Učitavanje…
Tona i metar nisu ista mjera i ne nose jednako energije. Poređenje cijene tone peleta s cijenom metra drva zato ne govori ništa dok se obje ne svedu na istu brojku: koliko košta kilovatsat toplote koji na kraju uđe u prostoriju.
Druga osa se ne vidi ni u jednoj ponudi. Nošenje, loženje, punjenje spremnika, iznošenje pepela, dimnjak i mjesto za zalihu troše vrijeme svake sedmice od oktobra do aprila. Za dio domaćinstava upravo ta osa odlučuje više od razlike u cijeni.
Obje ose se mogu izračunati unaprijed. Za drvo za ogrjev postoji zvanična prosječna potrošačka cijena, za pelet javni pregled prijavljenih maloprodajnih cijena u Federaciji, a ogrjevne vrijednosti oba goriva stoje u tehničkim izvorima.
Kod peleta brojku garantuje certifikat. ENplus standard traži najmanje 4,6 kWh po kilogramu, dakle najmanje 4.600 kWh u jednoj toni, uz vlagu do 10 posto. Necertificirani pelet tu garanciju nema i njegova ogrjevna vrijednost se ne zna dok se ne izmjeri.
Kod drva sve zavisi od vrste i vlage. Pri 20 posto vlage bukva daje oko 3,8 kWh po kilogramu, odnosno oko 1.900 kWh po složenom metru. Hrast je na istom nivou, breza oko 1.800, bor oko 1.500, a smrča oko 1.350 kWh po metru. Meko drvo po istoj cijeni metra donosi znatno manje toplote.
Metar ili kubik, i koliko je drvo odstajalo
Metar drva je kubni metar složenih cjepanica, sa šupljinama između njih. Kubik pune mase je drvo bez šupljina i iz njega se dobije oko 1,4 složena metra. Prije nego što uporedite dvije ponude, pitajte tri stvari: koja se jedinica prodaje, koje je vrste drvo i koliko je odstajalo.
Prvo dijeljenje daje cijenu kilovatsata goriva: cijenu jedinice podijelite brojem kilovatsati koje ta jedinica nosi. Ta brojka još nije ono što plaćate za toplotu, jer dio energije ode kroz dimnjak. Zato slijedi drugo dijeljenje, sa stepenom iskorištenja uređaja.
Taj stepen ima propisan minimum. Po evropskim pravilima o ekodizajnu, od 1. januara 2022. zatvorena peć na pelet mora imati sezonsko iskorištenje najmanje 79 posto, a zatvorena peć na ostala kruta goriva najmanje 65 posto. Otvorenom ložištu je dozvoljeno 30 posto, što znači da dvije trećine drva odu u dimnjak. Kod kotlova granica ne zavisi od goriva: 75 posto za nazivnu snagu do 20 kW i 77 posto iznad toga, od 1. januara 2020.
Prosječna potrošačka cijena drveta za ogrjev u junu 2026. bila je 127,1 KM po kubnom metru. Podijeljeno s 1.900 kWh, to je oko sedam feninga po kilovatsatu goriva, odnosno oko deset feninga po kilovatsatu toplote na peći koja zadovoljava minimum od 65 posto.
Za pelet klase ENplus A1 pregled Federalnog ministarstva trgovine na dan 12. avgusta 2026. bilježi prijavljene maloprodajne cijene od 533,33 do 895,00 KM po toni. Podijeljeno s 4.600 kWh, to je 12 do 19 feninga po kilovatsatu goriva, odnosno 15 do 25 feninga po kilovatsatu toplote na peći sa 79 posto iskorištenja.
Iz iste računice ispada i granica isplativosti. Da bi kilovatsat toplote iz peleta koštao koliko i kilovatsat iz bukve po zvaničnoj prosječnoj cijeni, tona peleta morala bi se prodavati za oko 375 KM. Nijedna cijena u tom pregledu nije blizu toga.
| Energent | Cijena iz zvaničnog izvora | Energija po jedinici | Cijena kWh goriva | Cijena kWh predate toplote |
|---|---|---|---|---|
| Drva, bukva sa 20 % vlage | 127,1 KM po m³ (BHAS, juni 2026) | 1.900 kWh po složenom metru | 0,07 KM | 0,10 KM pri 65 % iskorištenja |
| Pelet ENplus A1, najniža prijavljena cijena | 533,33 KM po toni (FMT, 12. 8. 2026) | 4.600 kWh po toni | 0,12 KM | 0,15 KM pri 79 % iskorištenja |
| Pelet ENplus A1, najviša prijavljena cijena | 895,00 KM po toni (FMT, 12. 8. 2026) | 4.600 kWh po toni | 0,19 KM | 0,25 KM pri 79 % iskorištenja |
Za cijelu sezonu ista se računica okrene naopako: krene se od potrebne toplote. Domaćinstvo koje je godišnje trošilo 2.000 litara lož ulja treba oko 15.000 kWh toplote, po primjeru iz FAO priručnika. Kotao sa 75 posto iskorištenja tu potrebu pokriva s oko 10,5 složenih metara bukve, što po zvaničnoj prosječnoj cijeni izađe oko 1.330 KM, ili s oko 4,3 tone certificiranog peleta, što po prijavljenim cijenama izađe od oko 2.300 do oko 3.900 KM. Kako se ista procjena radi za konkretan objekat, razrađeno je u članku o tome koliko može izaći sezona grijanja.
