Učitavanje…
U zgradi obično postoje dvije funkcije koje se u razgovoru stalno spajaju u jednu. Upravitelj je firma ili obrtnik registrovan za upravljanje nekretninama, s ugovorom, naknadom i zakonskim rokovima. Predstavnik etažnih vlasnika je komšija koga su vlasnici izabrali da ih zastupa prema toj firmi i da kontroliše šta se s novcem zgrade radi.
Ta razlika odlučuje o praktičnim stvarima: ko potpisuje ugovor, ko smije potpisati nalog za isplatu, kome se šalje zahtjev i ko odgovara kad se ništa ne uradi.
Ovlaštenja upravitelja ne nastaju iz dobrog dogovora stanara. Upravnik upravlja nekretninom i zajedničkom rezervom kao zastupnik svih etažnih vlasnika, a prema trećim licima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. Izvođač radova, komunalno preduzeće i sud gledaju ga kao ovlaštenog zastupnika zgrade, bez obzira na to šta su vlasnici interno dogovorili.
Upravitelj zato nije ni šef zgrade ni prekršajni organ. Može organizovati sanaciju krova i zaustaviti curenje iz zajedničke vertikale, ali ne može kazniti komšiju zbog muzike. Tu počinje najveći dio razočarenja: stanar traži rješenje privatnog spora, a upravitelj ima ovlaštenja samo nad onim što je zajedničko.
Zabuna se najbrže razriješi ako se za svaku funkciju odgovori na tri pitanja: ko je bira, koga zastupa i šta smije potpisati.
| Funkcija | Ko je bira | Koga zastupa | Šta potpisuje |
|---|---|---|---|
| Upravitelj | Etažni vlasnici odlukom, a mora biti pravno lice ili obrtnik registrovan za upravljanje nekretninama | Sve etažne vlasnike prema izvođačima, komunalnim preduzećima i sudu | Ugovore o radovima, tužbe protiv vlasnika koji ne plaćaju, naloge s računa zgrade |
| Predstavnik etažnih vlasnika | Etažni vlasnici na skupu, a u Kantonu Sarajevo i sa liste kandidata koju objavljuje ministarstvo | Vlasnike prema upravitelju | Ugovor s upraviteljem uz prethodnu saglasnost vlasnika, i naloge za isplatu kao supotpisnik |
| Skup etažnih vlasnika | Čine ga svi vlasnici posebnih dijelova zgrade | Jedino tijelo koje donosi odluke o zajedničkim dijelovima | Zapisnik s odlukom, koja obavezuje i vlasnike koji nisu glasali |
| Kućni savjet | Vlasnici odlukom, ako procijene da im treba | Nema zakonsko zastupanje, djelokrug i ovlaštenja mu određuju vlasnici | Ništa prema trećim licima |
Ovlaštenja predstavnika su uža nego što se u zgradi obično očekuje. On ne izvodi radove i sam ne raspolaže novcem. Kontroliše finansijsko stanje zgrade i namjensko trošenje sredstava, potpisuje nalog za isplatu s podračuna zgrade kao supotpisnik, dogovara poslove održavanja u skladu s odlukama vlasnika, potpisuje saglasnost na radni nalog upravitelju i kontroliše njegovo izvršenje.
Ima i obaveze koje ne trpe odgađanje. Kad ga vlasnici opozovu, dužan je u roku od pet dana novom predstavniku predati svu dokumentaciju i ključeve od zajedničkih prostorija, a od dana odluke o opozivu više ne smije raspolagati novcem s računa zgrade.
Ako u zgradi nema izabranog predstavnika, u Kantonu Sarajevo ga ministarstvo određuje rješenjem, sa liste kandidata. Takav prinudni predstavnik ima sva prava i obaveze izabranog, sve dok vlasnici ne izaberu svog.
