Ugovor se uređuje prije predaje ključeva
U svakodnevnom govoru kaže se najam, stanodavac i podstanar. U ugovoru, na šalteru i u zakonu isti odnos se zove zakup, zakupodavac i zakupac, a pravila za privatni najam stana dolaze iz Zakona o obligacionim odnosima.
Tri stvari se rješavaju papirom, a ne dogovorom naglas: sam ugovor, prijava adrese na kojoj podstanar živi i porez na prihod od izdavanja. Prijava adrese ima rok od 15 dana od useljenja, a prijava izdavanja poreznoj upravi u FBiH i Brčko distriktu osam dana od dana kada se stan počne izdavati.
Kada se stan već koristi, depozit se pamti drugačije, otkazni rok se tumači drugačije, a prijava adrese zavisi od toga šta je stvarno potpisano i da li je potpis ovjeren.
Šta ugovor mora pokriti
Ugovor ne mora biti dug, ali mora biti konkretan. Ako uz stan idu garaža, ostava, internet oprema, kućni ljubimac ili posebna pravila zgrade, to pripada ugovoru ili primopredajnom zapisniku.
| Tačka ugovora | Šta treba pisati | Zašto je bitno |
|---|---|---|
| Strane ugovora | Ime i prezime, JMB ili broj dokumenta, kontakt i adresa stanodavca i podstanara. | Bez identiteta strana teško se šalje opomena ili zahtjev za povrat depozita. |
| Stan | Puna adresa, sprat, broj stana, namještenost, parking, ostava i pripadajuća oprema. | Isti opis kasnije služi i kod prijave adrese i kod spora oko toga šta je dato na korištenje. |
| Kirija | Iznos, valuta, datum plaćanja, način plaćanja i dokaz o plaćanju. | Iznos iz ugovora je i osnovica za porez, pa se sve nejasnoće ovdje kasnije vraćaju. |
| Depozit | Iznos, šta pokriva, kada se vraća i kako se pravi obračun. | Depozit nije automatski zadnja kirija niti kazna za izlazak. |
| Režije | Ko plaća koje račune, kako se dostavljaju i kada se radi završni obračun. | Računi obično glase na vlasnika, a plaća ih podstanar. To mora biti dokazivo. |
| Kvarovi | Šta je redovna upotreba, šta je šteta, kome se kvar prijavljuje i kada se smije zvati majstor. | Bez toga se trošak popravke na kraju odbija od depozita bez ijednog dokaza. |
| Trajanje i otkaz | Određeno ili neodređeno vrijeme, dužina otkaznog roka i oblik obavještenja. | Izlazak nije završen dok se ne riješe ključevi, računi i zapisnik. |
| Prijava adrese | Da li stanodavac daje ovjerenu izjavu ili ovjereni ugovor i koji dokument ide uz prijavu. | Podstanaru treba dokaz valjanog osnova stanovanja, a stanodavcu jasno je da prijava ne stvara vlasničko pravo. |
Dvije stavke ostanu nedorečene češće od ostalih. Prva je ko plaća kvar koji nastane tokom najma, jer se sitna opravka i veći kvar ne tretiraju isto. Druga je prijava adrese, o kojoj obje strane obično prvi put razmisle tek kada podstanaru zatreba potvrda za banku ili posao.
Ugovor na određeno i neodređeno vrijeme
Ugovor na određeno vrijeme ima početak i kraj, najčešće šest mjeseci ili godinu dana. Previdi se ono što dolazi poslije isteka. Ako podstanar nastavi koristiti stan, a stanodavac se tome ne protivi, po Zakonu o obligacionim odnosima smatra se da je zaključen nov ugovor na neodređeno vrijeme, pod istim uslovima kao raniji. Produženje zato treba napisati, makar jednom rečenicom s novim datumom.
Kod ugovora na neodređeno vrijeme sve zavisi od otkaza. Otkazni rok koji nije ugovoren nije neograničen: Zakon o obligacionim odnosima ga svodi na osam dana ako ga ne određuju ugovor, zakon ili mjesni običaji. Osam dana je za selidbu premalo, i podstanaru i stanodavcu koji traži novog. Zato se u stambenim ugovorima obično piše 30 dana ili kraj tekućeg mjeseca.
