Izolacija, stolarija ili novi sistem grijanja - šta prvo donosi najveću razliku

Redoslijed je upisan u pravila programa, ne u savjet majstora

Komponenta Projekta poboljšanja kvalitete zraka, koja u Kantonu Sarajevo te u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu sufinansira zamjenu grijanja u domaćinstvima, ima priručnik s uslovima dodjele. Za mjeru nabavke i ugradnje toplotne pumpe zrak-voda u njemu piše da na objektu moraju već biti provedene mjere energijske efikasnosti na vanjskom omotaču, odnosno da građevni elementi vanjske ovojnice zadovoljavaju Pravilnik o minimalnim zahtjevima za energetske karakteristike zgrada.

Ako ne zadovoljavaju, prijava se ne odbija nego se proširuje. Domaćinstvo mora prijaviti i mjere na vanjskoj ovojnici, a njihov obim se utvrđuje provođenjem energijskog audita. Isti uslov sanirane vanjske ovojnice stoji i uz zamjenu stare peći ili kotla na čvrsto gorivo toplotnom pumpom kao pojedinačnu mjeru.

Uslov je tehnički, a ne administrativni. Uređaj u objektu koji propušta toplotu ne radi u režimu iz kataloga, pa se javni novac u njega ne ulaže dok se omotač ne dovede u red. Šta toplotna pumpa traži od objekta razrađeno je u zasebnom tekstu.

Grant pokriva najviše polovinu vrijednosti mjere, uz preporučene gornje iznose po pojedinoj mjeri. Kada se poziv za građane otvori i gdje se to prati, tema je teksta o praćenju otvorenih poziva, jer se uslovi mijenjaju iz godine u godinu i čitaju se u samom pozivu.

Šta se desi kad uređaj dođe prije omotača

Kuća bez izolacije, sa starom stolarijom i kotlom koji još radi, na prvi pogled je kandidat za novi kotao. U praksi je kandidat za skuplji problem.

Sistem grijanja se dimenzioniše prema gubicima objekta. Objekat koji gubi mnogo dobija veći uređaj, a veći uređaj traži veći dimnjak, jači priključak ili više mjesta za gorivo, i sve to poskupljuje ugradnju. Kad se poslije uradi fasada, gubitak padne, a uređaj ostane prevelik. Prevelik uređaj radi u kratkim ciklusima, stalno se pali i gasi, i troši više nego što bi trebalo.

Kod uređaja koji toplotu premještaju umjesto da je proizvode ta greška je najskuplja. Sezonska efikasnost toplotne pumpe pada s temperaturom vode koju razvod traži, a razvod u lošem omotaču traži topliju vodu. Pumpa se onda brani jedinim čime može i podiže temperaturu polaza, pa nestane računica koja ju je opravdala.

Zamjena kotlom na pelet u istoj kući donosi čistije loženje i manje pepela. Potrošnja goriva ostaje visoka. Gubitak se nije pomjerio, samo se pokriva drugim gorivom.

Izuzetak: omotač je uredan, a kilovatsat toplote preskup

Stan u novijoj zgradi s fasadom i PVC stolarijom rijetko ima šta dobiti od dodatne izolacije. Ako se takav stan grije električnim konvektorima, problem nije u zidu. Problem je što svaki kilovatsat toplote košta tačno onoliko koliko i kilovatsat struje.

Tada je zamjena izvora prva mjera. Uređaj koji toplotu premješta iz vanjskog zraka daje višestruko više toplote po istom kilovatsatu struje, i to je jedini zahvat u kojem se cijena grijanja dijeli, a ne smanjuje za nekoliko postotaka. Da li inverter klima može sama nositi prostor zavisi od rasporeda prostorija i od toga koliko hladno postane vani.

Isti izuzetak vrijedi i za kuću, ali rjeđe, jer kuća s omotačem koji zadovoljava propis obično već ima i pristojan sistem grijanja. Ono što izuzetak nikad ne pokriva je objekat u kojem je i omotač loš i izvor skup. Tamo se ne bira jedno nego se pravi redoslijed.