Prije nego što tražite svoje pravo, provjerite po kojem se propisu ono uopšte traži. Upravljanje zgradom nije uređeno jednim zakonom za cijelu BiH, a razlike nisu kozmetičke: razlikuje se ko je nosilac upravljanja, kako se glasa i ko postavlja zamjenu kad vlasnici zataje.
| Gdje | Propis koji uređuje upravljanje | Ko nosi upravljanje |
|---|---|---|
| Federacija BiH | Kantonalni zakon o upravljanju ili održavanju zajedničkih dijelova zgrade, uz Zakon o stvarnim pravima | Etažni vlasnici, upravitelj i predstavnik etažnih vlasnika |
| Republika Srpska | Zakon o održavanju zgrada, uz Zakon o stvarnim pravima | Zajednica etažnih vlasnika kao pravno lice, sa skupštinom i upravnim odborom |
| Brčko distrikt | Zakon o održavanju stambenih zgrada | Fond za održavanje stambenih zgrada, koji osniva gradonačelnik, zajedno s etažnim vlasnicima |
U Federaciji BiH je ovo kantonalna materija. Obaveze upravitelja, kvorum i visina naknade razlikuju se od kantona do kantona. Primjeri u ovom tekstu prate rješenje Kantona Sarajevo, gdje je materija najdetaljnije razrađena, pa ih za drugi kanton čitajte kao pitanja koja treba postaviti, a ne kao gotov odgovor.
Iznad kantonalnih pravila stoji Zakon o stvarnim pravima. On u oba entiteta uređuje etažno vlasništvo, zajedničku rezervu i dužnosti upravnika, pa ta pravila vrijede i tamo gdje kanton nije donio ništa detaljnije.
U Republici Srpskoj je nosilac upravljanja zajednica etažnih vlasnika. Ona je pravno lice, ima pečat i račun, a upisuje se u registar zajednica kod opštinskog ili gradskog organa nadležnog za stambene poslove.
Upravitelj održava, ugovara radove, vodi tuđi novac i izvještava o njemu. Kaznenih ovlaštenja u tom spisku nema.
Šta se smatra hitnom popravkom, zakon nabraja poimenično: oslobađanje ljudi iz zaglavljenog lifta, kvar na gasnoj instalaciji, dijelovi maltera i fasade ili krova koji ugrožavaju sigurnost, prokišnjavanje, pucanje vodovodne i kanalizacione instalacije, začepljenje kanalizacije, prodor slivnih voda u podrum, opasnost od požara, povišen napon dodira na instalacijama, ledenice i snijeg na krovu.
Dio posla pada i na vlasnika. Dužan je bez odgađanja prijaviti štetu na zajedničkim dijelovima za koju sazna, kao i štetu u svom stanu ako od nje prijeti opasnost ostatku zgrade.
Nužna popravka ide sporije i po drugom redoslijedu. Prvo se utvrđuje stanje i cijena, pa se vlasnicima ostavlja rok da obezbijede sredstva. Ako se vlasnici spore je li popravka uopšte nužna, upravitelj se u Kantonu Sarajevo obraća općinskoj građevinskoj inspekciji, koja utvrđuje opravdanost radova. Inspekcija može i sama naložiti izvođenje kad utvrdi da zbog oštećenja postoji opasnost za život i zdravlje ljudi.
Šteta koju napravi majstor nije vaš trošak
Ako upravitelj ili podizvođač kojeg je angažovao prilikom održavanja načini štetu u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, dužan ju je otkloniti. Kad to ne uradi, vlasnik podnosi tužbu za naknadu štete pred nadležnim sudom.
Velik dio pritužbi na upravitelja odnosi se na stvari koje nikad nisu bile u njegovoj nadležnosti. Zato se isplati znati granicu prije nego što se potroši mjesec dana na pogrešnu adresu.
Jedna granica se često pogrešno prepričava. Tačno je da upravitelj ne može ulaziti u stan kad mu se prohtije, ali nije tačno da mu za ulazak uvijek treba sudski nalog. Vlasnik je dužan odobriti ulazak kad je to potrebno da se spriječi šteta na drugim posebnim dijelovima ili zajedničkim prostorijama, ili radi hitnog održavanja zajedničkih dijelova. Odbijanje je prekršaj, a izvođač je nakon intervencije dužan vratiti stan u stanje u kojem je bio.
Kućni red donose i mijenjaju vlasnici svojom odlukom, a upravitelj ga provodi samo u dijelu koji se tiče zajedničkih dijelova. Opomena koju uputi ima težinu dokaza da je problem prijavljen, ne težinu sankcije. Kako se takva prijava sastavlja, opisano je u tekstu o tome kako se piše poruka komšiji, upravniku ili inspekciji.
