Kako lično platiti zdravstveno osiguranje u BiH kada nemate drugi osnov - praktičan vodič

Prvo provjerite ima li jeftiniji osnov

Lično plaćanje je najskuplji ulaz u sistem, pa ima smisla tek kad su ostali zatvoreni. Osnov osiguranja je pravni razlog zbog kojeg vas sistem priznaje, a kod većine osnova doprinos plaća neko drugi.

• Prijava službi za zapošljavanje. U Federaciji je rok 30 dana od prestanka radnog odnosa. Tu ljudi najviše ispadaju, jer rok za novčanu naknadu nije isti kao rok za osiguranje, pa se pomiješaju. U Brčko distriktu je registracija kod Zavoda za zapošljavanje dovoljna, a doprinos za one bez novčane naknade ide iz budžeta Distrikta.
• Prijava preko člana porodice. Supružnik, roditelj ili dijete koji su osigurani mogu vas prijaviti kao izdržavano lice, uz dokaz o srodstvu i zajedničkom domaćinstvu.
• Školovanje. Učenik i redovan student imaju vlastiti osnov dok školovanje traje, i tu se status često samo nije aktivirao.
• Penzija, invaliditet i korisnički status u socijalnoj zaštiti. Za svaki od njih doprinos plaća drugi obveznik.
• Posao koji već imate ugovoren. Poslodavac prijavu podnosi najkasnije dan prije prvog radnog dana, pa kratku pauzu ponekad ima smisla pokriti drugačije nego uplatom unazad.

Godine su poseban slučaj i tu se dvije nadležnosti oštro razilaze. Republika Srpska lice starije od 65 godina ubraja među osigurana i onda kada nema nijedan osnov, bez ikakvog imovinskog cenzusa, i uz to ga oslobađa participacije. Brčko distrikt istoj dobnoj skupini daje osiguranje na teret budžeta, ali uz uslove koji se provjeravaju: najmanje pet godina neprekidnog prebivališta u Distriktu, bez prihoda ostvarenih u Distriktu, bez poljoprivrednog podsticaja od 5.000 KM i više, s nekretninama čiji godišnji porez ne prelazi 150 KM i bez osiguranja po drugom osnovu u BiH ili inostranstvu.

Ako nijedan od tih puteva ne stoji, ostaje još jedna provjera prije uplate. Pogledajte kako stojite u evidenciji i od kojeg datuma. Dešava se da čovjek nije neosiguran, nego mu je stara prijava ostala otvorena ili nova nije obrađena. Takav slučaj se zatvara podnesenim zahtjevom, bez ijedne uplate.

Lično plaćanje, dobrovoljno uključenje i privatna polisa

Zavodi u Federaciji ovo najčešće zovu dobrovoljnim osiguranjem, jer se postupak pokreće na vaš zahtjev. Zakon govori drugačije. Član 27 postavlja obavezu, a vi ste istovremeno i osiguranik i obveznik uplate, pa doprinos uplaćujete sami, po obračunu kantonalnog zavoda.

U Brčko distriktu je termin zaista dobrovoljno osiguranje i zakon ga definiše kao poseban vid osiguranja za lica kojima se ne može jasno odrediti kategorija osiguranja. Po članu 70, nakon uplate doprinosa Fond je dužan takvim licima obezbijediti prava istovjetna pravima osiguranika iz obaveznog osiguranja. To je važna razlika u odnosu na federalno rješenje, gdje je obim uži.

U Republici Srpskoj postoje dvije staze i lako je krenuti skupljom. Član 17 Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju uređuje dobrovoljno uključenje u obavezno osiguranje: doprinos plaćate iz svojih sredstava, a pokrivate sebe i članove uže porodice. Član 20 je nešto sasvim drugo. On nabraja lica koja su osigurana i onda kada nemaju nijedan osnov, a među njima su lice bez prihoda, lice starije od 65 godina i lice kojem je potrebno hitno zbrinjavanje. Ta lica ne plaćaju doprinos, jer se troškovi njihove zdravstvene zaštite obezbjeđuju u budžetu Republike.

