Obrt se u Federaciji BiH ne osniva u sudu. Zahtjev se predaje općinskom ili gradskom organu nadležnom za obrt prema sjedištu djelatnosti, na obrascu koji objavljuje Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (FMRPO). Kad je zahtjev uredan, organ mora donijeti rješenje u roku od sedam dana.
Najvažnije iz vodiča
popunjen zahtjev i lični dokument na uvid
ovjerena izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih uslova, kad su za djelatnost propisani
dokaz o stručnoj spremi ili zdravstvenoj sposobnosti, kad ih traži kantonalni propis
Rješenje ipak nije kraj registracije, nego njena polovina. Poslije njega dolaze prijava Poreznoj upravi, prijava osiguranja za doprinose i fiskalna kasa, osim kod paušalaca i izuzetih djelatnosti. Red je zato sljedeći: prvo razjasniti djelatnost, status i prostor, onda predati zahtjev i sačekati rješenje, pa odmah za njim zatvoriti prve prijave.
Dva pitanja vrijedi zatvoriti prije samog postupka. Prvo je forma: ako se još dvoumiš između obrta i d.o.o., odluku donesi prije predaje zahtjeva, jer se postupci potpuno razlikuju. Drugo je status: obrt se vodi kao osnovno zanimanje, a uz posao ili penziju kao dopunsko ili dodatno zanimanje, što mijenja i dozvoljeni obim rada i doprinose. U Republici Srpskoj vrijedi drugi zakon i drugi postupak, opisan u vodiču za registraciju preduzetnika u RS.
Prije zahtjeva: djelatnost, status i prostor
Na šalteru najviše vremena gube ljudi koji dođu s popunjenim obrascem, a bez odgovora na tri pitanja: šta tačno rade, u kojem statusu i gdje. Ta tri odgovora određuju sve priloge.
Djelatnost se bira iz popisa obrta koji je pravilnikom propisao federalni ministar. U zahtjevu navodiš šifru i naziv, a pretežnu djelatnost određuješ sam. Za dio djelatnosti kantonalni propisi traže odgovarajuću stručnu spremu ili zdravstvene uslove; ako ih ne ispunjavaš, obrt svejedno možeš otvoriti, ali na tim poslovima moraš zaposliti voditelja obrta koji ih ispunjava.
Status određuje koliko smiješ raditi. Uz radni odnos obrt se vodi kao dopunsko zanimanje, samostalnim radom i najviše 20 sati sedmično, ili kao dodatno zanimanje preko zaposlenog voditelja obrta. Penzioneru za dopunsko zanimanje ne vrijedi ograničenje sati.
Treće pitanje je prostor. Obrt se može obavljati u poslovnom prostoru, u stambenom prostoru, pa i bez prostora, na terenu, ali za rad u stanu i izvan prostorija samo kod djelatnosti s popisa koje je ministar propisao pravilnikom. Ako djelatnost ima propisane minimalne tehničke uslove, uz zahtjev ide ovjerena izjava da su ispunjeni, a inspekcija to provjerava naknadno. Zakup zato ne potpisuj prije provjere može li prostor nositi djelatnost: pogrešna namjena, sanitarni uslovi ili saglasnost koja fali zaustave početak rada brže nego ijedan papir na šalteru.
Šta provjeriti
Zašto je bitno
Gdje se provjerava
Šifra i naziv djelatnosti
Bira se iz popisa obrta; o njoj zavise svi posebni uslovi
Pravilnik o popisu obrta, općinska služba
Stručna sprema i zdravstveni uslovi
Za dio djelatnosti ih propisuju kantoni; bez njih treba voditelj obrta
Kantonalno ministarstvo, općinska služba
Status zanimanja
Dopunsko ograničava sate rada, dodatno traži voditelja obrta
Vlastita situacija: radni odnos ili penzija
Prostor i minimalni uslovi
Uz zahtjev se predaje ovjerena izjava o ispunjavanju
Pravilnik o minimalnim tehničkim uslovima, inspekcija
Fiskalizacija
Fiskalni uređaj treba prije prve naplate, bez obzira na kupca
Porezna uprava, računovođa
Pitaj za svoju djelatnost, ne za obrt općenito
Umjesto pitanja šta treba za obrt, službi opiši konkretan slučaj: koja djelatnost, na kojoj adresi, u kojem statusu i kome se prodaje. Tek na tako postavljeno pitanje dobijaš listu priloga koja stvarno vrijedi za tvoj slučaj.
Zahtjev, prilozi i taksa
Zahtjev za osnivanje obrta ili srodne djelatnosti predaje se na obrascu koji propisuje FMRPO, a organ ga provodi kroz Obrtni registar. Upisuju se podaci o podnosiocu, firma i sjedište obrta, djelatnost i status zanimanja. Ako planiraš uvoz ili izvoz, vanjskotrgovinsko poslovanje navedi odmah u zahtjevu, da rješenje ode i carinskom organu.