Jedna ograda ide uz svaki od ovih brojeva. Računica pretpostavlja da je kubni metar iz statistike složeni metar drveta. Ako vam prodavac nudi kubik pune mase, za isti novac dobijate oko 40 posto više drveta, pa je razlika u korist drva još veća.
Peć na drva ne reguliše snagu. Naloži se šarža, ona izgori, i prostorija prođe kroz ciklus od prevruće do hladne. Koliko šarža traje zavisi od zapremine ložišta i od toga koliko je drvo suho, i to je jedini razlog zašto se drva dodaju više puta na dan.
Uz loženje ide i sve što mu prethodi: dovoz, cijepanje, slaganje, sušenje kroz cijelu sezonu, unošenje u kuću i iznošenje pepela. Ako niko nije kod kuće tokom dana, vatra se ugasi i objekat se ohladi, pa se navečer grije iz hladnog. Koliko taj režim pomjera račun i zašto dva slična objekta troše različito, razloženo je u članku o tome gdje nastaje najveća razlika u trošku.
Peć na pelet radi obrnutim redom. Spremnik se napuni, dozator vadi pelet po potrebi, a termostat pali i gasi uređaj po rasporedu. Fizički posao svede se na nošenje vreća do spremnika i pražnjenje posude za pepeo.
Koliko dugo uređaj radi između dva punjenja nije stvar procjene. Izračuna se iz dva podatka iz tehničke dokumentacije: zapremine spremnika i potrošnje pri snazi kojom stvarno grijete. Kotao s velikim spremnikom taj interval mjeri danima, sobna peć satima.
Pelet je gušći i zato traži manje mjesta. Standard propisuje nasipnu gustinu između 600 i 750 kilograma po kubnom metru, pa jedna tona stane u 1,3 do 1,7 kubika, uz mjesto za paletu i pristup.
Za istu količinu energije kao jedna tona peleta treba oko 2,4 složena metra bukve, jer metar nosi oko 1.900 a tona peleta najmanje 4.600 kWh. Drva dakle traže otprilike jednu i po do dva puta više prostora za isti broj kilovatsati, i to prostora sasvim druge vrste.
Za domaćinstvo drvo ne bi trebalo imati više od 25 do 30 posto vode, a pravilnim skladištenjem taj nivo se postigne za manje od godinu dana. U mjerenjima koja navodi FAO priručnik cijepano drvo na sunčanom i vjetrovitom mjestu bilo je suho za manje od šest mjeseci. Oblo drvo u hladu je nakon godinu dana i dalje imalo preko 35 posto vode i bilo napadnuto gljivicama.
Iz toga slijedi pravilo o prostoru: ako kupujete svježe drvo, treba vam mjesto i za ovogodišnju i za prošlogodišnju zalihu. Hrpa se podiže najmanje 10 centimetara od tla i ostavlja najmanje 10 centimetara od zida i susjedne hrpe. Drvo se cijepa, jer necijepano traži i dvostruko duže. Pokriva se tek poslije ljeta, a svježe drvo se ne drži u zatvorenoj prostoriji ni u podrumu jer voda nema kuda ispariti.
Pelet dolazi s vlagom do 10 posto i taj nivo treba zadržati, pa mu treba suha i zatvorena prostorija. Vlaga ga razgrađuje u prašinu, a prašina je upravo ono što standard ograničava na 0,5 posto kod peleta u vrećama. Za isporuku u rinfuzi u posebnu prostoriju sigurno rukovanje i skladištenje uređuje poseban standard na koji se ENplus izričito poziva, pa te uslove treba proći s instalaterom prije prve isporuke, a ne poslije nje.
Oba sistema traže ispravan dimnjak, ali ne isti. Dimnjak se bira prema uputstvu proizvođača uređaja, a propisi o zaštiti od požara i u Federaciji i u Republici Srpskoj traže da se dimovodi i ložišta postavljaju, koriste i održavaju prema tehničkim normativima, obaveznim standardima i uputstvu proizvođača, te da se smiju koristiti samo ako su ispravni i pravilno postavljeni.
