Posao / Biznis i obrti

Kako otvoriti obrt u FBiH - dokumenti, koraci i prve prijave

Otvaranje obrta u FBiH ima jasan osnovni tok, ali nije jedna univerzalna checklista koja vrijedi isto za svaku djelatnost, svaku općinu i svaki prostor. Prvo ide odluka šta tačno otvaraš i pod kojim uslovima. Onda pripremaš zahtjev i priloge. Nakon rješenja tek počinje drugi dio posla: prve prijave, početna organizacija i provjera da li su sve obaveze stvarno zatvorene.

Zadnja izmjena 27. mar 2026.◷ 7 min

Ovaj članak pripada temi: Samostalni rad i prvi biznis u BiH

Odakle se stvarno kreće

Otvaranje obrta u FBiH nije jedna univerzalna checklista za cijelu Federaciju, ali osnovni odgovor na pitanje 'gdje, kako i kojim redom' ipak postoji. Zahtjev ide nadležnom općinskom ili gradskom organu za obrt prema sjedištu djelatnosti. Osnovni formular je zahtjev za osnivanje obrta/srodne djelatnosti koji objavljuje FMRPO. Ako je zahtjev uredan, zakon predviđa rok od sedam dana za donošenje rješenja.

Ono što nije jedinstveno na nivou Federacije jesu lokalna administrativna taksa i dio prakse oko priloga, prostora i posebnih uslova za pojedine djelatnosti. Zato se ovdje mogu dati pouzdani osnovni koraci, ali ne i jedna jedina cijena koja bi važila od Sarajeva do Bihaća i za svaku djelatnost jednako.

Zato je korisno gledati postupak u tri cjeline: šta otvaraš, šta predaješ i šta radiš odmah nakon rješenja.

Zakon jeste pojednostavio mnogo toga. Ipak, već kod prvog koraka postaje jasno zašto se ne može sve svesti na opći check-list: ista registracija ne izgleda isto kod djelatnosti koja traži poseban prostor, kod dodatnog ili dopunskog zanimanja i kod obrta koji radi pretežno kao usluga bez klasičnog poslovnog prostora.

Šta pripremiti prije nego odeš na šalter

  1. tačno odabranu djelatnost i provjeru da li za nju postoje posebni stručni ili tehnički uslovi
  2. informaciju gdje će obrt raditi i da li prostor traži dodatne uslove ili saglasnost
  3. važeći obrazac zahtjeva za osnivanje obrta/srodne djelatnosti
  4. lokalnu informaciju o administrativnoj taksi i eventualnim ovjerama priloga
  5. plan šta zatvaraš odmah po dobijanju rješenja

Ovdje se najviše štedi vrijeme. Šalter je najsporiji samo onome ko dođe bez jasne slike šta zapravo prijavljuje.

Ako preskočiš ovaj dio, lako se dogodi da tehnički imaš sve papire, ali da ti djelatnost, prostor ili status obrta nisu dobro postavljeni. Tada se problem ne vidi odmah na listi priloga, nego kasnije kroz dopunu ili korekciju.

Zahtjev, prilozi i gdje nastaju razlike

Na najkraćem nivou odgovor izgleda ovako: registracija ide nadležnom općinskom ili gradskom organu za obrt prema sjedištu djelatnosti, kroz zahtjev za osnivanje obrta/srodne djelatnosti. Ako su za djelatnost propisani minimalni uslovi, uz zahtjev ide i ovjerena izjava o njihovom ispunjavanju. Rok za rješenje, kada je zahtjev uredan, zakon veže za sedam dana.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta objavljuje i sam zahtjev za osnivanje obrta, a zakon i prateći pravilnici daju opći okvir. To je dobra baza. Time priprema ne završava.

Razlike nastaju na tri mjesta. Prvo, u djelatnosti: određeni obrti i srodne djelatnosti mogu tražiti posebne uslove. Drugo, u prostoru: minimalni tehnički uvjeti ne izgledaju isto za svaku vrstu posla. Treće, u lokalnoj praksi: općina ili grad mogu različito organizovati prijem, provjeru i komunikaciju tokom postupka.

Zato isti tekst ne može glumiti da će frizerski salon, online uslužni obrt i djelatnost vezana za posebne uslove prolaziti kroz identičan mali spisak priloga.