Prag za status lica bez prihoda je konkretan: mjesečno primanje po članu porodičnog domaćinstva ne smije prelaziti najnižu neto platu za prethodnu godinu. Kod lica starijih od 65 godina ni toga nema. Zato u Republici Srpskoj na šalter idete s jednim pitanjem: ispunjavam li uslove iz člana 20. Koliko košta dobrovoljno uključenje pitate tek ako je odgovor odričan. Redoslijed ta dva pitanja je razlika između mjesečne uplate i nule.

Privatno zdravstveno osiguranje ne ulazi u ovu priču ni u jednoj nadležnosti. To je komercijalni proizvod koji može platiti brži pregled u privatnoj ustanovi, ali ne stvara svojstvo osiguranog lica i na šalteru zavoda ne vrijedi kao dokaz statusa.

Koliko to košta

Doprinos lica koja sama plaćaju doprinos je u Federaciji poseban izvor finansiranja obaveznog osiguranja i zakon ga ne uređuje do kraja. Osnovicu propisuje kantonalno zakonodavno tijelo na prijedlog zavoda, stopu isto tako, a konkretan mjesečni iznos obračunava kantonalni zavod. Odatle dolazi sve ostalo.

Zajedničko svim kantonima je to što osnovica visi o prosječnoj bruto plaći, pa iznos raste kad poraste statistički prosjek. Uplata se dijeli na dva računa, 89,8 posto kantonalnom zavodu i 10,2 posto federalnom fondu solidarnosti.

Brojevi iz tabele vrijede na dan objave odgovarajuće odluke ili obračuna i mijenjaju se bez najave, jer prate statistiku plaća. Uzmite ih kao red veličine.

Odakle tolika razlika, vidi se iz ključa. Goražde računa na 40 posto prosječne plaće, Mostar i Široki Brijeg na 60 posto, Livno na cijelu. Kad se na to nakalemi različita stopa, isti čovjek u dva kantona plaća dvostruko ili trostruko.

Na federalnom nivou tog podatka nema i nema ga gdje tražiti. Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH ne vodi prijave po ovom osnovu, on samo prima svoj dio uplate, a federalno ministarstvo objavljuje tekstove zakona. Zakon kaže da ostala lica sama uplaćuju doprinos na osnovu obračuna kantonalnog zavoda, pa svaki put završava tamo.

Šest mjeseci unazad, a u Brčkom unaprijed

Član 27 ne kaže samo da se morate osigurati. On kaže i kada pravo počinje da radi: doprinos mora biti uplaćen od dana kada vam je prestalo svojstvo osiguranika, a najmanje šest mjeseci unazad. Ta druga rečenica određuje koliko ćete platiti prije nego prvi put uđete kod ljekara.

Praktično znači dvije stvari. Prva je da prvi račun nikada nije jedna mjesečna uplata nego najmanje sedam, šest mjeseci unazad plus tekući mjesec, i zavodi ga upravo tako obračunavaju. Druga je da vrijeme radi protiv vas, jer se broji od dana prestanka ranijeg statusa, ne od dana kad ste se sjetili doći na šalter.

Na objavljenim iznosima to izgleda ovako. Uz mjesečnih 80,06 KM u Bosansko-podrinjskom kantonu sedam uplata je oko 560 KM. Uz 118,27 KM u Tuzlanskom kantonu isti raspored prelazi 820 KM, a uz 132,90 KM u Kantonu Sarajevo ide preko 930 KM. Sve tri računice pretpostavljaju da iznos ostaje isti kroz cijeli period i da je od gubitka ranijeg osnova prošlo tačno šest mjeseci.

Brčko distrikt istu logiku okreće naopako. Tamo dobrovoljno osigurano lice mora u trenutku podnošenja prijave uplatiti doprinos za šest mjeseci unaprijed, računajući od dana prijave, a pravo se verifikuje za period za koji je doprinos uplaćen. Ulazni trošak je sličan, ali novac ide za budućnost umjesto za prošlost, i status teče od dana kada ste prijavu predali.

Zapadnohercegovački kanton ima rješenje koje ne liči ni na jedno. Tamo se ne doplaćuje unazad, nego se traži da ste ranije bili obavezno osigurani kod tog zavoda najmanje šest mjeseci neprekidno. Riječ je o kvalifikacionom uslovu za ulazak, ne o dugovanju. Ko u tom kantonu nikada nije bio osiguran, tim putem ne može ući, pa mu preostaje drugi osnov ili prijava u kantonu u kojem stvarno ima prebivalište.