Otkazni rok treba biti zapisan
Ugovor treba reći ko može dati otkaz, u kojem obliku se otkaz šalje, od kojeg dana rok teče i kada se radi završna primopredaja.
Ovjera potpisa i notar: šta koji od njih rješava
Za valjan ugovor o najmu dovoljno je da ga obje strane potpišu. Ovjera nije uslov da bi ugovor važio među njima. Ali ovjera postaje uslov čim ugovor treba pokazati nekom trećem, a kod najma je taj treći najčešće šalter na kojem se prijavljuje adresa.
Ovjera potpisa potvrđuje samo da su ugovor potpisale osobe koje na njemu pišu. Ne znači da je sadržaj dobar ni da je svaka odredba provediva. Notarska obrada je nešto drugo i skuplje: notar sastavlja ispravu, provjerava sadržaj i upozorava strane na posljedice. Za običan stan to rijetko treba, a ima smisla kada je najam dug, depozit velik ili kada stanodavac želi ispravu koja mu olakšava naplatu.
- da osoba koja izdaje stan zaista može njime raspolagati, kao vlasnik, suvlasnik ili punomoćnik
- da se lični podaci u ugovoru poklapaju s dokumentima obje strane
- da je stan opisan tačno, uključujući sprat, broj stana, parking i ostavu
- da se kirija, depozit, režije, otkazni rok i primopredaja ne mogu pročitati na dva načina
- da druga strana ne odbija dati primjerak ugovora, potvrdu uplate ili račun
Prijava adrese: šta traži zakon, a šta šalter
U govoru se kaže prijava adrese ili CIPS, a propis razlikuje prebivalište i boravište. Ko se stvarno nastanio na novoj adresi, prijavljuje prebivalište. Ko privremeno boravi van mjesta prebivališta, student ili radnik na terenu, prijavljuje boravište, i to najduže godinu dana bez prekida. Rok je u oba slučaja 15 dana: kod prebivališta od dana nastanjenja, kod boravišta od dolaska u mjesto boravišta.
Prijavu podnosi sam podstanar. Dokument bez kojeg prijava ne prolazi dolazi od stanodavca, i tu obično nastane zastoj.
- dokaz o vlasništvu, suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta
- ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu, uz ovjeren dokaz o vlasništvu stanodavca
- potvrdu da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu ili da je pokrenut postupak legalizacije
- ovjerenu izjavu stanodavca kojom potvrđuje da su ti uslovi ispunjeni
Odatle dolazi zahtjev za ovjerom, o kojem podstanari najčešće čuju tek na šalteru. Bez ovjerenog potpisa na ugovoru ili na izjavi stanodavca prijava ne prolazi. Koji od ta dva dokumenta služba traži i traži li još nešto uz njega, provjerite prije odlaska, jer se postupak prijave prebivališta u detaljima razlikuje od službe do službe.
Ko ne prijavi prebivalište ili pri prijavi da netačne podatke, riskira novčanu kaznu od 30 do 300 KM. Veći trošak je obično drugi: bez prijavljene adrese nema CIPS potvrde koju traže banka, poslodavac, vrtić i škola, a lična karta i vozačka dozvola se vade prema mjestu prebivališta.
Porez na prihod od najma
Porez na prihod od izdavanja plaća stanodavac, jer on ostvaruje prihod. Zakupac koji je fizičko lice ne obustavlja ništa i ne prijavljuje ništa u svoje ime. Strane se mogu dogovoriti da kirija bude neto iznos, ali se time mijenja cijena, ne obveznik.