Opšti uslovi su tri: državljanstvo BiH, poslovna sposobnost i to da ti nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti. Dokaze o državljanstvu i poslovnoj sposobnosti organ pribavlja po službenoj dužnosti, pa te papire ne moraš sam vaditi. Strani državljanin obrt otvara uz važeće odobrenje po propisima o zapošljavanju stranaca.
Šta se uz zahtjev stvarno prilaže, zavisi od djelatnosti. Osnovni set izgleda ovako, a tačnu listu potvrdi u nadležnoj službi prije predaje:
popunjen zahtjev i lični dokument na uvid
ovjerena izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih uslova, kad su za djelatnost propisani
dokaz o stručnoj spremi ili zdravstvenoj sposobnosti, kad ih traži kantonalni propis
drugi dokazi za djelatnosti uređene posebnim kantonalnim propisima
dokaz o uplati općinske administrativne takse
Taksa je općinska, ne federalna, pa jedinstvene cijene nema: iznos i svrhu uplate objavljuje općina ili grad u svojoj taksenoj tarifi. Raspitaj se prije uplate, jer pogrešan iznos ili pogrešna svrha znače još jedan red na šalteru.
Rješenje za sedam dana, rad u trideset
Za uredan zahtjev zakon organu daje rok od sedam dana da donese rješenje kojim odobrava obavljanje obrta. Na rješenje se može izjaviti žalba u roku od osam dana od dostavljanja. Prava i obaveze obrtnika teku od konačnosti rješenja, pa datume na papiru čitaj pažljivo: od njih se računaju i rokovi za prve prijave.
Organ rješenje u roku od tri dana od upisa u Obrtni registar dostavlja Poreznoj upravi, inspekcijama, kantonalnoj obrtničkoj komori, fondovima zdravstvenog i penzionog osiguranja, službi za zapošljavanje i statistici. Ta službena dostava ipak ne zamjenjuje tvoje prijave: poreznu registraciju i prijavu osiguranja podnosiš sam, u rokovima iz sljedeće cjeline.
S radom moraš početi najkasnije 30 dana od osnivanja. Ako djelatnost ima propisane minimalne uslove, inspekcija ih ne pregleda prije izdavanja rješenja nego naknadno, u roku od 30 dana od prijema rješenja. Prostor zato mora biti spreman od prvog dana, a ne tek kad se pregled najavi. Za rad u izdvojenom prostoru, recimo drugoj radnji ili radionici, podnosi se poseban zahtjev organu na čijem se području taj prostor nalazi; i za njega vrijedi rok od sedam dana za rješenje.
Prve prijave: Porezna uprava, JIB i doprinosi
Prvi odlazak poslije rješenja je u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu obrta. Tamo u roku od pet radnih dana od registracije predaješ prijavu za registraciju samostalnog poduzetnika, obrazac POR-503. Uz obrazac ide rješenje o osnivanju (kopija uz original na uvid), lični dokument, dokaz o pravnom osnovu korištenja poslovnog prostora i ugovor o vođenju računovodstva ako poslovne knjige vodi neko drugi.
Na osnovu uredne prijave Porezna uprava dodjeljuje identifikacioni broj (JIB) i u roku od pet radnih dana izdaje uvjerenje o registraciji. Ta registracija te istovremeno upisuje i u Jedinstveni sistem doprinosa, bez posebnog zahtjeva.
Slijedi prijava osiguranja: obrascem JS3100 sebe prijavljuješ kao osiguranika po osnovu samostalne djelatnosti. Od tada teku doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje, mjesečno i bez obzira na to je li posao već nešto zaradio. Kolika je osnovica, kako se plaća i šta status zanimanja znači za iznos, objašnjava vodič o doprinosima obrtnika u FBiH.
Ako ti neko pomaže u poslu, oblik angažmana nije sitnica. Članovi zajedničkog domaćinstva, bračni drug, djeca i roditelji, smiju pomagati bez zasnivanja radnog odnosa dok rade u tvom prisustvu. Svako drugi ko redovno radi u obrtu mora imati ugovor o radu, s prijavom osiguranja predatom najkasnije dan prije početka rada. Za zakonitost rada ljudi koje angažuješ odgovaraš ti, cijelom svojom imovinom.
Fiskalizacija i prvi račun
Obaveza fiskalnog uređaja veže se za upis u registar, ne za vrstu kupca ni način plaćanja: i ko naplaćuje virmanom od firmi, po važećem zakonu evidentira promet preko fiskalnog uređaja. Izuzeti su, između ostalih, obrtnici koji porez plaćaju paušalno i obrt u dopunskom zanimanju. Ko je obveznik, ko je izuzet i kako izgleda početna fiskalizacija, korak po korak vodi članak o fiskalizaciji u FBiH.
