Zakon / Nasljedstvo

Dugovi pokojnika - da li ih nasljeđujete i šta treba provjeriti

Nasljednici ne preuzimaju samo ono što izgleda vrijedno i korisno. U ostavinu ulaze i imovina i obaveze pokojnika, a osnovno pravilo nasljednog prava jeste da nasljednik za dugove odgovara do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Zbog toga se na ostavinski postupak ne smije gledati samo kroz stan, kuću ili štednju, nego i kroz ono što je pokojnik ostavio iza sebe kao teret.

Zadnja izmjena 26. mar 2026.◷ 5 min

Ovaj članak pripada temi: Nasljedstvo i ostavinski postupak u BiH

Da li se nasljeđuje samo imovina ili i obaveze

Jedna od najvećih zabuna u ostavinskom postupku jeste ideja da porodica nasljeđuje samo stan, novac ili zemlju, a da dugovi ostaju 'sa strane'. To nije tačno. Zaostavština se ne gleda samo kroz ono što vrijedi, nego i kroz obaveze koje su ostale iza pokojnika.

Javno dostupni tekstovi zakona FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta polaze od istog osnovnog pravila: nasljednik za dugove ostavioca odgovara samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine, a onaj ko se valjano odrekao nasljedstva za te dugove ne odgovara. To pravilo najviše smiruje porodice upravo zato što razbija dvije krajnosti: da dugovi "nestaju" i da nasljednik privatno odgovara bez granice.

Koje vrste dugova se najčešće pojavljuju u ostavini

  • kredit ili zajam prema banci
  • dug po osnovu garancije, jemstva ili drugog preuzetog obezbjeđenja
  • neplaćene komunalije i računi
  • dugovanja po karticama ili drugim finansijskim obavezama
  • sporna potraživanja za koja porodica tek sazna tokom postupka
  • troškovi i obaveze vezani za nekretnine, vozila ili druge stvari

U praksi porodica često odmah zna za kredit i račune, ali kasnije isplivaju i druga potraživanja. Zato se na ostavinu ne smije gledati samo kao na ono što se vidi u stanu ili zemljišnim papirima.

Zašto je važno utvrditi što potpuniji sastav zaostavštine

Ako nasljednici znaju samo za stan i automobil, a ne znaju za ozbiljno zaduženje, njihova procjena cijelog postupka može biti potpuno pogrešna. Zbog toga je ostavinski postupak mnogo sigurniji kada porodica aktivno pokušava prikupiti podatke i o imovini i o obavezama.

To ne znači da nasljednici moraju unaprijed riješiti svako sporno pitanje, ali znači da moraju što ozbiljnije pristupiti popisu onoga što iza pokojnika postoji. Tek tada odricanje ili prihvatanje nasljedstva dobija stvarni smisao.

Kako dugovi utiču na odluku o prihvatanju ili odricanju od nasljedstva

Dugovi ne znače automatski da se nasljedstva treba odreći. Ali znače da odluka ne smije biti donesena samo na osnovu jedne vrijedne stvari ili porodičnog osjećaja da 'ima šta ostati'.

Kada postoji ozbiljna sumnja da obaveze prelaze vrijednost onoga što ostaje iza pokojnika, tema odricanja od nasljedstva postaje mnogo konkretnija. S druge strane, ako postoji vrijedna imovina i ograničena ili uredno utvrdiva obaveza, odluka može izgledati drugačije.

Upozorenje

Najčešća greška je da se neko odrekne ili prihvati nasljedstvo na osnovu jedne priče u porodici, a ne na osnovu makar približno utvrđene slike ostavine.

Najčešće zabune oko dugova pokojnika

  • misli se da dugovi automatski nestaju smrću
  • pretpostavlja se da nasljednik odgovara neograničeno i privatno za sve
  • zanemaruje se da se odgovornost veže uz vrijednost naslijeđene imovine
  • porodica gleda samo ono što je vrijedno, a ne i ono što je opterećujuće
  • sporna potraživanja se ignorišu kao da neće biti važna

Praktično upozorenje

Ni strah ni optimizam nisu dobar vodič. Za odluku je potreban popis, a ne pretpostavka.

Praktični scenariji

Kredit za stan

Ako iza pokojnika ostaje stan, a uz njega i kredit, porodica mora gledati oba podatka zajedno. Stan ne treba posmatrati bez tereta koji na njemu ili uz njega postoji.

Komunalije i računi

Manji računi često djeluju bezazleno, ali su važni jer pokazuju da se i manje obaveze ubrajaju u sliku ostavine i mogu postati problem ako ih porodica potpuno zanemari.

Sporno potraživanje

Ako nasljednici saznaju za dug za koji nisu sigurni da je osnovan, to ne znači da pitanje nestaje. To znači da moraju razlikovati potvrđeni dug od sporne tvrdnje i tako pristupiti postupku.

Korisni linkovi

Ispod su zvanični i praktično relevantni izvori za provjeru zakonskog okvira, postupka i posebnih situacija prije nego što donesete zaključak ili poduzmete naredni korak.

Sažetak

Nasljedstvo ne obuhvata samo imovinu, nego i obaveze koje iza pokojnika ostaju. Zato je svaka ozbiljna odluka o nasljeđu neraskidivo vezana za pitanje dugova.

Najpametniji pristup je da se nasljednici ne vode ni strahom ni optimizmom, nego što potpunijom slikom zaostavštine. Tek tada odluka o prihvatanju ili odricanju ima stvarno uporište.

Često postavljena pitanja

Da li nasljednici odgovaraju za dugove pokojnika?
Da, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. To osnovno pravilo se vidi u javno dostupnim tekstovima zakona FBiH, RS i Brčko distrikta i upravo zato je prije svake odluke važno procijeniti i imovinu i obaveze.
Da li se onaj ko se odrekne nasljedstva tereti za dugove?
U zakonima RS i Brčko dostupnim javnosti izričito stoji da nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za dugove ostavioca.
Koje dugove porodica najčešće previdi?
Osim kredita, često se previdi skup manjih obaveza, računa ili spornih potraživanja.
Da li je dovoljno znati samo da postoji stan ili kuća?
Ne. Vrijedna nekretnina sama po sebi ne govori ništa bez podataka o dugovima koji uz ostavinu dolaze.
Da li sporni dug znači isto što i potvrđeni dug?
Ne nužno. Ali i sporno potraživanje treba ozbiljno evidentirati i ne ignorisati.