim medijima. Klik vodi na stranicu koja izgleda kao članak na poznatom portalu, a na dnu tog članka stoji obrazac za registraciju s imenom, e-mailom i brojem telefona. Registracijom dobijaju povod i broj za naredni poziv.
Poziv stiže brzo, obično preko Vibera, WhatsAppa ili Telegrama, dakle mimo kanala koji bi bilo ko bilježio. Osoba se predstavlja kao savjetnik, analitičar ili menadžer računa, govori vašim jezikom, šalje grafikone i strpljivo objašnjava kako tržište radi. Prvi ulog koji traži namjerno je mali. Služi tome da prestanete provjeravati stvarnost ponude i počnete razmišljati o iznosu ulaganja, bez stvaranja zarade.
Ubrzo poslije te uplate na ekranu se pojavi dobitak. To je jedini dokaz koji ćete ikada dobiti, a onoga ko ga prikazuje ne košta ništa.
Od tog trenutka razgovor mijenja ton. Javljaju se prilike koje se ne smiju propustiti, rokovi za koje niste znali, ponuda da se račun nadogradi. Ako oklijevate, pritisak postaje ličan: sagovornik je razočaran, podsjeća koliko je vremena uložio u vas, pita zašto sad kad je najbolje. Federalna uprava policije taj znak izdvaja zajedno s obećanjima nerealno visoke dobiti bez rizika.
Tu se često pojavi i ponuda pomoći da se račun otvori zajedno, kroz program za daljinski pristup kao što su AnyDesk ili TeamViewer. Ti programi imaju svoje uredne namjene, ali kad ih traži neko koga poznajete samo iz poruka, dobija vaš ekran i vaše bankarstvo. Policija posebno upozorava da se softver za udaljeni pristup ne instalira na zahtjev trećih lica.
Kad zatražite isplatu, sagovornik navodi razlog zbog kojeg ona trenutno nije moguća. Tvrdi da je račun u obradi, da su sredstva u poziciji koja se ne prekida ili da je potrebna verifikacija. Nijedan od tih razloga ne postoji nigdje osim u poruci koju čitate.
Na kraju se traži uplata da bi se novac oslobodio: porez, provizija, troškovi transfera, naknada za deblokadu računa. Federalna uprava policije opisuje isti ishod. Kad žrtva pokuša povući sredstva, traže se dodatne uplate za poreze ili provizije dok se račun potpuno ne isprazni.
Posljednja faza je druga prevara nad istom osobom
Ta uplata je nova prevara nad već oštećenom osobom i ne predstavlja ni trošak ni nastavak ulaganja. Prijavljuje se kao posebna stavka, s vlastitim datumom i iznosom. Nijedna institucija ne naplaćuje unaprijed da bi vam isplatila vaš novac. Za povrat vlastitog novca ne uplaćujete dodatni iznos.
Pregled faza, zahtjeva za uplatu i njihovih posljedica.
| Faza | Šta se traži od vas | Šta se u tom trenutku stvarno desilo |
|---|---|---|
| Oglas i registracija | Ime, e-mail i broj telefona | Dobili su kanal za poziv i povod da vas nazovu |
| Prvi kontakt | Da razgovor pređe u aplikaciju za poruke | Razgovora više nema nigdje osim na vašem telefonu |
| Mali ulog | Uplata koja se čini bezopasnom | Novac je otišao, a na ekranu se pojavio dobitak koji nije nastao |
| Nadogradnja | Veće uplate, ponekad i daljinski pristup uređaju | Gubitak raste, a uz daljinski pristup i napadač dobija pristup vašem bankarstvu |
| Zahtjev za isplatu | Strpljenje i još malo vremena | Isplate nema jer nema ni računa s kojeg bi se isplatila |
| Naknada za deblokadu | Porez, provizija ili naknada prije isplate | Druga prevara nad istom osobom |
Najteže se prihvata da stanje koje raste ne postoji. Platforma na kojoj ga gledate je stranica, a šta na toj stranici piše određuju isti ljudi koji vas zovu. Kad se broj promijeni, ništa se nije desilo osim što je neko upisao drugi broj.
Iz istog razloga tu ništa nije provjerljivo: ni grafikon, ni izvještaj u PDF-u, ni potvrda o poziciji, ni ugovor s pečatom. Sve to se napravi za nekoliko minuta i po pravilu izgleda urednije od onoga što šalju prave institucije. Federalna uprava policije lažne platforme opisuje kao profesionalne web stranice koje prikazuju fiktivni rast vašeg novca.
