Učitavanje…
Toplotna pumpa koristi postojeću toplotu umjesto da je direktno proizvodi. Struju troši da toplotu iz vanjskog zraka ili iz tla prebaci u kuću, pa iz jednog kilovat-sata struje izvuče nekoliko kilovat-sati toplote. Tačna količina za vašu kuću nije ispisana na uređaju jer zavisi od temperature vode koju razvod traži.
Mjera je sezonski koeficijent SCOP. Kanton Sarajevo je u javnom pozivu za opremu koja ulazi u njegov program grijanja postavio donju granicu: pumpa zrak-voda mora imati SCOP najmanje 3,5 kada vodu grije na 35 °C, i najmanje 3,1 kada je grije na 55 °C. Za isti uređaj granica se tako spušta pri dvadeset stepeni višoj polaznoj temperaturi vode.
Pumpu zato treba odabrati prema zatečenom stanju kuće. Da bi voda mogla biti hladnija, objekat mora zadržavati toplotu, a grijaća površina mora biti dovoljno velika. U loše izolovanoj kući s malim radijatorima pumpa može nadoknaditi gubitke jedino podizanjem temperature vode, što povećava račun za struju.
Zrak-voda je najčešći izbor za kuću, a u ponudama se nalazi i pod nazivom vazduh-voda. Vanjska jedinica uzima toplotu iz zraka i predaje je vodi koja ide u radijatore ili u pod. Zemljanih radova nema, pa je ugradnja kraća i manje zavisi od parcele. Na hladnijem zraku pumpa mora više raditi za istu toplotu, upravo kada kući treba najviše grijanja.
To je inverter klima. Uzima toplotu iz vanjskog zraka i pušta topao zrak u prostoriju, bez vode, bez radijatora i bez spremnika. Jeftinija je i brzo se montira, ali joj je domet ograničen na prostor do kojeg zrak dolazi, pa ne grije cijelu kuću. Granice tog rješenja zimi razrađene su u tekstu o tome kada klima može nositi prostor, a kada traži dopunu.
Toplotu vuče iz tla, preko ukopanih cijevi ili bušene sonde. Tlo ispod određene dubine ima gotovo istu temperaturu ljeti i zimi, pa efikasnost ne pada u januaru kao kod zračnih sistema. Zemljani rad povećava cijenu, a postoji i ograničenje pri finansiranju. U kantonalnom programu koji u BiH sufinansira zamjenu grijanja u kućama zemlja-voda uopšte nije prihvatljiva mjera, podržane su samo zrak-zrak i zrak-voda.
Tri sistema se razlikuju manje po uređaju, a mnogo više po tome šta traže od objekta.
| Tip | Šta traži od objekta i razvoda | Gdje gubi |
|---|---|---|
| Zrak-voda | Saniranu ovojnicu, razvod koji radi na niskoj temperaturi vode, mjesto za vanjsku jedinicu i za akumulacijski spremnik, projekt sistema grijanja | Na najhladnijim danima, kada potrošnja struje raste |
| Zrak-zrak (inverter klima) | Otvoren prostor do kojeg topao zrak može doći; vodeni razvod nije potreban | U zatvorenim sobama i hodnicima do kojih zrak ne dolazi |
| Zemlja-voda | Dvorište ili parcelu za kolektor ili bušotinu, uz zemljane radove i saglasnosti | Na ulaznoj investiciji; u kantonalnom programu nije prihvatljiva mjera |
Program koji sufinansira ovu ugradnju u BiH propisuje sljedeće obavezne uslove. Ako ih objekat ne ispunjava, prijava se ne prihvata. I bez programa objekat zahtijeva istu pripremu da bi pumpa odgovarajuće radila.
U priručniku objavljenom uz kantonalni javni poziv toplotna pumpa zrak-voda odobrava se samo objektu čiji vanjski zidovi, krov i stolarija već zadovoljavaju Pravilnik o minimalnim zahtjevima za energetske karakteristike zgrada. Ako ne zadovoljavaju, domaćinstvo mora prijaviti i radove na ovojnici, a njihov obim utvrđuje energijski audit. Prema tim uslovima prvo se sanira omotač, a zatim ugrađuje uređaj.
Podno grijanje je najbolji partner jer velika površina odaje dovoljno toplote i s mlakom vodom. Radijatorski sistem to može ako su radijatori dovoljno veliki za režim od 55 °C. Stari radijatori dimenzionisani za znatno topliju vodu tjeraju pumpu u režim u kojem i sam propis priznaje nižu efikasnost, jer granica koju uređaj mora zadovoljiti pada s 3,5 na 3,1. Zamjenu radijatora zato treba obuhvatiti istim zahvatom.