Provjera prije kupovine je jednostavna. Uzmite tehničko uputstvo uređaja koji planirate i dajte instalateru da uporedi traženu izvedbu i presjek s dimnjakom koji već imate. Ako dimnjak ne odgovara, prilagodba je dio investicije i tu je bolje da se pojavi nego u računu poslije prve zime.
Peć na pelet traži utičnicu. Dozator, ventilator i elektronika rade na struju, pa bez nje uređaj ne radi. Koliko troši piše u tehničkoj dokumentaciji: po pravilima o ekodizajnu proizvođač mora navesti potrošnju pri nazivnoj snazi, pri minimalnoj snazi i u pripravnosti. Ta tri broja su ujedno polazna tačka ako planirate rezervno napajanje.
Peć na drva s prirodnim promajom radi i kad struje nema. Kotao na drva ne radi, jer bez pumpe nema cirkulacije kroz radijatore, pa se takav sistem mora projektovati s tim u vidu.
Cijene uređaja i ugradnje su tema za sebe i razrađene su u pregledu toga koliko košta ugradnja sistema grijanja. Ovdje je važno samo da se u investiciju uračunaju i dimnjak, priključak i prostor za zalihu, jer se ta tri troška najčešće izostave iz procjene. Ako mijenjate staro ložište, prije narudžbe provjerite i gdje se u BiH poticaji za grijanje stvarno dodjeljuju.
Kod certificiranog peleta količina pepela ima strop. Klasa A1 dopušta 0,70 posto suhe mase, dakle najviše sedam kilograma pepela na tonu. Klasa A2 dopušta 1,20 posto, do dvanaest kilograma, a klasa B 2,00 posto, do dvadeset kilograma. Necertificirani pelet taj strop nema.
Kod drva pepeo zavisi od toga šta je sve u cjepanici. Čisto listopadno drvo daje oko 0,3 posto pepela, ali kora daje oko pet posto, pa drvo s puno kore i zemlje ostavi višestruko više. Količina pepela kod drva se zato ne može unaprijed obećati, a kod certificiranog peleta može.
Čađ je zasebna priča i ne zavisi od izbora goriva nego od vlage. Kad drvo ima više od 25 posto vode, temperatura sagorijevanja padne ispod radnog raspona, dim se pojačava, emisije rastu i dimnjak strada. Mokra drva su istovremeno slabije grijanje i brže začepljen dimnjak.
U Republici Srpskoj zakon obavezuje jedinice lokalne samouprave da formiraju dimnjačarsku službu ili je ugovore, uz obavezu čišćenja po potrebi a najmanje jednom godišnje i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje. Individualni stambeni objekti su iz tog obaveznog opsega izuzeti, što znači da vlasnik kuće poziv dimnjačara mora sam organizovati.
U Federaciji rokove čišćenja, uslove za obavljanje dimnjačarskih poslova i nadzor propisuje odluka općinskog ili gradskog vijeća, pa se prvo gleda šta piše u odluci vaše općine. Zakon uz to vlasnika građevine i upravitelja stambenog objekta obavezuje da dimnjake i ložišta održava po tehničkim normativima i uputstvu proizvođača, te da o tome vodi evidenciju i posjeduje dokumentaciju. Račun dimnjačara i njegov nalaz su ta dokumentacija i vrijedi ih čuvati barem koliko i garanciju uređaja.
Jedinstvene cijene dimnjačarske usluge nema jer se usluga uređuje na nivou općine ili grada. Cjenovnik tražite od službe koja te poslove obavlja u vašoj općini, i to prije sezone.
Kotao i peć na pelet imaju pokretne dijelove, pužni dozator i ventilator, pa im godišnji servis propisuje uputstvo proizvođača, na koje se propis izričito poziva. Kotao na drva takve dijelove nema, ali traži češće ručno čišćenje ložišta i izmjenjivača.
Agencija za statistiku BiH svakog mjeseca objavljuje prosječne potrošačke cijene. Na tom spisku su drvo za ogrjev, mrki ugalj, lož ulje, zemni gas i električna energija. Peleta na spisku nema, pa zvanična prosječna cijena peleta u BiH ne postoji.
U Federaciji tu prazninu dijelom popunjava Federalno ministarstvo trgovine. Po uputstvu objavljenom u Službenim novinama Federacije BiH broj 100/25, veleprodavci i maloprodavci peleta prijavljuju promjene cijene i marže, a ministarstvo objavljuje pregled prijavljenih maloprodajnih cijena po klasi, gradu i kantonu.
Pregled na dan 12. avgusta 2026. imao je dvadeset prijava proizvođača, s cijenama od 500,00 do 702,00 KM po toni, i sto dvadeset četiri prijave trgovaca, s cijenama od 533,33 do 895,00 KM po toni. Prijava se podnosi po prodajnom mjestu, pa jedan lanac s više lokacija u tabeli zauzima više redova. Za istu klasu, ENplus A1, raspon prijavljenih cijena ide od 533,33 do 895,00 KM po toni, dakle mjesto kupovine mijenja račun koliko i klasa peleta.