Republika Srpska ne poznaje ni jedno ni drugo. Tamo se prava i obaveze stiču danom kada Fond utvrdi svojstvo osiguranog lica, a unazad se ne priznaje ništa. Za onoga ko je mjesecima bio bez osnova to je krupno olakšanje u odnosu na Federaciju, jer nema računa za prošlost. Ima i drugu stranu: period do rješenja Fonda ostaje nepokriven i ne može se naknadno otkupiti, pa troškove liječenja iz tog vremena snosite sami.

Dug ipak i tamo blokira. Zdravstvena zaštita na teret Fonda koristi se pod uslovom da su izmirene sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa.

Dokumenti koje treba pripremiti

Zavod traži dokaz za tri stvari: ko ste, gdje živite i da vas zaista nigdje nema u evidenciji osiguranika. Treći dokaz ljudi najčešće zaborave, a bez njega se predmet vraća s prvog šaltera.

• Lična karta i dokaz o prebivalištu, u Federaciji obrazac PBA-3 iz CIPS evidencije. Prebivalište mora biti na području zavoda kojem se obraćate, jer je nadležnost vezana za njega.
• Uvjerenje da nemate aktivnu prijavu u sistemu doprinosa. U Federaciji ga besplatno izdaje porezna ispostava, a stanje možete i sami pogledati na portalu e-doprinosi, bez registracije, uz JMBG, ime jednog roditelja i podatke iz lične karte. Podaci tamo idu od 2011. godine i znaju kasniti do 45 dana, pa spor upis nije isto što i nepostojeći.
• Izjava da imate sredstva za izdržavanje, da možete redovno plaćati doprinos i da niste osigurani po drugom osnovu u BiH ili inostranstvu. Dio zavoda traži da bude ovjerena kod notara ili drugog ovlaštenog organa, dio je daje na potpis na svom šalteru, pa pitajte prije nego platite ovjeru.
• Dokaz o prestanku ranijeg osnova: odjava ili rješenje poslodavca, rješenje o prestanku obavljanja djelatnosti, potvrda službe za zapošljavanje o brisanju s evidencije. Datum na tom papiru direktno određuje visinu prvog računa.
• Ako ste pokušali prijavu preko porodice, dokaz o srodstvu i pisani odgovor kojim je prijava odbijena.
• Podaci za uplatu: broj računa zavoda, vrsta prihoda i poziv na broj. Uzimaju se od zavoda, jer se razlikuju po kantonima i s vremenom se mijenjaju.

U Republici Srpskoj je spisak neuporedivo kraći i to je jedna od rijetkih olakšica u ovoj priči. Ko se dobrovoljno uključuje, podnosi zahtjev Fondu i daje ličnu kartu na uvid, i time je dokazni dio gotov. Ko traži status lica bez prihoda, prilaže ovjerenu izjavu o članovima zajedničkog domaćinstva i ovjerenu izjavu da ne ispunjava uslove ni po jednom drugom osnovu, opet uz ličnu kartu. Potvrda centra za socijalni rad, uvjerenje o prihodima ili potvrda o imovini nisu propisane. Fond ipak može zatražiti dodatnu dokumentaciju kad mu činjenično stanje nije jasno, pa dokaze o primanjima domaćinstva ima smisla imati pri ruci.

Postupak prijave korak po korak

U Federaciji postupak ima dvije adrese i redoslijed među njima nije proizvoljan. Zavod prvo mora donijeti rješenje kojim vam dozvoljava uplatu ličnim sredstvima, jer se to rješenje kasnije prilaže poreznoj upravi. Ko krene obrnuto, vraća se po papir.