Koliko objekat gubi ima broj, i taj broj je propisan

Mjera izolovanosti je godišnja potrebna toplotna energija za grijanje po kvadratu grijane površine, izražena u kilovatsatima. Pravilnik o minimalnim zahtjevima za energijskim karakteristikama zgrada u Federaciji BiH propisuje koliko ta vrijednost smije iznositi kod nove stambene zgrade i vezuje je za faktor oblika, odnos površine omotača grijanog dijela zgrade i njegove zapremine.

Na lokacijama gdje je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca 3 °C ili niža, granica ide od 46,56 kilovatsati po kvadratu godišnje za kompaktan objekat do 90,26 za razuđen. Na blažim lokacijama je od 32,85 do 57,00. Pravilnik iste vrijednosti daje i porodičnoj kući i višestambenoj zgradi.

Te brojke vrijede za novogradnju i nisu obaveza za postojeću kuću. Služe kao mjerilo. Objekat koji troši dvostruko ili trostruko iznad tog raspona ima problem u omotaču i nijedan uređaj ga neće riješiti. Kako se vlastita potrošnja goriva pretvara u kilovatsate po kvadratu, korak po korak, pokazuje računica sezone grijanja.

Do prve procjene se dolazi i bez ijednog papira, uz pet provjera koje traju jedno hladno veče.

• Prozori i vrata: strujanje zraka uz zatvoren prozor ili okvir hladan na dodir znače da je brtvljenje otišlo. Jedno staklo u okviru je uvijek na vrhu spiska.
• Vanjski zid: ako je unutrašnja strana vanjskog zida osjetno hladnija od pregradnog zida u istoj prostoriji, izolacije nema ili je pretanka.
• Krov i strop prema tavanu: hladno potkrovlje iznad toplog stana, ili snijeg koji se na jednom dijelu krova otopi prije nego na ostatku, pokazuju kuda toplota izlazi.
• Pod u prizemlju: hladan pod bez podnog grijanja znači da izolacije prema tlu nema.
• Brzina hlađenja: izmjerite temperaturu kad ugasite grijanje i ponovo za sat vremena, po mogućnosti u noći bez vjetra. Što je pad veći, to je omotač lošiji. To je i jedini od ovih testova koji daje broj uporediv prije i poslije zahvata.

Šta radi energijski audit i zašto vrijedi i kad nije obavezan

Energijski audit ima propisan sadržaj. Uredba o provođenju energijskih audita i izdavanju energijskog certifikata u Federaciji BiH nabraja od čega se sastoji: prikupljanje podataka, mjerenje krajnje potrošnje energije, proračun energijskih karakteristika, procjena energijske efikasnosti i identifikovanje mjera za uštedu energije. Zadnja stavka je razlog zbog kojeg ga vlasnik naručuje, jer daje spisak mjera za taj objekat.

Posao se povjerava ovlaštenim licima, a vlasnik im mora osigurati podatke o potrošnji svih oblika energije i vode za tri prethodne kalendarske godine, kroz račune snabdjevača. Ako se ti računi nisu čuvali, uredba daje pravo koje se rijetko koristi: snabdjevači energijom i vodom dužni su tražene podatke o snabdijevanju dostaviti bez naknade, u roku od 15 dana od zaprimanja zahtjeva.

Cijena nije sasvim prepuštena tržištu. Vlada Federacije BiH odlukom propisuje najviši iznos naknade za usluge energijskog audita zgrada, a iznos zavisi od vrste i površine zgrade te od obima, sadržaja i kompletnosti tehničke dokumentacije. U površinu se ne uračunavaju zaokružene funkcionalne cjeline zgrade koje se ne griju, pa negrijani podrum ili tavan ne dižu naknadu. Prije nego što prihvatite ponudu, pitajte za važeću odluku i uporedite.