Uz to jedno upozorenje: Federacija je početkom 2026. dobila novi zakon o fiskalizaciji. On je na snazi, ali se još ne primjenjuje, jer prelazak na novi sistem ide postepeno, kroz podzakonske akte i prelazne rokove. Dok tvoja djelatnost ne dođe na red, vrijede postojeća fiskalna pravila, pa opremu biraj tek kad provjeriš šta se u tom trenutku stvarno traži.
Prvi račun ne smije biti improvizacija
Prije prve naplate razjasni da li izdaješ fiskalni račun ili fakturu, kako se računi numerišu i šta piše u opisu usluge. Za stranog klijenta provjeri i valutu, jezik računa i porezne napomene. Prvi klijent nije trenutak za smišljanje tih odgovora.
Poslovni račun i prve evidencije
Za poslovanje obrta obavezan je transakcijski račun u banci: propisi o platnom prometu traže da poslovni subjekti, u koje spadaju i obrtnici, novac od registrovane djelatnosti drže i plaćaju preko računa. Banka za otvaranje traži rješenje o obrtu i uvjerenje o registraciji s JIB-om, a mnoge i pečat, koji se u praksi još koristi iako ga zakon o obrtu ne traži.
Odmah dogovori i ko vodi evidenciju prihoda i rashoda. Račune za opremu, softver i zakup čuvaj od prvog dana, a za troškove plaćene privatno prije osnivanja pitaj računovođu mogu li se uopšte priznati obrtu. Prodaja bez traga i troškovi bez računa najskuplje se plate kasnije, kod poreza.
Prvih 30 dana nakon rješenja o obrtu
Za mnoge početnike pravi posao počne tek s papirom u ruci: klijent traži račun, banka objašnjenje poslovanja, a doprinosi teku i prije prvog prihoda. Prvi mjesec zato tretiraj kao postavljanje sistema, otprilike ovim redom:
Faza
Šta riješiti
Prvih 7 dana
porezna registracija na obrascu POR-503, prijava osiguranja, poslovni račun, dogovor s računovođom
Prije prve prodaje
fiskalizacija ako se prodaje građanima, izgled i numeracija računa, evidencija nabavke robe
Do kraja prvog mjeseca
novac odvojen za doprinose, složena evidencija prihoda i troškova, sačuvani ugovori i potvrde o uplatama
Poslije prvog mjeseca
provjera pokrivaju li cijene obaveze i odgovara li status obrta stvarnom obimu posla
Pokaže li se u tom periodu da je djelatnost pogrešno izabrana ili da prostor ne prolazi uslove, promjenu traži odmah. Mjesec ispravljanja na početku jeftiniji je od godine popravljanja u hodu.
Korisni linkovi
Službeni propisi, obrasci i praktični izvori za osnivanje obrta u FBiH.
Mjesto gdje se preuzimaju obrazac POR-503 za poreznu registraciju i JS3100 za prijavu osiguranja.
Često postavljena pitanja
Da li je postupak isti za svaki obrt?
Ne. Tok je isti za sve: zahtjev, rješenje, pa prve prijave. Razlikuju se prilozi, jer dio djelatnosti po kantonalnim propisima traži stručnu spremu, zdravstvene ili prostorne uslove kojih kod drugih djelatnosti nema.
Je li rješenje o obrtu kraj registracije?
Nije. Poslije rješenja slijede porezna registracija na obrascu POR-503 u roku od pet radnih dana, prijava osiguranja za doprinose, otvaranje računa i fiskalizacija, osim kod izuzetih djelatnosti. Tek tada je obrt spreman za prvu naplatu.
Gdje se registruje obrt u FBiH?
Kod općinskog ili gradskog organa nadležnog za obrt, prema sjedištu obavljanja djelatnosti. Sudska registracija za obrt ne postoji; sud upisuje samo privredna društva.
Koliko sve to traje i koliko košta?
Rješenje o urednom zahtjevu organ donosi za sedam dana. S poreznom registracijom, pečatom i bankovnim računom start realno traje dvije do tri sedmice. Trošak zavisi od općinske takse i djelatnosti: kod jednostavnijih djelatnosti početak se obično zatvori u okviru od oko 100 do 200 KM, prije fiskalne opreme i eventualnih posebnih uslova prostora. Jedinstvenog cjenovnika nema, pa iznos takse provjeri u svojoj općini.
Mogu li otvoriti obrt ako sam već zaposlen?
Možeš. Uz radni odnos obrt se vodi kao dopunsko zanimanje, isključivo samostalnim radom i najviše 20 sati sedmično, ili kao dodatno zanimanje preko zaposlenog voditelja obrta. Penzioner može voditi obrt kao dopunsko zanimanje bez ograničenja sati.