1. Provjerite u evidenciji stojite li kao neosigurani i od kojeg datuma. Taj datum je polazna tačka svakog obračuna.
2. Podnesite zahtjev kantonalnom zavodu prema prebivalištu, uz dokaz o prebivalištu, ovjerenu izjavu i dokaz o odjavi s ranijeg osiguranja. Rezultat je rješenje kojim se dozvoljava uplata ličnim sredstvima.
3. S tim rješenjem idite u poreznu ispostavu prema prebivalištu i podnesite prijavu za osiguranje na obrascu JS3110. Tek time ste registrovani u Jedinstvenom sistemu kao obveznik uplate doprinosa.
4. Uplatite po instrukcijama iz rješenja. U Federaciji se uplata dijeli na račun kantonalnog zavoda i račun federalnog fonda solidarnosti, pa provjerite oba naloga prije nego odete sa šaltera banke.
5. Nakon svake uplate podnesite poreznoj ispostavi mjesečnu prijavu uplate na obrascu JS3310, najkasnije narednog dana od dana uplate. Obrazac se prethodno ovjerava u poslovnici ili područnom uredu zavoda, pa svaki mjesec računajte na dva odlaska s uplatnicom u ruci.
6. Vratite se u zavod s uplatnicama i tražite ovjeru kartice ili privremenu potvrdu o aktivnom statusu.
7. Postavite trajni nalog za mjesečnu uplatu. Doprinos u pravilu dospijeva do kraja tekućeg mjeseca za prethodni.
8. Kad dobijete posao ili se otvori drugi osnov, prvo tražite od zavoda rješenje o prestanku, pa s njim podnesite odjavu poreznoj ispostavi, opet na obrascu JS3110.

U Brčko distriktu je postupak kraći. Prijavu podnosite lično Fondu zdravstvenog osiguranja, na obrascu za prijavu, promjenu i odjavu osiguranja, i uz nju odmah uplaćujete šest mjeseci unaprijed. Ako Fond prijavu prihvati, izdaje zdravstvenu legitimaciju i time je stvar završena, a dok legitimacija ne stigne status dokazujete ovjerenom kopijom prijave. Rješenje se donosi samo ako prijava ne prođe ili vam se status utvrdi po drugom osnovu.

U Republici Srpskoj se sve svodi na jednu adresu i jedan dolazak. Idite lično u nadležnu organizacionu jedinicu Fonda prema prebivalištu, s ličnom kartom, i prvo tražite provjeru ispunjavate li uslove za status lica bez prihoda ili neku drugu kategoriju iz člana 20. Prijava se podnosi na obrascu PR-1, a Fond je zatim sam dostavlja u Jedinstveni sistem, pa u Poresku upravu ne idete. Dobrovoljno uključenje po članu 17 pokreće se istim putem, zahtjevom Fondu.

Šta dobijate za taj novac

U Federaciji član 27 daje osiguranje u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika. Zakon zatim u članu 31 razdvaja dva paketa: osiguranik ima zdravstvenu zaštitu, naknadu plaće i naknadu putnih troškova, a član porodice zdravstvenu zaštitu i naknadu putnih troškova. Ko plaća sam, dakle, plaća zdravstvenu zaštitu, ali naknadu plaće za vrijeme bolovanja po tom osnovu ne ostvaruje. Republika Srpska dolazi do istog ishoda drugim putem: naknada za privremenu spriječenost za rad tamo pripada samo osiguraniku u radnom odnosu i onom koji obavlja djelatnost, a dobrovoljno uključenje se izričito veže samo za pravo na zdravstvenu zaštitu.

Brčko distrikt je tu velikodušniji na papiru, jer njegov zakon dobrovoljno osiguranom licu izričito daje prava istovjetna pravima osiguranika iz obaveznog osiguranja, i to u istom postupku. Participacija ipak ostaje, uz oslobađanje za osobe čiji mjesečni prihod ne prelazi minimalnu platu u Distriktu, za trudnice i za lica starija od 65 godina.

Ako doprinos ne stigne, posljedica je izričita. Obvezniku za kojeg se utvrdi da nije uplatio doprinos obustavlja se dalje korištenje zdravstvene zaštite, izuzev hitne medicinske pomoći. Obustava ipak nije konačna. Pravo na korištenje zdravstvene zaštite u cijelosti se uspostavlja onog dana kada sva dospjela, neuplaćena sredstva budu podmirena kantonalnom zavodu. Brčko distrikt ima istovjetno pravilo, a u Republici Srpskoj se zdravstvena zaštita na teret Fonda koristi uz izmirene dospjele obaveze.

Federacija uz obustavu ima i tvrđu posljedicu. Nakon tri uzastopne neizvršene uplate Porezna uprava šalje obavijest o dugu i ostavlja rok od 15 dana. Ako se ni tada ne plati, obavještava zavod, a zavod je dužan donijeti rješenje o prestanku osiguranja ličnim sredstvima. Razlika između te dvije situacije je praktična i vrijedi je zapamtiti. Obustava se poništava uplatom duga i pravo se vraća isti dan. Rješenje o prestanku se ne poništava, nego se podnosi nova prijava, s novim obračunom unazad.