Vanjska jedinica traži slobodan zrak oko sebe i položaj koji nije pod prozorom spavaće sobe, svoje ili komšijine. Uz zrak-voda ide i akumulacijski spremnik, kojem treba mjesto u kotlovnici ili pomoćnoj prostoriji. Kod prijave na kantonalni program traži se i fotografija objekta s označenim mjestom gdje pumpa treba stajati, pa lokaciju treba odrediti prije ponude.
Za zrak-voda program traži projekt ugradnje uz prijavu, izrađen od ovlaštenog projektanta. I van programa je to koristan trošak. Dimenzionisanje, hidraulička shema i podešeni parametri odlučuju hoće li stvarni režim rada uređaja odgovarati onom iz kataloga, a ta razlika se vidi na računu svaki mjesec.
Toplotna pumpa je stalan potrošač, čiji rad traje znatno duže od povremenog uključivanja na sat vremena. Prije nego što uzmete ponudu, provjerite tri stvari: koliku snagu vaš priključak ima zakupljenu, traži li uređaj jednofazno ili trofazno napajanje i ima li razvodna tabla mjesta za zaseban strujni krug sa zaštitom koju proizvođač propisuje. Podatak o napajanju stoji u tehničkom listu uređaja, podatak o zakupljenoj snazi ima elektrodistribucija za vaše mjerno mjesto.
Novi priključak i povećanje snage nisu isti posao, ni po cijeni ni po trajanju, i oba se rješavaju kod distributera prije nego što oprema stigne. Ponuda instalatera po pravilu taj dio ne pokriva.
Trošak priključka izvan subvencije
U pravilima kantonalnog programa stoji izričito da trošak novog priključka ili povećanja zakupljene snage postojećeg priključka na elektrodistributivnu mrežu snosi podnosilac prijave u punom iznosu i da se taj dio ne subvencionira. I bez programa korisnik snosi isti trošak, iako tada nema programskog dokumenta koji ga unaprijed navodi.
Trošak nabavke obuhvata uređaj, a uz njega i akumulacijski spremnik, cijevni razvod i izolacija cijevi, automatika, elektro radovi, prodori i temelj za vanjsku jedinicu, projekt i puštanje u rad. Ako razvod treba mijenjati, to je zaseban posao koji zna koštati koliko i sama pumpa. Zbog toga se ulaganje u pumpu plaća unaprijed, a vraća kroz sezone.
Kolike su te stavke po tipu sistema, razrađeno je u pregledu troškova ugradnje grijanja. Povrat ulaganja zavisi od niže cijene toplote tokom rada.
Kilovat-sat toplote iz pumpe košta onoliko koliko košta kilovat-sat struje podijeljen sezonskom efikasnošću. Grijalica taj isti kilovat-sat naplaćuje po punoj cijeni struje. Odnos cijene struje i sezonske efikasnosti određuje isplativost pumpe, a efikasnost zavisi od objekta.
Sistemi grijanja se mogu porediti tek kada se sve svede na istu jedinicu: koliko vas košta jedan kilovat-sat toplote koja stvarno uđe u prostorije.
Uzmite cijenu kilovat-sata sa svog računa za struju i podijelite je sezonskom efikasnošću uređaja. Po zvaničnoj statistici Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena struje u junu 2026. bila je 0,2 KM po kWh u višoj i 0,1 KM u nižoj tarifi. Sa 0,2 KM i efikasnošću 3,5, kilovat-sat toplote izađe oko 0,057 KM. Isti uređaj koji zbog radijatora mora grijati vodu na 55 °C i spusti se na 3,1 daje taj kilovat-sat za oko 0,065 KM, blizu 13 posto skuplje. Razvod je uzrok razlike iako uređaj ostaje isti.
Zvanične cijene su zaokružene na jednu decimalu i služe za grubo poređenje energenata. Za svoju računicu uzmite cijenu s računa, jer se ona razlikuje po dobavljaču, tarifi i grupi potrošnje, a pumpa najviše radi upravo kada je struja u višoj tarifi. Kako se tarifni model bira obrađeno je posebno.
Najveći skok daje zamjena direktnog grijanja strujom. Grijalica ili bojler s grijačem daju jedan kilovat-sat toplote po kilovat-satu struje, a pumpa sa sezonskom efikasnošću 3,5 istu toplotu daje iz otprilike trećine struje. Tamo gdje se struja koristi kao glavni izvor grijanja razlika se vidi već prve sezone.