Zato su službeni obrasci i pravilnici baza, ali nisu zamjena za zdravorazumsku provjeru vlastitog slučaja. U nekim djelatnostima glavno pitanje će biti stručni uslov. U drugima prostor. U trećima će ključ biti to da li se obrt otvara kao osnovno, dodatno ili dopunsko zanimanje.

Trošak registracije nije jedna federalna cifra. Zakon ne daje univerzalnu cijenu za svaki obrt. U praksi računaj na lokalnu administrativnu taksu, moguće ovjere priloga i dodatne troškove samo ako djelatnost traži posebne uslove, prostor, saglasnost ili dodatnu dokumentaciju.

Šta uraditi odmah nakon rješenja

Rješenje ne zatvara posao nego ga tek otvara. Nakon njega slijede početne poreske i druge evidencije, organizacija računa i dokumentacije, pitanje knjigovodstva i provjera da li djelatnost odmah vuče dodatnu obavezu poput fiskalizacije.

  • provjeri da li je rješenje tačno i da li obuhvata djelatnost koju si zaista prijavio
  • zatvori početne poreske i druge evidencijske korake bez čekanja prve naplate
  • odmah odluči kako ćeš voditi dokumentaciju i ko ti vodi knjigovodstveni dio
  • provjeri da li za tvoju djelatnost odmah dolaze i dodatne obaveze, poput fiskalizacije ili posebnih tehničkih uvjeta

Prvi dan nakon rješenja često je važniji od dana predaje zahtjeva. Tada se najlakše napravi rupa koja se kasnije teško vidi, a još teže popravlja.

Prvi dani poslije rješenja su i trenutak kada treba zatvoriti nedoumice koje više nisu teorijske. Da li je status obrta dobro upisan? Da li znaš kada i kako kreću poreske prijave? Da li obrt po vrsti djelatnosti otvara pitanje fiskalizacije? Da li ti treba računovođa od prvog mjeseca? Odatle kreće stvarna sigurnost.

Najveća razlika između zakonskog roka i stvarnog terena nastaje poslije rješenja. Samo rješenje može stići brzo, ali pečat, JIB, banka i prve prijave obično pomjere realni start na dvije do tri sedmice, a nekad i duže ako djelatnost traži dodatne uslove.

Šta sada uraditi

Ako tek krećeš, ne traži savršen univerzalni spisak za svaku djelatnost. Prvo precizno odredi šta otvaraš, gdje ćeš raditi i kakvi uslovi prate baš taj obrt. Onda otvori obrazac zahtjeva i lokalnu praksu općine ili grada u kojem registruješ djelatnost.

Ako si već predao zahtjev ili dobio rješenje, odmah pređi na drugi dio priče: prve prijave, evidencije i obaveze koje dolaze poslije registracije. Tu se obrt stvarno otvara.

Ako postupak želiš proći mirnije, ne pokušavaj napamet rekonstruisati cijelu proceduru iz jednog tuđeg primjera. Uzmi svoj slučaj, provjeri djelatnost i prostor, pa tek onda idi na zahtjev. To je najkraći put do uredne registracije.

Korisni linkovi

Službeni i praktično korisni izvori za osnivanje obrta, obrasce i obrtničke propise u FBiH.

Često postavljena pitanja

Da li je za svaki obrt postupak isti?
Ne. Opći tok postoji, ali vrsta djelatnosti, prostor i lokalna praksa mogu promijeniti priloge i tempo postupka.
Da li je rješenje o obrtu kraj registracije?
Ne. Nakon rješenja slijede prve poreske i druge početne obaveze bez kojih obrt nije zaista administrativno zatvoren.
Gdje se obrt registruje u FBiH?
Kod nadležnog općinskog ili gradskog organa za obrt prema sjedištu djelatnosti. Federalni zakon taj organ izričito veže za sjedište obavljanja djelatnosti.
Koliko traje postupak i koliko košta?
Kada je zahtjev uredan, zakon predviđa rok od sedam dana za donošenje rješenja. U praksi, dok dobiješ rješenje, izradiš pečat, dobiješ ID broj iz Porezne uprave i otvoriš račun u banci, cijeli start najčešće traje oko dvije do tri sedmice. Trošak nije jedinstven za cijelu FBiH, jer lokalna administrativna taksa i dio prakse zavise od općine ili grada, ali kod jednostavnijih djelatnosti osnovni početak često ostane u okviru od oko 100 do 200 KM prije većih dodatnih troškova poput fiskalizacije ili posebnih uslova prostora.