Kad neko prisvoji zajedničku prostoriju ili zatrpa hodnik svojim stvarima, upravitelj to ne može ukloniti na svoju ruku. U Republici Srpskoj komunalna policija može narediti vlasniku da ukloni stvari iz zajedničkih dijelova zgrade, a u Federaciji BiH je to posao nadležne inspekcije. Šta se sve smatra zajedničkim dijelom zgrade i šta komšija ne može prisvojiti, razrađeno je posebno.
Naknada za upravljanje i doprinos zajedničkoj rezervi obaveza su etažnog vlasnika. Ne podstanara i ne osobe koja trenutno živi u stanu.
Vlasnik tu obavezu može ugovorom prenijeti na punomoćnika ili zakupca, ali pod dva uslova: u ugovoru mora stajati da zakupac plaća u ime i za račun vlasnika, i vlasnik ostaje jemac za izvršenje. Jedan primjerak takvog ugovora dostavlja se upravitelju. Prenos mijenja ko uplaćuje, ne ko duguje. Isto pravilo poznaje i Republika Srpska, gdje vlasnik ugovorom može prenijeti troškove redovnog održavanja na korisnika, na primjer zakupca. Ostatak dogovora o režijama i računima u iznajmljenom stanu obrađen je posebno.
Iznos se računa po kvadratu korisne površine, ne po stanu. U Kantonu Sarajevo minimalni mjesečni iznos po kvadratu utvrđuje Vlada Kantona posebnom odlukom, a vlasnik ga uplaćuje do kraja mjeseca za tekući mjesec. Iz tog iznosa plaćaju se upravitelj i predstavnik etažnih vlasnika, a ostatak je zajednička rezerva. Oba udjela su ograničena zakonom: upravitelju pripada najviše 17 posto, bez PDV-a, predstavniku najviše 12,5 posto, bez poreza i doprinosa. Oboje se naplaćuje srazmjerno onome što su vlasnici stvarno uplatili.
U Republici Srpskoj mjesečni iznos određuje skupština zajednice, ali ne može biti manji od 0,20 KM po kvadratu korisne površine. Plaća se najkasnije do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec. Vlasnici poslovnih prostorija, kao i stanova u kojima se obavlja poslovna djelatnost, plaćaju dvostruki iznos.
Doprinose za zajedničku rezervu snose svi vlasnici srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drugačije određeno. Drugačija podjela je moguća, ali s pravilom koje mnogi previde: za uređaje koji nisu svima podjednako korisni, kao što je lift, dovoljna je odluka većine, a za sve ostale troškove i doprinose potrebna je saglasna odluka svih vlasnika, u pisanom obliku.
Rezerva nije upraviteljev novac
Sredstva zajedničke rezerve upravitelj mora čuvati odvojeno od svog novca, na posebnom računu koji ne može biti zahvaćen prinudnim izvršenjem protiv upravitelja. Iz rezerve se smiju plaćati samo troškovi održavanja i poboljšanja zgrade i otplata zajma uzetog za te troškove. Kad mu prestane ovlaštenje za upravljanje, dužan je bez odgađanja položiti račun i ostatak predati novom upravitelju, a ako ga razriješi sud, rok za predaju je 15 dana.
Vlasnik koji proda stan nema pravo tražiti povrat svog doprinosa u rezervu. Taj dio ostaje uz suvlasnički dio koji je prodat. U Kantonu Sarajevo prodavac je pri zaključivanju kupoprodajnog ugovora dužan dostaviti potvrdu upravitelja da je izmirio obaveze po osnovu upravljanja, pa se zaostatak otkriva prije potpisa, a ne poslije primopredaje.
Kontrola nad upraviteljem počinje zahtjevom za račun, a pritužba dolazi tek poslije. Većina sporova stane već na prvom koraku, kad se vidi je li novac potrošen na ono što je i planirano.
Upravnik je dužan svakom etažnom vlasniku položiti uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na uvid isprave na kojima se račun zasniva, najkasnije do 30. marta svake godine. Do isteka tekuće godine dužan je objaviti pregled predviđenih poslova održavanja i poboljšanja i predvidivih troškova za narednu godinu.
Zahtjev se podnosi pisano i traži se konkretno, jer opšta primjedba da nešto ne valja ne obavezuje ni na šta.