Iz istog pregleda vidi se i to da necertificirani pelet nije sistematski jeftiniji. Njegove prijavljene cijene idu od 526,50 do 713,40 KM po toni, dakle počinju otprilike tamo gdje i cijene certificiranog A1. Klasa kaže šta dobijate za novac, a sama cijena o kvalitetu ne govori ništa.
Odgovor stoji u datumima službenih reakcija. Federalno ministarstvo trgovine je 13. oktobra 2025. saopštilo da su cijene peleta u pojedinim dijelovima Federacije porasle i do 30 posto u odnosu na ljetni period. Deset dana kasnije Vlada Federacije BiH donijela je odluku o najvišem nivou maloprodajne cijene peleta od 480 KM plus PDV po toni, dakle 561,60 KM s porezom, s primjenom do 1. decembra 2025.
Ista mjera s istim iznosom bila je na snazi i od novembra 2022. Te iste godine Vlada Federacije je u maju tražila od Vijeća ministara zabranu izvoza ogrjevnog drveta i peleta, jer su pojedini proizvođači izvozili 90 pa i 100 posto svoje proizvodnje. Prije nove sezone zato vrijedi provjeriti na stranici Federalnog ministarstva trgovine je li neka takva odluka ponovo na snazi.
Kod drva problem nije dostupnost nego suhoća. Drvo kupljeno u septembru nije spremno za tu zimu, a drvo kupljeno u martu jeste za sljedeću. To je jedini razlog zbog kojeg se drva kupuju godinu unaprijed.
Tabela ispod ne rangira sisteme nego pokazuje gdje se razlika stvarno osjeti. Redovi o pepelu, vlazi i prostoru drže se brojki iz standarda i statistike, ostali opisuju kako uređaj radi.
| Kriterij | Drva | Pelet |
|---|---|---|
| Paljenje | Ručno, svaki put kad se vatra ugasi | Automatsko, po programu termostata |
| Regulacija snage | Šarža izgori do kraja, temperatura ide u ciklusima | Dozator prati traženu temperaturu |
| Dopuna goriva | Nova šarža kad prethodna izgori | Punjenje spremnika, interval zavisi od zapremine |
| Grijanje dok nikoga nema | Samo ako neko dođe naložiti | Radi po tajmeru |
| Rad bez struje | Peć radi, kotao ostaje bez cirkulacije | Uređaj staje |
| Pepeo | Bez propisanog stropa, zavisi od kore i nečistoća | Certifikat ograničava, kod A1 do 7 kg po toni |
| Vlažnost goriva | Zavisi od vašeg skladištenja | Certifikat traži do 10 posto |
| Prostor za zalihu | Oko 2,4 složena metra na svakih 4.600 kWh | Oko 1,3 do 1,7 kubika po toni |
| Fizički rad | Cijepanje, slaganje, nošenje, iznošenje pepela | Nošenje vreća do spremnika |
| Buka | Pucketanje vatre | Ventilator i pužni dozator rade dok uređaj grije |
Odluka se rijetko lomi na cijeni kilovatsata, jer je tu drvo skoro uvijek jeftinije. Lomi se na tome ko će raditi posao i gdje će stajati zaliha.
Ako se kolebate, najjeftinija provjera je ova: uzmite koliko ste energije trošili prošle sezone i propustite je kroz obje računice. Kad razlika po sezoni ispadne manja od nekoliko stotina maraka, odlučuje posao a ne cijena. Prije nego što uopšte mijenjate sistem, pogledajte i šta se može uštedjeti bez velike investicije, jer se dio razlike u računu redovno nalazi tamo.
Kombinacija je česta i ima smisla kad se dva režima ne poklapaju. Kotao na drva nosi grijanje dok je neko kod kuće, a peć na pelet drži objekat na temperaturi kada nije. Obrnuti raspored radi jednako dobro: pelet za svakodnevni rad, drva kao rezerva za nestanak struje ili za sezonu u kojoj je pelet poskupio.
Kombinovani kotlovi koji rade i na drva i na pelet postoje, ali njihova prednost nije u cijeni goriva nego u tome što jedan razvod i jedno kotlovsko mjesto pokrivaju oba goriva. Koji sistem uopšte odgovara vašem objektu i po kojim se kriterijima bira, razrađeno je u vodiču o tome kako izabrati sistem za stan ili kuću.
Za oba goriva vrijedi ista obaveza: dimnjak i ložište održavaju se po uputstvu proizvođača, a evidenciju o tome čuva vlasnik. Dva uređaja znače i dvije takve evidencije.