U Republici Srpskoj isti posao nosi naziv energetski pregled i radi ga pravno lice s licencom. Zakon tamo dodaje ogradu koju vrijedi imati na umu i van RS: pregled ne mogu vršiti lica koja su učestvovala u projektovanju, reviziji, građenju ili stručnom nadzoru nad građenjem te zgrade. Izvođač koji vam nudi i procjenu i radove nije nezavisan ocjenjivač svog posla.

Van svake obaveze, audit rješava tri stvari koje domaćinstvo samo ne može: koliko objekat stvarno troši po kvadratu, koje se mjere na tom objektu isplate i kojim redom. U kantonalnom programu izrada energijskog audita je i sama prihvatljiv trošak, ali se ne može prijaviti sama, nego samo uz neku od mjera na omotaču ili na sistemu grijanja.

Izvještaj o auditu vlasnik je dužan čuvati najmanje deset godina. Tražite ga zato u obliku koji se može predati sljedećem izvođaču, s proračunom i predloženim mjerama, a ne samo s ocjenom.

Certifikat pri prodaji i najmu: ko ga mora imati i šta u njemu piše

Rezultat audita se upisuje u energijski certifikat. On zgradu svrstava u jedan od osam energijskih razreda, od A+ do G, i daje potrebnu energiju po kvadratu godišnje za referentne klimatske podatke, uz prijedlog mjera poboljšanja koje su ekonomski opravdane.

U Federaciji BiH certifikat mora posjedovati svaka nova zgrada i svaka postojeća zgrada ili dio zgrade koji se prodaje, iznajmljuje ili daje u zakup. Uredba ide korak dalje od pukog posjedovanja: prilikom prodaje ili iznajmljivanja vlasnik je dužan certifikat priložiti uz dokumentaciju potrebnu za zaključenje ugovora. Kod postojećih zgrada koje se prodaju ili iznajmljuju certifikat se može izdati i samo za dio zgrade koji čini samostalnu upotrebnu cjelinu, dakle za jedan stan.

Izuzeci su taksativno nabrojani i vrijedi ih pročitati prije nego što se neko na njih pozove. Certifikat ne treba samostojećoj zgradi manjoj od 50 m² koja se prodaje ili iznajmljuje, zgradi s predviđenim vijekom upotrebe do dvije godine, privremenom objektu na gradilištu, vjerskom objektu, zaštićenom kulturno-historijskom naslijeđu, stambenoj zgradi koja se koristi kraće od četiri mjeseca godišnje ili s očekivanom potrošnjom manjom od četvrtine cjelogodišnje, te objektu koji se ne grije ili se grije najviše do 12 °C. Obaveza kod iznajmljivanja ne odnosi se na stanove, apartmane i kuće za odmor u kojima se pruža ugostiteljska usluga smještaja.

U Republici Srpskoj pravilo je uže. Certifikat se prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja mora pribaviti za novu zgradu izgrađenu nakon stupanja na snagu Zakona o uređenju prostora i građenju, ili za njen poseban dio. Izdaje ga Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, na osnovu izvještaja ovlaštenog lica, a jedinice lokalne samouprave vode javne registre izdatih certifikata i objavljuju ih na svojim internet stranicama. U oba entiteta certifikat vrijedi deset godina.

U stanu ne odlučujete o cijelom omotaču

Fasada, krov i tavan su zajednički dijelovi zgrade. O zahvatu na njima ne odlučuje vlasnik stana nego suvlasnici, pa šta je u zgradi zajedničko a šta samo vaše odlučuje i da li posao uopšte možete pokrenuti.

Prozori i balkonska vrata su druga priča i tu je odluka vaša. To razgraničenje se vidi i u pravilima kantonalnog programa. Za stanove u zgradama kolektivnog stanovanja prihvatljive mjere su zamjena vanjske stolarije i zahvati na sistemu grijanja, dok termoizolacija vanjskih zidova i krova za stanove uopšte nije na spisku. Zgrada kao cjelina nije prihvatljiv objekat, pa zajednička fasada u tom programu ne prolazi ni kad se suvlasnici dogovore.