Dok kartica ili unos u sistem ne stignu, jedini dokaz su vam rješenje, uplatnice i potvrda o predaji zahtjeva. Nosite ih kod ljekara i u apoteku. Ako vas sistem i uz njih odbije, to je poseban postupak, opisan u tekstu o odbijanju u zdravstvenom sistemu.

Uplaćeni doprinosi ostaju vezani za period koji su pokrili, bez obzira na to jeste li koristili usluge. Da li se išta vraća ili prenosi na novi osnov, pitajte zavod prije nego uplatite više mjeseci unaprijed.

Ako zahtjev bude odbijen ili obračun sporan

Odbijanje se dešava, najčešće zato što zavod smatra da imate drugi osnov ili da nemate prebivalište na njegovom području. U oba slučaja tražite pisano rješenje s obrazloženjem. Bez njega nema žalbe, a usmeno objašnjenje na šalteru se kasnije ne može ničim potkrijepiti.

U Federaciji se žalba podnosi nadležnom organu kantonalnog zavoda, a protiv odluke po žalbi može se pokrenuti upravni spor. U Republici Srpskoj rješenje donosi rukovodilac mjesno nadležne filijale, a žalba ide direktoru Fonda u roku od 15 dana od dostavljanja. U Brčko distriktu drugostepeni organ nije jednoznačno određen u propisima, pa se držite pouke o pravnom lijeku iz samog rješenja; krajnji put je upravni spor pred Osnovnim sudom Distrikta.

Sporan obračun je druga vrsta problema i tu odlučuje datum. Ako zavod broji unazad od pogrešnog dana, priložite odjavu poslodavca, rješenje o prestanku radnog odnosa ili potvrdu službe za zapošljavanje i tražite ispravku prije nego uplatite. Pitajte i za obročnu otplatu, ali svaki dogovor tražite u pisanoj formi.

Hitna medicinska pomoć se pruža i dok je sve to u toku. To je izuzetak koji zakoni izričito navode i ne zavisi od toga jeste li uplatili.

Greške koje najviše koštaju

• Uplata prije provjere ostalih osnova. Najskuplji način da se riješi ono što je status studenta ili prijava preko porodice mogla riješiti bez ijedne marke.
• Zahtjev bez pisanog obračuna. Iznos tada saznate iz rješenja, kad je predomišljanje već skupo.
• Pogrešan datum prestanka ranijeg osnova. Provjerite ga u evidenciji prije nego zavod počne računati unazad.
• Propuštene uplate. Tri uzastopne u Federaciji vode do rješenja o prestanku osiguranja.
• Zaboravljen obrazac JS3310 nakon uplate. Novac je otišao, ali evidencija to ne zna, pa status ostaje nesređen.
• Oslanjanje na privatnu polisu. Ona ne stvara status u javnom sistemu, bez obzira na to koliko košta.
• Zaborav odjave nakon zaposlenja. Obaveza teče dalje i pravi dug koji vas dočeka pri sljedećoj prijavi.

Ko radi honorarno ili po ugovoru o djelu, u Federaciji nema osnov osiguranja iako mu se doprinos obračunava pri isplati. Prije nego počne plaćati sam, ima smisla uporediti trošak s prijavom prihoda i registracijom djelatnosti, jer registrovana djelatnost često izađe povoljnije. U Republici Srpskoj isto poređenje ide preko registracije samostalnog preduzetnika.

Ko je propustio rok za prijavu službi za zapošljavanje ostao je bez najjeftinije opcije i mjeseci mu se broje od dana odjave s posla. Ko se doselio iz drugog kantona ili entiteta prvo rješava prijavu osiguranja u novoj sredini, jer se predmet ne prenosi sam. Ko se vratio iz inostranstva provjerava šta mu se priznaje od ranijeg statusa prije nego pristane na obračun unazad, jer se odgovori na to pitanje razlikuju.

Korisni linkovi

Iznosi se mijenjaju kad se objavi novi statistički podatak o plaćama, a spisak dokumenata i obrasci nisu isti u svakom kantonu. Ispod su stranice zavoda, fondova i poreskih uprava kod kojih se obračun traži i zahtjev stvarno podnosi.