Može se provjeriti samo odlazna uplata. Izvod s vašeg računa, potvrda o uplati, podaci o primaocu i kripto transakcija postoje nezavisno od bilo čije stranice. Ono što stoji na platformi nema trag nigdje drugdje. Najbrže ćete provjeriti ponudu traženjem podataka o iznosu izvan te stranice; broj prikazan na njoj nije dovoljan.
Ni ranija isplata ne dokazuje da je ulaganje stvarno. Mala početna isplata, ako je bude, prevarantu se isplati jer stiče vaše povjerenje za sve naredne uplate.
Ponuđač u oglasu rijetko nastupa u vlastito ime; ulaganje obično preporučuje tuđe lice. Federalna uprava policije navodi lažna svjedočenja poznatih osoba i neovlašteno korištenje identiteta ličnosti iz javnog života, i to s jasnom svrhom, da bi se kod žrtve steklo dodatno povjerenje.
Video u kojem poznata osoba govori nešto što nikad nije rekla danas se pravi bez posebne opreme. Isto vrijedi za izmišljen članak na stranici koja imitira poznat domaći medij i za komentare zadovoljnih korisnika ispod oglasa. Provjera ne traži nikakvo tehničko znanje: ako te izjave nema na zvaničnom profilu te osobe ni na sajtu medija koji ju je navodno objavio, izjava se nije desila.
Postoji i varijanta u kojoj preporuka stigne s profila nekoga koga stvarno poznajete. Tu vrijedi ono što vrijedi za svaku poruku s preuzetog profila, da se provjerava drugim kanalom, telefonom ili uživo. Znakovi da je profil prijatelja preuzet opisani su odvojeno.
Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH u svom upozorenju građanima traži oprez baš kod tog spoja: nepoznata osoba, kontakt preko društvene mreže i ponuda brze i lake zarade ulaganjem u digitalnu imovinu ili druge finansijske instrumente.
Prije bilo kakve uplate postoji provjera koja traje nekoliko minuta i ne traži razumijevanje tržišta. Pita se samo da li onaj ko nudi uslugu uopšte smije da je nudi i da li ga nadzorni organ poznaje.
U Federaciji BiH tržište kapitala nadzire Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH. Ona licencira ovlaštene učesnike i objavljuje javne spiskove brokerskih kuća, brokera, investicijskih savjetnika i menadžera, društava za upravljanje fondovima, samih fondova i emitenata. Spiskovi se pretražuju po imenu i otvoreni su svakome. Na svom sajtu Komisija drži i rubriku s upozorenjima, u kojoj je objavila i upozorenje o kupovini digitalne imovine iz neovlaštenih izvora.
U Republici Srpskoj isti posao radi Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske. Njeni registri pokrivaju berzanske posrednike, društva za upravljanje, investicione fondove, kastodi banke, brokere i investicione savjetnike, a odvojeno se vodi i evidencija pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama. Ta Komisija objavljuje i vlastita upozorenja, uz upućivanje na upozorenja evropskog nadzornog tijela ESMA.
Kod kripto ponuda treba razlikovati dvije stvari: zakonsku regulisanost oblasti i značenje upisa u evidenciju.
Prva je da u Federaciji BiH kripto imovina i trgovanje kriptovalutama nisu zakonski regulisani. To je Federalna uprava policije napisala doslovno, a Komisija za vrijednosne papire FBiH je u svom upozorenju dodala da takve transakcije nisu pod nadzorom Komisije ni bilo kojeg drugog regulatornog tijela. Kod kripto ponude u Federaciji zato ne postoji registar u kojem bi taj subjekt trebalo da bude, pa njegovo odsustvo iz registra ne dokazuje ništa. Odsustvo regulatornog nadzora znači da se nemate kome obratiti kad novac nestane.
Druga je da upis u evidenciju pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama u Republici Srpskoj nije dozvola za rad. Komisija izričito navodi da vodi evidenciju i nadzire usklađenost s propisima o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, bez izdavanja odobrenja tim pružaocima. Pružanje tih usluga u Republici Srpskoj zabranjeno je onome ko nije u evidenciji.