U stanu se zato redoslijed skraćuje na dvije stavke: prvo stolarija i brtvljenje, pa izvor toplote. Prije nego se bilo šta kupuje vrijedi vidjeti i koliko se troška skine bez ijedne investicije, jer se dio razlike u stanu dobija režimom rada, a ne materijalom.

Ugaoni, potkrovni i prizemni stan gube više od stana na sredini zgrade pri istoj kvadraturi, jer imaju jednu vanjsku plohu više. To mijenja i to koliko se od zamjene stolarije može očekivati.

Minimalni tehnički uslovi koje tražite u ponudi

Ponude za izolaciju i stolariju teško se porede jer rijetko pokrivaju isti obim. Izjednače se tako što od svake tražite iste tehničke podatke koje traži program koji te radove sufinansira. Ponuda bez tih podataka govori samo o cijeni.

Uslovi u tabeli su minimum iz tog programa, razdvojen po klimatskoj regiji. Sjever i Jug su dvije regije koje propis razlikuje, a u kojoj je vaš objekat utvrđuje projektant ili auditor prema lokaciji.

Iz same tabele čita se i redoslijed koji propis podrazumijeva. Krov i strop prema tavanu traže deblji sloj i stroži koeficijent od vanjskog zida. Zid traži najmanje deset centimetara i tanji sloj se ne priznaje bez obzira na to koliko je jeftiniji.

Kad sve treba, a budžet je za jednu stavku

Kuća bez fasade, sa starim prozorima, neizolovanim krovom i starim kotlom nije neobičan slučaj. Fazni plan je tada jedino realno rješenje, ali faze imaju redoslijed koji nije proizvoljan.

Prvo ide ono što se u jednoj sezoni izvede u cijelosti, jer se pola mjere ni ne priznaje ni ne isplati. Strop prema tavanu ili krov obično stanu u jednu godinu i traže najmanje pripreme. Stolarija je sljedeća, i to sva odjednom, jer zamjena polovine prozora ostavlja gubitak na drugoj polovini i ne zadovoljava uslov cjelovitosti. Fasada je najveći zahvat i po novcu i po organizaciji, pa među mjerama na omotaču najčešće dolazi zadnja.

Izvor toplote se mijenja tek kad omotač stoji. Jedini razuman izuzetak je kvar usred sezone, kad se ne bira po planu nego po tome šta se može ugraditi odmah. I tada vrijedi jedno pravilo: ako je fasada već u planu za narednu godinu, novi uređaj se ne dimenzioniše po današnjim gubicima. Kako se sistem bira prema objektu obrađeno je zasebno.

Svaka provedena faza smanjuje potrebu za toplotom i time smanjuje uređaj koji na kraju treba kupiti. Fazni plan zato rastegne trošak kroz godine i usput spusti konačnu cijenu sistema grijanja.

Redoslijed provjere prije prve fakture

Tri broja odlučuju o redoslijedu i sva tri se dobiju prije nego se pozove ijedan izvođač. Koliko objekat troši po kvadratu godišnje. Zadovoljavaju li zid, krov i stolarija propisane koeficijente. Koliko vas košta kilovatsat toplote iz sadašnjeg izvora.

Ako prvi broj strši iznad propisanog raspona, prvi novac ide u omotač, i to u cjelovito provedenu mjeru. Ako je omotač uredan a treći broj visok, mijenja se izvor. Ako su oba loša, ide fazni plan koji počinje krovom ili stropom prema tavanu.

Najskuplja greška ostaje nova kotlovnica u objektu koji toplotu ne zadržava. Druga po redu je čekanje na budžet za sve odjednom, jer jedna cjelovito provedena mjera smanjuje račun odmah i smanjuje uređaj koji se poslije kupuje. Odakle uopšte dolazi razlika u računu između dva slična objekta objašnjeno je posebno.