U Kantonu Sarajevo predstavnik etažnih vlasnika ima i svoju obavezu prema komšijama. Kvartalno izvještava o izvedenim radovima i o prihodima i rashodima zgrade, oglašavanjem na vidnom mjestu. Godišnji plan mora biti istaknut u svakom ulazu do 31. decembra, a godišnji izvještaj do 30. marta.
U Republici Srpskoj izvještaj o prihodima, rashodima i utrošku sredstava upravni odbor podnosi skupštini zajednice najmanje jednom godišnje, a pravo uvida u taj izvještaj imaju svi vlasnici u zajednici.
Šutnja do kraja marta računa se kao usvajanje
U Kantonu Sarajevo skup etažnih vlasnika održava se najmanje jednom godišnje, do kraja marta, i na njemu se usvajaju godišnji plan i godišnji izvještaj. Ako se skup ne održi i vlasnici se ne izjasne ni prikupljanjem potpisa, smatra se da su plan i izvještaj koje je dostavio upravitelj usvojeni. Ko se ne izjasni do kraja marta, pravno je prihvatio oba dokumenta.
Kad zahtjev ne pomogne, ide pritužba. U Kantonu Sarajevo nadzor vrše resorno ministarstvo i kantonalna uprava za inspekcijske poslove. Ministarstvo pisano upozorava i nalaže mjere za otklanjanje nezakonitog rada, a o utvrđenim nezakonitim radnjama upravitelja obavještava vlasnike preko predstavnika, koji to obavještenje ističe na vidnom mjestu u zgradi.
Ministarstvo može upravitelju i ukinuti rješenje za obavljanje poslova. Razlozi su nabrojani, a među njima su i oni koje vlasnici najčešće prijave: da knjigovodstveno stanje zgrade ne odgovara stanju na računu, da je novac vlasnika trošen nenamjenski, ili da upravitelj u dvanaest mjeseci nije postupio po tri naloga. Za zgrade tog upravitelja ministarstvo u istom roku donosi rješenje o prinudnom upravitelju, a sam upravitelj novo rješenje može tražiti tek po isteku pet godina.
U Republici Srpskoj upravni nadzor vrši republičko ministarstvo nadležno za prostorno uređenje i građevinarstvo. Komunalna policija u kontroli može narediti vlasniku da otkloni kvar u svom posebnom dijelu koji šteti ostatku zgrade, da omogući izvođenje radova hitnih intervencija i da ukloni stvari iz zajedničkih dijelova zgrade.
Odluke o zajedničkim dijelovima donose vlasnici. Upravitelj ih izvršava, predstavnik ih kontroliše. Bez uredne odluke nema ni legitimnog troška, pa se svaki veći račun na kraju vrati na pitanje ko je i kako o njemu odlučio.
Način brojanja glasova je najveća praktična razlika između entiteta, i o njemu zavisi hoće li odluka uopšte biti punovažna.
| Pitanje | Kanton Sarajevo | Republika Srpska |
|---|---|---|
| Kako se broji | Po suvlasničkim dijelovima, odnosno po površini | Po glavama, svaki etažni vlasnik ima jedan glas |
| Redovno upravljanje | Vlasnici čiji dijelovi čine više od polovine ukupne površine nekretnine | Natpolovična saglasnost od ukupnog broja etažnih vlasnika |
| Vanredni poslovi i poboljšanja | Saglasnost svih vlasnika | Saglasnost svih vlasnika |
| Kad nema kvoruma | Odluka se donosi prikupljanjem potpisa na zapisnik | Bez natpolovične većine svih vlasnika sjednica se ne održava |
| Ko saziva | Predstavnik etažnih vlasnika, najmanje jednom godišnje do kraja marta | Predsjednik skupštine, najmanje dva puta godišnje, uz obavijest osam dana ranije |
Prikupljanje potpisa je propisan postupak sa svojim pravilima. Kad se skup ne može održati jer nema potrebne većine, potpise na zapisnik prikupljaju predstavnik s još dva vlasnika ili tri etažna vlasnika. Oni odgovaraju za vjerodostojnost podataka u zapisniku, tekst odluke se upisuje prije nego što se vlasnik potpiše, a ovako donesena odluka obavezuje sve vlasnike u zgradi.