Za banke i kreditne poslove nadležne su Agencija za bankarstvo Federacije BiH i Agencija za bankarstvo Republike Srpske, svaka u svom entitetu. Za inostranu firmu provjerava se regulator zemlje u kojoj tvrdi da je registrovana, a ESMA drži stranicu s upozorenjima i publikacijama za ulagače.
| Šta provjeravate | Gdje se provjerava | Značenje i ograničenja upisa |
|---|---|---|
| Brokerska kuća, fond ili investicijski savjetnik u FBiH | Spiskovi učesnika na tržištu Komisije za vrijednosne papire FBiH | Upis znači dozvolu za rad i nadzor. Ko nije na spisku, nema dozvolu. |
| Berzanski posrednik, fond ili savjetnik u RS | Registri učesnika Komisije za hartije od vrijednosti RS | Upis znači dozvolu za rad. Ko nije upisan, nema dozvolu. |
| Usluge povezane s virtuelnim valutama u RS | Evidencija pružalaca usluga povezanih sa virtuelnim valutama kod iste Komisije | Upis podrazumijeva evidenciju i nadzor po propisima o pranju novca, bez izdavanja dozvole. Ko nije upisan, te usluge ne smije pružati. |
| Kripto ponuda u Federaciji BiH | Registra nema | Oblast nije zakonski regulisana, pa nema ni organa koji bi nadzirao ponuđača. |
| Banka ili kreditna institucija | Agencija za bankarstvo FBiH, odnosno Agencija za bankarstvo RS | Dozvola za rad banke u entitetu u kojem posluje. |
| Inostrana firma | Regulator zemlje u kojoj tvrdi da je registrovana i upozorenja ESMA-e | Registracija koja se ne nađe kod regulatora nije registracija. |
Ime prave, licencirane firme može zloupotrijebiti bilo ko, pa se broj telefona i adresa uzimaju iz registra ili sa zvanične stranice, nikad iz poruke koja vas je pronašla. Provjera da li je poruka stvarno od te firme radi se kod same firme i kanalom koji ste vi izabrali.
Sumnja se najčešće pojavi prije nego što uplate prestanu. Nastavak uplata proizlazi iz naizgled logične računice i ne svodi se na naivnost. Ako je već toliko uloženo, a na ekranu stoji veći iznos, onda još jedna uplata čuva sve prethodne. Takva računica zanemaruje da su prethodne uplate već izgubljene. Nova uplata povećava gubitak bez vraćanja ranijih uplata.
Drugo što drži čovjeka u tome jeste stid. Priznati porodici je teško, a bankarskom službeniku pogotovo. Sagovornik s druge strane to zna, pa pred kraj obično tješi bez prijetnji, pruža podršku, umiruje i obećava da će sve biti riješeno čim prođe još ova jedna uplata. Taj ton je po pravilu posljednje što žrtva čuje.
Kad se pojavi sumnja, zaustavite uplate i razmislite prije bilo kakvog slanja novca; samo pauza može promijeniti tok prevare. Dan ili dva i jedan razgovor naglas s nekim ko nije u toj priči obično su dovoljni da se slika sredi. Ako je uplata već otišla, poziv banci ne čeka jutro, a ni banka ni policija ovakav slučaj ne čuju prvi put.
Nijedan od ovih znakova sam po sebi ne dokazuje prevaru. Rijetko se, međutim, javljaju pojedinačno, pa kad se skupe, treba prekinuti daljnje uplate.
Redoslijed je važan jer svaki korak zatvara po jedan put kojim šteta može rasti. Prvo se zaustavlja ono što još traje, pa se čuva ono što je ostalo.
Krivična prijava oštećenog pod vlastitim imenom
Elektronski obrasci policije izričito nude anonimnu dojavu i to je koristan kanal, ali njime ne postajete oštećeni. Nema broja predmeta, nema koga pitati dokle se stiglo i nema obavještenja koja zakon veže za podnosioca prijave. Kad je šteta vaša, prijava se podnosi s vlastitim podacima i dokazima, u policijskoj stanici ili tužilaštvu. Ranija dojava vas u tome ne sprečava.
Kod kartičnog plaćanja ima najviše prostora za povrat ako se javite brzo, jer se osporava po pravilima kartične sheme. Prenos u kriptovalutu je u praksi nepovratan. Uplata na račun u inostranstvu rijetko se stigne zaustaviti prije nego što se taj račun isprazni. Prijava se ipak podnosi i kad izgleda kasno, jer bez nje predmeta nema.
