Učitavanje…
Učitavanje…
Obustava od plate ne počinje u računovodstvu. Sud donese rješenje o izvršenju i dostavi ga poslodavcu, a rješenje mu nalaže da dio plate obustavlja i uplaćuje povjeriocu. Od tog trenutka poslodavac ne procjenjuje da li je dug opravdan; on provodi nalog koji je primio.
Ako je dug sporan, to se rješava u sudskom predmetu. Obračunska služba tu ne može ništa.
Zato se prvo utvrđuje osnov, pa tek onda iznos. Od poslodavca tražite kopiju akta po kojem obustavlja ili barem broj predmeta, naziv suda, ime povjerioca i iznos. Bez toga ne znate da li je u pitanju star dug, alimentacija, kredit, komunalno potraživanje ili više predmeta odjednom. Ako ni sami nemate pregled toga kome sve dugujete i po kojem osnovu, taj posao ide paralelno.
Za svaku obustavu tražite ista četiri podatka. Bez njih se ne može provjeriti ni iznos ni redoslijed naplate.
| Podatak | Zašto je važan | Gdje ga tražiti |
|---|---|---|
| Broj sudskog predmeta | Bez njega nema uvida u spis ni razgovora sa sudom | Poslodavac ili sud |
| Povjerilac | Pokazuje kome novac ide i s kim se provjerava stanje duga | Rješenje ili nalog za obustavu |
| Iznos i period obustave | Jedini način da se provjeri je li obustava preko zakonske granice | Platna lista i rješenje |
| Redoslijed kad ima više obustava | Određuje ko se prvi naplaćuje iz istog dijela plate | Poslodavac i sudski spis |
Kada znate osnov, ostaje drugo pitanje, i ono je brojka: koliko vam po zakonu uopšte smiju uzeti.
Osnovno pravilo je isto u oba entiteta. Na plati se izvršenje može provesti najviše do polovine primanja. To ograničenje, međutim, važi samo do 1.000 KM mjesečno; na dijelu koji prelazi 1.000 KM zapljena ide do dvije trećine.
Na neto plati od 1.300 KM računica izgleda ovako: od prvih 1.000 KM najviše 500 KM, od preostalih 300 KM najviše 200 KM, ukupno 700 KM.
Prag od 1.000 KM je fiksan iznos upisan u zakon i nije vezan za najnižu platu. Najniža plaća u Federaciji BiH za 2026. iznosi 1.027 KM neto, pa i radnik na minimalcu ima 27 KM iznad praga, na koje se primjenjuje pravilo dvije trećine, i gornja granica obustave mu je 518 KM. Rasprostranjeno uvjerenje da je minimalna plata izuzeta od izvršenja jednostavno nije tačno.
Penzija se u oba entiteta tretira kao plata i ulazi u isto pravilo. Federacija BiH je uz to 2025. dodala poseban, niži limit: na minimalnoj i zagarantiranoj penziji izvršenje se može provesti najviše do trećine, a sud pri određivanju visine obustave mora uzeti u obzir materijalno i finansijsko stanje izvršenika. Republika Srpska taj poseban limit nema.
Niži limit za minimalnu i zagarantiranu penziju, kao i izuzimanje dodatka na djecu, socijalne i humanitarne pomoći te stipendija, uvedeni su izmjenama Zakona o izvršnom postupku Federacije BiH iz Službenih novina FBiH broj 19/25. U predmetima u kojima je rješenje o dozvoli izvršenja doneseno prije nego što je taj zakon stupio na snagu, postupak se dovršava po ranijim odredbama. Republika Srpska te izmjene nema.
Razlike između entiteta najlakše se čitaju kad se granice poslože jedna uz drugu.
| Primanje | Federacija BiH | Republika Srpska |
|---|---|---|
| Plata i naknade umjesto plate, do 1.000 KM mjesečno | najviše 1/2 | najviše 1/2 |
| Dio primanja preko 1.000 KM mjesečno |
Kad na istoj plati postoje dva ili tri rješenja, poslodavac ne bira kome će uplatiti. Prvenstveni red se određuje prema danu kada je prijedlog za izvršenje stigao u sud, a kod slanja preporučenom pošiljkom računa se dan predaje pošti. Prijedlozi primljeni istog dana imaju isti red i namiruju se srazmjerno iznosima potraživanja.
Posljedica je neugodna: dok se prvi povjerilac naplaćuje, drugi dug stoji i na njega teku kamate, a ukupna obustava ne smije preko zakonskog maksimuma. Zato vodite evidenciju po predmetu, sa sudom, brojem predmeta, povjeriocem, početnim dugom, dosad obustavljenim iznosom i ostatkom. Bez nje ne znate kada koja obustava treba prestati.