Zapisnik s odlukom ističe se na oglasnoj tabli, s prekrivenim ličnim podacima. Original odluke o izboru ili promjeni upravitelja i predstavnika dostavlja se ministarstvu, koje provjerava je li zapisnik potpun i je li postignut propisan procenat, ali ne provjerava vjerodostojnost potpisa. U Republici Srpskoj inicijativu za sazivanje sjednice može dati deset posto etažnih vlasnika, pa ni tamo sazivanje ne zavisi samo od dobre volje predsjednika skupštine.
U zgradi od trideset stanova rijetko se okupe svi vlasnici. Neko živi u inostranstvu, neko izdaje stan, neko neće doći. To nije razlog da se odluka donese na oko, jer improvizovana odluka pukne prvi put kad neko odbije platiti svoj dio.
Kad se saglasnost ne postigne, a posao je neophodan, svaki vlasnik može tražiti da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. Isto vrijedi kad se vlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju upravnika i njegovim ovlaštenjima. Sud može odrediti rok u kojem se posao mora obaviti, odrediti ili povećati zajedničku rezervu, i vlasniku koji ne može odjednom platiti svoj dio dopustiti plaćanje u mjesečnim ratama najduže deset godina, uz hipoteku na njegovom suvlasničkom dijelu u korist ostalih vlasnika.
U Kantonu Sarajevo je izbor upravitelja zakonska obaveza. U zgradi koja ima tri i više etažnih vlasnika vlasnici su obavezni izabrati jednog upravitelja. Obaveze nema samo za zgrade s posebnim dijelovima koji imaju odvojene vanjske ulaze i za zgradu za koju je građevinska inspekcija rješenjem utvrdila da nije uslovna za korištenje. Vlasnik novoizgrađene zgrade dužan je izabrati upravitelja u roku od tri mjeseca od dana kad su najmanje dva korisnika uvedena u posjed.
O izboru se obavezno sačinjava zapisnik. Ugovor potpisuju odgovorno lice upravitelja i predstavnik etažnih vlasnika, i to tek nakon što vlasnici daju saglasnost na tekst ugovora.
Prije potpisa provjerite sadrži li ugovor sve što po zakonu mora sadržavati:
Vlasnici mogu u svako vrijeme donijeti odluku o raskidu ugovora i izboru drugog upravitelja, uz otkazni rok iz ugovora. Postoji jedna kočnica koja iznenadi one koji su žurili s velikim radovima: odluku ne mogu donijeti ako su od upravitelja uzeli pozajmicu ili je on uložio svoja sredstva u hitnu ili nužnu popravku, sve dok mu se ta sredstva ne vrate.
Zakon o stvarnim pravima daje i put koji ne zavisi od kantonalnih pravila. Vlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova mogu upravniku dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca, a smijeniti ga u svako doba ako za to postoji važan razlog. Kad upravnik grubo zanemaruje svoje dužnosti, sud će ga na zahtjev bilo kojeg vlasnika smijeniti i odrediti drugog. Isti otkazni rok važi i kad upravnik sam daje otkaz.
Poslije potpisa slijedi primopredaja, i tu se najčešće zapne. Novi upravitelj preuzima zgradu prvog dana u mjesecu, uz zapisnik koji potpisuju njegovo odgovorno lice i predstavnik etažnih vlasnika. U zapisnik ulaze evidencija vlasnika, zapisnik o stanju zgrade, saldo novčanih sredstava, spisak utuženih vlasnika i onih koje tek treba utužiti. Stari upravitelj je dužan u roku od 15 dana od raskida prenijeti sredstva na račun novog. Ako se to ne uradi, novi upravitelj kreće bez novca i bez podataka, a zgrada to osjeti prvi put kad zatreba hitna intervencija.
Ako vlasnici uopšte ne izaberu upravitelja, u Kantonu Sarajevo ministarstvo rješenjem određuje upravitelja za prinudno upravljanje. On ima ista prava i obaveze kao izabrani, a rješenje važi dok vlasnici ne izaberu svog i dok ga novi ne preuzme, ili dok sud u vanparničnom postupku, na zahtjev jednog ili više vlasnika, ne odredi upravnika.