Logika je svuda ista: oporezuje se ono što ostane kada se od kirije odbiju priznati troškovi. Koliko troškova se priznaje i po kojoj se stopi porez plaća, razlikuje se po nadležnostima.
| Nadležnost | Kako se prihod tretira | Priznati rashodi | Stopa | Efektivno na kiriju |
|---|---|---|---|---|
| FBiH | Dohodak od imovine (čl. 20 Zakona o porezu na dohodak FBiH) | 30% prihoda paušalno ili stvarni troškovi, po izboru obveznika | 10% | oko 7% bruto kirije |
| Republika Srpska | Dohodak od kapitala (čl. 31 i 32 Zakona o porezu na dohodak RS) | normirani troškovi u visini 20% prihoda | 13% | oko 10,4% bruto kirije |
| Brčko distrikt | Dohodak od imovine (čl. 21 Zakona o porezu na dohodak BD) | 30% prihoda paušalno ili stvarni troškovi | 10% | oko 7% bruto kirije |
Iznajmljivanje soba i kreveta turistima ide po drugom režimu: u FBiH i Brčko distriktu priznaje se 50 posto prihoda kao rashod, a ti iznajmljivači ne podnose prijavu početka izdavanja.
Prijava, akontacija i rokovi
| Nadležnost | Prijava početka izdavanja |
|---|
Dokaz plaćanja kirije i režija
U ugovoru treba pisati kako se kirija plaća. Uplata preko banke ostavlja najjasniji trag i poklapa se s iznosom koji ide u poresku prijavu. Kod gotovine stanodavac treba potpisati potvrdu za svaki mjesec: datum, iznos, mjesec na koji se odnosi i potpis. Bez toga se dug svodi na riječ protiv riječi.
Za režije je dovoljan jednostavan sistem. Podstanar šalje potvrde o uplati ili fotografije računa, stanodavac čuva račune koji stižu na njegovo ime. Ako se dogovara paušal, ugovor mora reći šta paušal pokriva i kada se radi poravnanje.
- ugovor i svaki aneks ugovora
- potvrde o uplati kirije i depozita
- račune za struju, vodu, grijanje, internet, upravitelja i zajedničke troškove
- prepisku o kvarovima, popravkama, kašnjenju plaćanja i otkazu
- primopredajni zapisnik pri useljenju i pri izlasku
- fotografije stana, opreme, brojila i ključeva
Pravila koja se ne podrazumijevaju
Najviše sporova nastane oko stvari koje niko nije zapisao jer su djelovale očigledno. Stanodavac misli da se podrazumijeva da nema psa u stanu. Podstanar misli da se podrazumijeva da stari bojler popravlja vlasnik. Obje strane pamte da je depozit dogovoren, ali ne i kada se vraća.
| Tema | Zašto se dopisuje | Primjer jasne formulacije |
|---|---|---|
| Kućni ljubimci | Šteta, miris, buka i završno čišćenje najčešće ostanu neuređeni. | Kućni ljubimac je dozvoljen uz prethodni pisani dogovor i završno čišćenje prema zapisniku. |
| Dodatne osobe | Stanodavac želi znati ko živi u stanu, podstanar treba pravo na posjete. | U stanu stalno žive osobe navedene u ugovoru; kraće posjete nisu razlog za dodatnu kiriju. |
| Preuređenje | Bušenje, krečenje i izmjena namještaja direktno utiču na depozit. | Veće izmjene rade se samo uz pisanu saglasnost stanodavca. |
| Ulazak stanodavca | Stan je vlasnikov, ali je predat na korištenje podstanaru. | Ulazak se dogovara unaprijed, osim u hitnoj situaciji kao što je curenje vode. |
| Završno čišćenje | Redovno postane razlog za zadržavanje dijela depozita. | Stan se vraća čist, s inventarom i ključevima prema primopredajnom zapisniku. |
Klauzule bez dvosmislenosti
Problematične su klauzule koje zvuče jasno dok je odnos dobar. Stan se vraća u istom stanju. Režije plaća podstanar. Stanodavac može pregledati stan. Sve tri rečenice se u sporu tumače na dva načina, i obje strane vjeruju da su u pravu.
| Nejasno | Preciznije |
|---|---|
| Stan se vraća u istom stanju. | Stan se vraća bez nove štete, uz uobičajeno habanje od redovne upotrebe. Stanje se poredi s primopredajnim zapisnikom i fotografijama. |
| Podstanar plaća režije. | Podstanar plaća struju, vodu, grijanje, komunalije, upravitelja i internet za period korištenja, prema računima ili dogovorenom obračunu. |
| Stanodavac može provjeriti stan. | Stanodavac dolazi uz prethodnu najavu i dogovoreni termin, osim u hitnoj situaciji koja ugrožava stan ili druge stanove. |
| Depozit se vraća ako je sve u redu. | Depozit se vraća u roku od određenog broja dana nakon izlazne primopredaje, umanjen samo za dokazanu štetu, dug ili dogovorene obaveze. |
Druga vrsta problema su odredbe koje vlasniku zvuče sigurno, a pravno ne stoje: da se depozit ne vraća ni u kojem slučaju ili da podstanar plaća svaki kvar bez obzira na uzrok.