Zakonsko izdržavanje ima svoja pravila. Kada više lica ima pravo na izdržavanje djeteta ili na rentu prema istom izvršeniku, a zbir potraživanja prelazi dio plate koji smije biti predmet izvršenja, sud ga dijeli srazmjerno visini svakog potraživanja; stigne li novi prijedlog kasnije, ranije rješenje mijenja po službenoj dužnosti. Ako na plati istovremeno imate alimentaciju, kreditni dug i komunalno izvršenje, redoslijed se ne mijenja dogovorom s jednim povjeriocem.
Ne dolazi svaka obustava od suda. Ovjerena isprava kojom ste sami pristali na zapljenu dijela plate ima pravno dejstvo rješenja o izvršenju, a povjerilac je poslodavcu dostavlja preporučeno, s povratnicom. Takva saglasnost ne može potisnuti izvršenje radi zakonskog izdržavanja ni naknade štete zbog narušenog zdravlja.
Ako vam nakon obustave ne ostaje dovoljno za osnovne troškove, to samo po sebi ne ukida rješenje. Može biti razlog da tražite provjeru zakonitosti obustave, dogovor s povjeriocem ili pravnu pomoć, uz dokaz o izvoru i visini svih primanja.
Kod sumnje u iznos prvo ide pisani obračun. U njemu treba vidjeti osnovicu, neto platu, dodatke, iznos obustave, predmet za koji je obustavljeno i račun na koji je uplata otišla.
Obustava koja raste zajedno s platom nije automatski greška. Rješenje o izvršenju obuhvata i povećanje plate nastalo nakon što je dostavljeno, kao i primanja po osnovu rada. Smatrate li da je u osnovicu ušlo nešto što tamo ne pripada, na primjer naknada za topli obrok, prevoz ili regres, tražite obračun i pravnu provjeru umjesto da pretpostavljate.
Greške koje se stvarno dešavaju: pogrešno pročitano rješenje, neevidentirana uplata, obustava koja se nastavlja nakon namirenja, dva predmeta spojena u jedan red na platnoj listi. Ako greška dolazi iz obračuna, ispravlja je poslodavac. Ako dolazi iz stanja predmeta, ide se sudu i povjeriocu, s dokazima.
Kad je dio duga plaćen direktno povjeriocu, poslodavac to ne mora znati. Dostavite dokaz uplate i tražite da povjerilac ili sud obavijesti poslodavca o novom iznosu. Bez pisanog traga obustava teče dalje i nakon dogovora.
Na platnoj listi obustava mora biti prepoznatljiva. Ako stoji samo opšti opis, tražite da se navede predmet ili povjerilac. Mijenja li se iznos iz mjeseca u mjesec, provjerite je li razlog promjena plate, zakonska granica, novo rješenje ili greška u obračunu.
Promjena posla ne briše izvršenje. Rješenje djeluje i prema novom poslodavcu, od dana kada mu je dostavljeno. Prijašnji poslodavac je dužan da ga bez odgode, preporučenom pošiljkom s povratnicom, proslijedi novom poslodavcu i o tome obavijesti sud.
Ako mu novi poslodavac nije poznat, obavještava sud o prestanku rada, a sud povjeriocu ostavlja rok da pribavi podatke. Ne dostavi li ih, izvršenje se obustavlja. Obustava izvršenja nije brisanje duga: povjerilac može predložiti drugo sredstvo, na primjer račun ili imovinu.
Poslodavac koji propusti obustavljati ne čini radniku uslugu. Povjerilac može tražiti da mu sud naloži isplatu svih rata koje je propustio obustaviti i uplatiti, a odgovara i za štetu koju je time prouzrokovao.
Neprijavljen rad komplikuje naplatu, ali dug ostaje, a povjerilac može tražiti podatke o imovini ili predložiti drugi način izvršenja. Ako želite dogovor, realnije je krenuti kroz pisani plan otplate nego čekati sljedeće sredstvo izvršenja.
U prvih nekoliko dana prikupite platnu listu, rješenje ili broj predmeta, podatke o povjeriocu i iznos koji je obustavljen. Zatim provjerite da li je rješenje ranije dostavljeno vama. Ako niste primili rješenje, tražite uvid u sudski spis, a ako je rok propušten zbog dostave, odmah tražite pravnu pomoć.
S poslodavcem razgovarajte administrativno. Pitanja su uvijek ista: koji dokument je zaprimljen, od kojeg datuma se obustava provodi, koji se iznos obustavlja i na koji račun ide. Tražite i da se na platnoj listi vidi osnov obustave ili barem interni opis koji možete povezati s predmetom.
