Preduzetnik ili d.o.o. u RS - kako donijeti odluku prije registracije

Registracija, porezni režim i PDV

Izraz „otvoriću SP" obično obuhvata tri odvojena pitanja. Registracija preduzetnika daje pravni okvir rada i uređuje je Zakon o samostalnim preduzetnicima, koji je od 1. januara 2025. zamijenio raniji Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti. Mali preduzetnik je poseban porezni režim iz Zakona o porezu na dohodak. PDV je državni porez s pragom za obaveznu registraciju od 100.000 KM oporezivog prometa godišnje, a registraciju vodi Uprava za indirektno oporezivanje.

Za status malog preduzetnika okvirni uslovi su ukupan godišnji prihod do 100.000 KM, najviše tri zaposlena radnika i preduzetnička djelatnost. Samostalna zanimanja poput advokata ili ljekara isključena su iz tog režima. Ko tačno može ući u režim, kako se prijavljuje i kada se status gubi, razrađeno je u vodiču o statusu malog preduzetnika u RS.

Porez i doprinosi za 2026. godinu

Porez i doprinosi najviše utiču na odluku. Tabela prikazuje tri režima u 2026. godini prema važećim propisima Republike Srpske.

Pri čitanju tabele ljudi redovno previde da doprinosi preduzetnika ne zavise od naplate i da najniža osnovica vrijedi i za mjesec u kojem nije ušla nijedna marka. Često previde i da kod d.o.o.-a dobit prvo oporezuje društvo sa 10%, dok je dividenda isplaćena vlasniku koji je fizičko lice u RS oslobođena poreza na dohodak. Vlasnik d.o.o.-a zato novac prima kroz platu, koja nosi doprinose i porez kao svaka plata, ili kroz isplatu dobiti poslije godišnjeg obračuna.

Samostalna zanimanja, na primjer advokati i notari, plaćaju doprinose najmanje na punu prosječnu bruto platu, što je u 2026. osnovica od 2.349 KM i 728,19 KM doprinosa mjesečno. U režim malog preduzetnika ne mogu.

Odgovornost i raspolaganje novcem

Preduzetnik za obaveze iz poslovanja odgovara cjelokupnom svojom imovinom i poslije odjave radnje. Dug prema dobavljaču ili Poreskoj upravi može se naplatiti i poslije brisanja iz registra. Član d.o.o.-a za obaveze društva ne odgovara svojom imovinom; njegov rizik je ono što je uložio.

Osnovni kapital od jedne marke ne pruža povjeriocima sigurnost, pa banke i veći dobavljači kod mladog d.o.o.-a znaju tražiti lično jemstvo vlasnika. Kod zloupotreba odgovornost također može snositi vlasnik lično. Kod običnog poslovnog rizika razlika ostaje značajna. Ako posao propadne ili potraživanje ostane nenaplaćeno, preduzetnik rizikuje svoju kuću, a vlasnik d.o.o.-a svoj ulog.

Preduzetnik slobodnije raspolaže računom jer novac radnje pripada njemu. Uredna evidencija potrebna mu je za porez, dok vlasništvo nad novcem nije sporno. Kod d.o.o.-a novac na računu pripada društvu, a vlasnik ga uzima kroz platu ili kroz odluku o raspodjeli dobiti. Miješanje privatnog i poslovnog novca u d.o.o.-u stvara probleme vlasniku, knjigovođi i poreznom inspektoru.

Poslovne potrebe koje opravdavaju d.o.o.

D.o.o. odgovara poslu koji treba poslovati nezavisno od osnivača, uz partnere, zaposlene, zalihe, kredit ili ugovore koje klijenti hoće potpisati s pravnim licem. Sam prestiž nije razlog za osnivanje. U praksi se o društvu ozbiljno razmišlja u sljedećim okolnostima:

• u posao ulaze dva ili više stvarnih partnera, pa treba urediti udjele i odlučivanje
• planiraš zapošljavanje i podjelu uloga koje jedan čovjek više ne pokriva
• trebaju ulaganje, oprema, kredit ili veći avansi
• klijenti traže d.o.o. zbog tendera, internih pravila ili vrijednosti ugovora
• rizik od reklamacija, štete ili neplaćanja prestao je biti zanemariv

Minimalni novčani osnovni kapital d.o.o.-a u RS je 1 KM, a jednočlano društvo s minimalnim kapitalom osniva se uz notarsku ovjeru potpisa na osnivačkom aktu, bez skuplje notarske obrade. Samo osnivanje zbog toga odavno nije prepreka. Glavni trošak nastaje tokom poslovanja kroz računovodstvo, formalne odluke i stalno uredno raspolaganje novcem društva.

Tri tipične poslovne situacije

Odluka se lakše donosi kad posao svrstaš u jednu od tri tipične situacije.

Ova podjela pomaže da pri odluci uzmeš u obzir više od najniže cijene, ali nije pravilo. Za dobar dio samostalnih poslova preduzetnik je trajan i racionalan okvir, sve dok posao ne zatraži nešto što ta forma ne omogućava; prelazak u drugu formu nije nužan.