Ono što se u razgovoru obično naziva neoprezom u krivičnim zakonima ima naziv djela, broj člana i raspon kazne. Podnošenjem prijave pokrećete zakonski postupak, za koji ne tražite uslugu.
U Federaciji BiH djelo se zove Računalna prijevara i stoji u članu 395 Krivičnog zakona FBiH. Pokriva onoga ko neovlašćeno utiče na ishod elektronske obrade podataka da bi sebi ili drugom pribavio protupravnu imovinsku korist, a drugome time nanese štetu. Osnovna kazna je zatvor od šest mjeseci do pet godina. Kad pribavljena korist prelazi 10.000 KM, raspon je dvije do deset godina, a preko 50.000 KM dvije do dvanaest.
U Republici Srpskoj isto ponašanje nosi naziv Kompjuterska prevara i član 410 Krivičnog zakonika RS. Osnovni oblik je novčana kazna ili zatvor do tri godine, preko 10.000 KM jedna do osam godina, a preko 30.000 KM dvije do deset.
Pragovi se ne poklapaju i zato se ne prepisuju s jedne strane na drugu. Ista šteta ne pada u isti okvir u oba entiteta, a viši prag je u Federaciji 50.000 KM, u Republici Srpskoj 30.000 KM.
| Oblik djela | Federacija BiH, čl. 395 Računalna prijevara | Republika Srpska, čl. 410 Kompjuterska prevara |
|---|---|---|
| Osnovni oblik | 6 mjeseci do 5 godina | novčana kazna ili zatvor do 3 godine |
| Korist preko 10.000 KM | 2 do 10 godina | 1 do 8 godina |
| Viši prag | preko 50.000 KM, 2 do 12 godina | preko 30.000 KM, 2 do 10 godina |
| Učinjeno samo da se drugi ošteti | novčana kazna ili zatvor do 3 godine | novčana kazna ili zatvor do 6 mjeseci |
Rasponi određuju okvir koji sud ima na raspolaganju i ne predviđaju ishod. Kvalifikaciju bira tužilaštvo, pa ne morate znati koji je član vaš da biste prijavili.
U prijavi navedite prvi ulog i svaku narednu uplatu posebno, s datumom i iznosom, uključujući i onu poslatu pod imenom poreza ili deblokade. Gleda se zbir. Pregled istih djela u sva tri krivična zakona u BiH, zajedno s opštim djelom prevare, stoji u krovnom tekstu o internet prevarama.
Novinski prikaz upozorenja Federalne uprave policije o lažnim reklamama i zloupotrebi identiteta poznatih osoba.
Pregled najčešćih obrazaca online prevara u BiH i osnovnih mjera zaštite.
Policijski savjeti o phishingu i lažnim skočnim prozorima, s pravilom da se adresa upisuje ručno umjesto klika na link.
Policijski opis tri koraka ove prevare, od oglasa i kontakta preko aplikacije za poruke do zahtjeva za uplatom poreza ili deblokade, sa savjetima šta se nikad ne instalira i gdje se slučaj prijavljuje.
Pregled aktuelnih obrazaca, uključujući lažne platforme koje prikazuju fiktivni rast novca i naplatu „poreza" ili „provizije" kad se zatraži isplata.
Ovdje piše da kupovina digitalne imovine iz neovlaštenih izvora nije pod nadzorom nijednog regulatora u Federaciji BiH i na koji broj se Komisija može pitati za savjet.
Pretraživ spisak brokerskih kuća koje smiju poslovati u Federaciji BiH. U susjednim rubrikama stoje fondovi, društva za upravljanje i licencirani brokeri.
Ovdje se provjerava ko u Republici Srpskoj smije pružati usluge povezane s virtuelnim valutama, uz objašnjenje da upis nije odobrenje za rad nego evidencija i nadzor po propisima o pranju novca.
Upozorenja koja je Komisija objavila javnosti i ulagačima, s vezama na upozorenja evropskog i međunarodnog nadzora.
Ovdje se provjerava da li je evropski nadzor već upozorio na firmu koja tvrdi da posluje iz neke zemlje Evropske unije.
Tekst članova Krivičnog zakonika RS koji pokrivaju ovu vrstu slučaja, uključujući član 410 s pragovima od 10.000 i 30.000 KM.
Glava o krivičnim djelima protiv sistema elektronske obrade podataka, s članom 395 i rasponima kazni po iznosu pribavljene koristi.