Takvu odredbu je bolje preformulisati nego čekati da padne u sporu. Stanodavac se smije zaštititi od štete i duga, podstanar prijavom adrese i mirnim korištenjem stana.
Suvlasnici, punomoć i izdavanje preko druge osobe
Ako stan izdaje osoba koja nije jedini vlasnik, provjerite na osnovu čega potpisuje. To može biti suvlasnik uz saglasnost ostalih, član porodice s punomoći ili posrednik s pisanim ovlaštenjem. Depozit ne treba plaćati osobi koja svoju vezu sa stanom ne umije objasniti, jer se od nje kasnije nema šta ni tražiti.
- dokaz vlasništva ili drugi dokument koji pokazuje ko raspolaže stanom
- saglasnost suvlasnika ako je u konkretnom slučaju potrebna
- punomoć ako ugovor potpisuje osoba koja nije vlasnik
- jasno ime osobe kojoj se plaćaju kirija i depozit
- kontakt osobe koja odgovara za kvarove, režije i dokument za prijavu adrese
Kada vlasnik živi u inostranstvu, pitanje se rijetko svodi na jedan potpis. Ugovor mora reći ko u BiH prima kiriju, prima prijavu kvara i potpisuje izjavu za prijavu adrese, a ta osoba treba punomoć koja te poslove izričito pokriva. Opšta punomoć za jednu radnju obično nije dovoljna na šalteru.
Odbijanje da se pokaže ijedan od tih dokumenata, uz zahtjev za velikim depozitom unaprijed, prebacuje cijeli rizik na podstanara.
Kada u priču ulaze advokat i notar
Za jednostavan najam s poznatim stranama i uobičajenim depozitom dovoljan je dobar pisani ugovor. Stručna pomoć se isplati kada je stan skup, najam dug, podstanar pravno lice ili kada stanodavac traži odredbu koja mu olakšava naplatu i iseljenje.
Podjela posla je jasna. Advokat gleda da ugovor ne sadrži odredbe koje zvuče strogo, a nisu provedive. Notar radi ovjeru ili notarski obrađenu ispravu. Za porez je nadležna porezna uprava, a adresa se prijavljuje kod nadležnog organa za lične dokumente i prebivalište.
Kod skupljih stanova stanodavci ponekad traže jači mehanizam: izvršnu klauzulu ili notarski obrađen ugovor. Takva isprava ne daje pravo na samovoljno izbacivanje, nego skraćuje put do naplate kroz pravni postupak. Prije potpisa pitajte šta se po njoj konkretno može naplatiti i uz koje troškove; odredbu koju potpisnik ne umije objasniti svojim riječima ne treba potpisati.
Samovoljno rješenje pogoršava položaj
Ne mijenjajte bravu, ne iznosite tuđe stvari, ne isključujte struju i ne zadržavajte dokumente. Spor oko kirije i depozita rješava se dokazima, opomenom i zakonskim putem, a samovoljni potez u tom sporu redovno radi protiv onoga ko ga povuče.