Prema drvima i peletu razlika je mnogo manja. Zvanična statistika za juni 2026. daje drvo za ogrjev po 127,1 KM za kubni metar i mrki ugalj po 288,3 KM za tonu, dok prosječne cijene peleta u zvaničnoj statistici uopšte nema. Da bi se ti energenti uporedili s pumpom, potrošnja se mora svesti na kilovat-sate toplote, uz stepen iskorištenja peći i podatke o vašoj kući. Računica sezone grijanja taj postupak vodi korak po korak.
Povrat prema trošku vlastite kuće
Svaki period povrata koji negdje pročitate izračunat je za tuđu kuću. Vaš zavisi od toga šta ste do sada plaćali za grijanje, koliko je ugradnja stvarno koštala i kako se cijena struje bude kretala. Nijedan proračun ne pokriva narednih deset godina, pa odluku zasnivajte na cijeni kilovat-sata koju ste sami izračunali, bez oslanjanja na obećani broj godina.
Zbog sljedećih grešaka pumpa mora grijati vodu jače nego što je projektovano, pa troši kao skup električni grijač.
Toplotna pumpa ima rashladni krug, pa traži redovan pregled: količinu i zaptivenost rashladnog sredstva, čistoću izmjenjivača i filtera, rad automatike. Propisanog cjenovnika za taj posao nema nigdje, pa se cijena godišnjeg servisa traži u pisanoj ponudi prije kupovine uređaja.
Ko servisira uređaj važno je koliko i sam uređaj. Kanton Sarajevo je od dobavljača koji žele na listu opreme za svoj program tražio izjavu o ovlaštenom serviseru, s podacima o uslovima garancije, vremenu odziva servisa i prihvatanju obaveza popravki u garantnom periodu. Ista tri podatka tražite i vi od prodavca, bez obzira na to prijavljujete li se na ikakav poziv.
Garanciju čitajte po dijelovima. Provjerite je li rok za kompresor isti kao za ostatak uređaja, koliko dugo proizvođač garantuje dostupnost rezervnih dijelova i ko izlazi na teren ako se pumpa pokvari usred januara.
U situacijama koje slijede isti novac uložen u nešto drugo donosi više.
Entitetski fondovi ovaj trošak ne pokrivaju. Javni konkurs Fonda za zaštitu okoliša FBiH za energijsku efikasnost u 2026. izričito kaže da nije namijenjen fizičkim licima ni sufinansiranju energijske efikasnosti u individualnim stambenim objektima, dakle kućama. Eko fond RS aktuelne konkurse za efikasnost usmjerava na preduzeća i na javne objekte. Domaćinstvu ostaju kanton, grad i općina.
U Kantonu Sarajevo takav program postoji i toplotna pumpa je u njemu prihvatljiva mjera. Riječ je o komponenti Projekta unapređenja kvalitete zraka, koja se finansira kreditom Svjetske banke, a provodi je kantonalno ministarstvo. Do 23. avgusta 2026. objavljen je samo javni poziv dobavljačima opreme, s rokom od trideset dana od objave. Javni poziv za građane nije raspisan, pa se prijava ne može podnijeti.
Već objavljeni dokumenti daju dio uslova budućeg poziva. Prihvatljive su toplotne pumpe zrak-voda i zrak-zrak snage do 20 kW, dok zemlja-voda nije na spisku. Priručnik objavljen uz poziv grant ograničava na najviše polovinu vrijednosti mjere i za svaku mjeru daje preporučeni gornji iznos, a tačan procenat i iznos utvrdiće poziv za građane. Troškovi nastali prije potpisivanja ugovora ne priznaju se, pa se radovi ne smiju pokretati ranije. Ugrađena oprema se tri godine od završetka projekta ne smije prodati ni pokloniti, a ministarstvo zadržava pravo izlaska na teren radi provjere.
Procenti i maksimalni iznosi koji su kružili medijima poslije ranijih pilot-projekata ne vrijede kao pravilo za novi poziv. Uslovi se čitaju u tekstu samog poziva, na stranici kantonalnog ministarstva, i tri stvari se provjeravaju prije nego što se bilo šta potpiše s izvođačem: da li je poziv namijenjen domaćinstvima, da li su toplotne pumpe prihvatljiva mjera i smiju li radovi početi prije odobrenja. Neispunjavanje tih uslova razlog je odbijanja najvećeg broja prijava.
Koje vrste podrške uopšte postoje razrađeno je u tekstu o grantovima, subvencijama i zelenim kreditima, a gdje se otvoreni pozivi stvarno prate u zasebnom vodiču.