U Republici Srpskoj se zajednica osniva kad ugovor o osnivanju potpiše najmanje 51 posto etažnih vlasnika. Ako zajednica ne bude osnovana, nadležni organ jedinice lokalne samouprave imenuje privremenog zastupnika etažnih vlasnika, odnosno privremenog upravnika, i to važi dok se zajednica ne osnuje ili dok sud u vanparničnom postupku ne imenuje privremenog upravnika.
I zgrada bez upravitelja ima svoje rokove i obaveze. Kad ih vlasnici ne ispune, na red dolaze prinudna rješenja i prekršajne kazne, a to se obično primijeti tek kad nešto pukne.
U Republici Srpskoj je izbjegavanje osnivanja zajednice iz neopravdanih razloga prekršaj za koji se etažni vlasnik kažnjava novčano od 300 do 3.000 KM. Isti raspon vrijedi i za vlasnika koji ne ispunjava obaveze plaćanja troškova održavanja iz odluka zajednice.
Ako radovi hitnih intervencija ne budu izvedeni na vrijeme, izvođenje obezbjeđuje opštinski ili gradski organ nadležan za stambene poslove, po službenoj dužnosti ili po nalogu organa nadzora, a na teret zgrade. Račun za te radove ima snagu vjerodostojne isprave, pa se naplata ne mora prvo dokazivati u parnici.
U praksi velik broj zgrada u BiH nema formalnog upravitelja ili ga ima samo na papiru. Umjesto njega postoji komšija koji vodi računa, kućni savjet koji se povremeno sastane, ili niko. Dok je sve u redu, to se ne primijeti. Primijeti se kad krov procuri, jer tada treba neko ko će potpisati ugovor s izvođačem i platiti ga s računa zgrade.
Improvizacija ima jasnu granicu. U maloj zgradi s dobrim odnosima prikupljanje novca po stanovima funkcioniše. U zgradi s dvadeset i više stanova ne funkcioniše, jer nema ko odgovara za novac, nema ko utuži onoga ko ne plaća i nema računa s kojeg se plaća hitna intervencija.
Uspostava ide istim redom bez obzira na to gdje ste. Sazove se skup ili sjednica, izabere se upravitelj odnosno osnuje zajednica, izaberu se predstavnik odnosno organi zajednice, utvrdi se mjesečni iznos i otvori račun, pa se potpiše ugovor. Rokovi, kvorum i obrasci provjeravaju se kod nadležne općinske ili gradske službe za stambene poslove, jer se upravo tu propisi najviše razilaze.
Jedno očekivanje treba ispraviti odmah. U Kantonu Sarajevo komšija ne može biti upravitelj: upravitelj mora biti pravno lice ili obrtnik registrovan za upravljanje nekretninama, s rješenjem ministarstva koje se donosi na četiri godine. Komšija tu može biti predstavnik etažnih vlasnika. U Republici Srpskoj vlasnici sami vode zajednicu preko svojih organa, a poslove održavanja ustupaju preduzeću, preduzetniku ili kućnom majstoru.
Prije nego što bilo šta zatražite od upravitelja, izvadite tri dokumenta: ugovor o upravljanju, posljednji godišnji izvještaj i odluku vlasnika na koju se poziva sporni trošak. Ostalo se provjerava u tekstu propisa koji vrijedi za vašu zgradu.
Službeno objavljen tekst kantonalnog zakona: obaveze upravitelja i predstavnika etažnih vlasnika, rokovi za plan i izvještaj, kvorum za odluke, prinudno upravljanje i prekršajne kazne.
Praktičnije kad tražite jedan konkretan član, na primjer dok pišete dopis upravitelju ili prigovor na obračun.
Ovdje se preuzima tekst zakona koji uređuje zajednicu etažnih vlasnika, njene organe, kvorum za odluke i najniži mjesečni iznos za održavanje.
Entitetska pravila koja vrijede i tamo gdje kanton nije donio ništa detaljnije: dužnosti upravnika, rok od 30. marta za godišnji račun, otkaz i sudska smjena.
Ista materija po propisu koji primjenjuju sudovi u Republici Srpskoj, uključujući zajedničku rezervu i uslove za smjenu upravnika.
Prečišćena verzija na stranici Skupštine Brčko distrikta, gdje poslove upravljanja zgradom vodi Fond za održavanje stambenih zgrada zajedno s vlasnicima.