Greške u ugovoru koje kasnije koštaju
| Greška | Zašto je problem | Kako popraviti |
|---|---|---|
| Ugovor nema punu adresu stana | Ne zna se tačno koji prostor je predmet najma, a opis je sporan i kod prijave adrese. | Upisati adresu, sprat, broj stana, parking i ostavu. |
| Ugovor nije ovjeren, a treba za prijavu adrese | Podstanar se vraća sa šaltera bez prijave i troši rok od 15 dana. | Ovjeriti potpise prije useljenja ili unaprijed dogovoriti ovjerenu izjavu stanodavca. |
| Kirija se plaća gotovinom bez potvrde | Uplata se ne može dokazati, a iznos ne odgovara nijednom papiru. | Plaćati preko banke ili potpisivati potvrdu za svaki mjesec. |
| Izdavanje nije prijavljeno poreznoj upravi | U FBiH i Brčko distriktu rok je osam dana od početka izdavanja, a propust nosi novčanu kaznu. | Prijaviti početak izdavanja i voditi evidenciju prihoda od prvog mjeseca. |
| Nema otkaznog roka | Primjenjuje se zakonskih osam dana, što je za selidbu prekratko. | Upisati tačan rok i od kojeg dana teče. |
| Ugovor potpisuje osoba bez dokazanog osnova | Prijava adrese ne prolazi, a povrat depozita nema se od koga tražiti. | Tražiti dokaz vlasništva ili punomoć prije uplate. |
Ako osoba već živi u stanu bez pisanog ugovora
Mnogi najmovi počnu bez papira, pogotovo kada se strane poznaju. Odnos se može urediti i naknadno, a povod je gotovo uvijek isti: zatrebala je prijava adrese, pojavio se veći kvar, došlo je do povećanja kirije ili se ide na izlazak iz stana.
Naknadni ugovor treba reći od kojeg datuma osoba stvarno koristi stan, koliko je do tada plaćala, koliki je depozit već dat i ima li otvorenih dugova. Ne treba ga pisati kao da je najam počeo na dan potpisa ako su obaveze tekle mjesecima ranije. Za porez vrijedi isti podatak: prihod se veže za period u kojem je stvarno ostvaren.
- dokaze ranijih uplata kirije i depozita
- poruke koje potvrđuju dogovor o useljenju i datum ulaska u stan
- stanje brojila i računa na dan potpisivanja ugovora
- fotografije stana u trenutku kada se ugovor potpisuje
- izričit dogovor o tome priznaje li se prethodni period kao dio najma
Promjene ugovora treba napisati kao aneks
Kada se promijeni kirija, broj osoba u stanu, režije, trajanje najma ili depozit, poruke nisu dovoljne. Aneks je čistiji dokaz i može biti kratak: koji se član ugovora mijenja, od kada i šta ostaje isto.
| Promjena | Šta aneks treba reći |
|---|---|
| Produženje najma | Novi datum završetka ili prelazak na neodređeno vrijeme. |
| Povećanje ili smanjenje kirije | Novi iznos, datum od kojeg važi i način plaćanja. |
| Dolazak dodatne osobe | Ko živi u stanu i mijenjaju li se režije ili depozit. |
| Dozvola za ljubimca | Ko odgovara za dodatnu štetu i završno čišćenje. |
| Promjena režija | Ko plaća novu uslugu, akontaciju ili sezonski obračun. |
Kod promjene kirije aneks je i poreski dokument, jer se prihod od tog datuma prijavljuje u novom iznosu. Bez njega svaka strana kasnije može tvrditi drugačije: da je promjena bila privremena, da nije važila od tog mjeseca ili da se odnosila samo na jedan račun.
Izvori za provjeru
Porezne stope, obrasci i rokovi mijenjaju se češće od pravila o zakupu i razlikuju se po nadležnostima. Iznosi i rokovi u ovom tekstu vrijede u augustu 2026; prije prijave ih potvrdite na izvorima ispod.
- Zakon o obligacionim odnosima - pravila o zakupu
Pravila koja vrijede kada ugovor o najmu o nečemu ćuti: održavanje stana, sitne opravke, otkaz zbog neplaćanja i otkazni rok od osam dana.
- Zakon o prebivalištu i boravištu državljana BiH
Tekst zakona po kojem se prijavljuje adresa: rokovi od 15 dana, isprave koje se priznaju kao dokaz valjanog osnova i visina novčane kazne.
- Zakon o porezu na dohodak FBiH
Službeni tekst zakona za FBiH, s odredbama o dohotku od imovine, priznatim rashodima kod iznajmljivanja, akontaciji i prijavi početka izdavanja.
- Porezna uprava FBiH
Ovdje se preuzimaju obrasci GPD-1051 i PRIM-1054, nalazi nadležna ispostava i provjeravaju aktuelni rokovi za podnošenje godišnje prijave.
- Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH (usvojeni tekst)