Poslodavac ipak nije adresa za sve. Obračun može ispraviti, sudsko rješenje ne može ukinuti. Vlastito potraživanje prema vama ne smije naplatiti uskraćivanjem plate bez izvršne sudske odluke ili vaše saglasnosti, a ta saglasnost se ne može dati unaprijed, prije nego što potraživanje uopšte nastane. Za izmjenu ili ukidanje rješenja obraćate se sudu, odnosno povjeriocu, zavisno od toga gdje je problem.
Aktivna obustava smanjuje raspoloživi prihod, pa utiče na kreditnu sposobnost i na novu administrativnu zabranu. Ako planirate kredit, prvo utvrdite koliko duga još ima i kada obustava treba prestati.
Direktna uplata povjeriocu ubrzava otplatu samo ako je usklađena s obustavom. Bez toga plaćate dvaput: poslodavac nastavlja obustavljati puni iznos, a vaša uplata stoji na strani povjerioca. Svaka uplata treba imati svrhu i broj predmeta, a nakon nje tražite međustanje.
Kraj obustave se ne dešava sam od sebe. Poslodavac zna samo koliko je uplatio, dok kamate i troškovi postupka rastu u sudskom predmetu. Potvrdu o namirenju i o prestanku obustave tražite od povjerioca ili suda i sačuvajte je.
Službeni tekst izmjena iz Službenih novina FBiH broj 19/25, s novim granicama obustave i spiskom primanja koja se uopšte ne diraju.
Vladina odluka o najnižoj plaći u Federaciji za 2026; taj iznos vam treba da biste znali u koju granicu obustave padate.
Konsolidovani tekst federalnog zakona: šta je izuzeto od izvršenja, dokle seže obustava s plate i penzije i kako se ulaže prigovor.
Republička verzija istih pravila, uključujući redoslijed namirenja kada obustavu traži više povjerilaca i obaveze poslodavca.
Ovdje nalazite odredbu na koju se pozivate ako vam je obustavljeno primanje iz socijalne zaštite u Republici Srpskoj.
| najviše 2/3 |
| najviše 2/3 |
| Penzija | najviše 1/2 | najviše 1/2 |
| Minimalna i zagarantirana penzija | najviše 1/3 | nema posebnog limita, važi pravilo za penziju |
| Dodatak na djecu, socijalna i humanitarna pomoć, stipendije | potpuno izuzeti od izvršenja | zakon o izvršenju dopušta 1/2, posebni zakoni ih izuzimaju u cijelosti |
| Primljena alimentacija, odnosno zakonsko izdržavanje | izuzeta, osim za potraživanje iste vrste | izuzeta, osim za potraživanje iste vrste |
| Naknada za vrijeme nezaposlenosti i naknada zbog tjelesnog oštećenja | najviše 1/2 | najviše 1/2 |
Red o dodatku na djecu i socijalnoj pomoći u koloni za Republiku Srpsku traži objašnjenje, jer se tu dva zakona ne slažu. Član 138 Zakona o izvršnom postupku Republike Srpske ta primanja izričito nabraja među onima na kojima se naplata provodi do polovine. Član 12 Zakona o socijalnoj zaštiti i član 3 Zakona o dječjoj zaštiti kažu suprotno: novčana primanja po tim zakonima ne mogu biti predmet obezbjeđenja ni prinudnog izvršenja, a pod dječju zaštitu spadaju dodatak na djecu, materinski dodatak i pomoć za opremu novorođenčeta.
Prednost posebnog zakona ima uporište u samom Zakonu o izvršnom postupku, čiji član 1 kaže da se primjenjuje ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Objavljene sudske prakse o tom sukobu nema, pa se na zaštitu ne računa kao na gotovu stvar: traži se u predmetu, prigovorom sudu u roku od osam dana od dostave rješenja, uz rješenje isplatioca kao dokaz. Isti dokazi i isti rok vrijede i kada je novac zahvaćen na računu, samo se tamo dodaje i povrat već prenesenog iznosa.
U Brčko distriktu važi zaseban zakon o izvršnom postupku, pa se i granice i izuzeća provjeravaju u njemu.
Granice iz tabele ne govore ništa o tome da li je dug osnovan. To se osporava prigovorom na rješenje o izvršenju, u roku koji teče od dostave, a postupanje je posebno opisano za predmete koji se vode u Republici Srpskoj.
PDF verzija zakona sa spiskom prava iz dječje zaštite u RS i njihovim statusom u odnosu na prinudnu naplatu.
Za zaposlene čiji se predmet vodi u Brčko distriktu vrijedi zaseban zakon; tekst je na stranici Skupštine Distrikta.
Adresar sudova i kontakata: preko njega se dolazi do suda koji vodi predmet i traži uvid u spis.