Svakodnevne obaveze d.o.o.-a

Izborom d.o.o.-a mijenjaš način predstavljanja, ugovaranja i vođenja posla u odnosu na preduzetnika, prema stavkama u tabeli.

Šest provjera prije prijave preduzetnika

Prije prijave preduzetnika provjeri djelatnost, obaveze koje uključuje fiskalizacija u RS i porezni režim. Najskuplje greške nastaju kada ljudi otvore radnju za dva dana, pa tek poslije rješenja utvrde da te stavke ne odgovaraju stvarnom poslu. Brza registracija u opštini zato zahtijeva i sljedećih šest prethodnih provjera:

1. Napiši stvarni opis posla u jednoj rečenici i provjeri koja šifra djelatnosti ga pokriva.
2. Provjeri posebne uslove za tu djelatnost: prostor, zdravstvene i druge uslove iz posebnih propisa.
3. Odluči koje zanimanje registruješ: osnovno, dopunsko uz posao kod drugog poslodavca, ili dodatno.
4. Provjeri može li djelatnost u režim malog preduzetnika i isplati li se to za tvoj odnos prihoda i troškova.
5. Provjeri obavezu fiskalizacije prije prve naplate.
6. Izračunaj koliko doprinosi i porez koštaju u najlošijem mjesecu, kad prihod kasni.

Mjesečne obaveze u prvoj godini

U prvoj godini nakon registracije provjeri održivost poslovanja. Najveća poteškoća su doprinosi koji dospijevaju svakog mjeseca u istom iznosu uz promjenjive prihode. Ko naplaćuje sezonski ili s kašnjenjem, mora imati rezervu iz koje pokriva obaveze u mjesecima bez prihoda.

• prati i mjesečni promet i godišnji zbir
• odvoji novac za porez i doprinose prije privatnog trošenja
• približavaš li se pragu od 100.000 KM, razgovaraj s računovođom prije nego što ga pređeš
• traže li klijenti ozbiljniji ugovorni okvir, procijeni d.o.o. na vrijeme

Prvi pomagač mijenja obaveze

Dok radiš sam, odluka je jednostavnija. Čim ti neko redovno pomaže, vozi robu, odgovara kupcima ili radi uslugu u tvoje ime, uz pravnu formu moraš razjasniti i njegov status. Zakon dozvoljava da preduzetniku bez ugovora pomažu samo članovi porodičnog domaćinstva iz uskog kruga: mladi od 15 do 18 godina, redovni učenici i studenti do 26 godina i korisnici penzije, a kod starih zanata i domaće radinosti porodica šire. Sve ostalo je radni odnos, ugovor s drugim poslovnim subjektom ili rad na crno.

Ograničenja postavlja i vrsta zanimanja koju si registrovao. Ko radi kao dopunsko zanimanje, posluje isključivo ličnim radom i ne smije nikoga zaposliti; dodatno zanimanje, obrnuto, traži najmanje jednog radnika. Sličan sistem osnovnog, dopunskog i dodatnog zanimanja postoji i kod obrta u FBiH, ali s drugačijim pravilima.

Poslovni račun i dokaz prihoda

Koju god formu izabereš, miješanje privatnih i poslovnih uplata brzo otežava praćenje stvarnog rezultata. Podaci na poslovnom računu, u opisu uplate, fakturi i ugovoru moraju biti usklađeni. To provjerava banka kad tražiš kredit, Poreska uprava pri kontroli i klijent kad odlučuje kome smije platiti avans.

• poslovne prilive drži odvojeno od privatnih pozajmica i porodičnih uplata
• opis uplate neka odgovara stvarnoj usluzi ili robi
• za svaku veću uplatu čuvaj osnov: ugovor, fakturu ili predračun

Pitanja za računovođu prije registracije

Računovođa na osnovu konkretnog plana prihoda i troškova može odmah izračunati trošak svake forme, dok izbor ostaje na tebi. Na sastanak dođi s odgovorima na ovih pet pitanja i traži obračun za obje varijante:

• koliki promet očekujem u prvoj godini i u kojim mjesecima
• radim li s fizičkim licima, firmama ili inostranim klijentima
• ispunjavam li uslove za malog preduzetnika i šta ako prag pređem usred godine
• treba li mi fiskalizacija od prvog dana
• kod kog prometa i rizika bi d.o.o. postao isplativiji od preduzetnika

Priprema prelaska u d.o.o.

Mnogi poslovi u RS počnu registracijom preduzetnika i kasnije pređu u d.o.o. U praksi se osnuje d.o.o., na njega se prenesu ugovori, oprema i radnici, pa se preduzetnik odjavi, jer zakon ne poznaje automatsko pretvaranje jednog u drugo. Postupak traje duže od jednog dana, pa ga je loše pokretati pod pritiskom, tek pošto klijent zatraži drugačiji ugovor ili u posao uđe partner.

Prelazak planiraj tako da pravna forma nikad ne bude razlog propadanja inače dobrog ugovora. Sam plan ne zahtijeva da d.o.o. otvoriš odmah.

Tri iznosa za procjenu prije registracije

Prije konačne odluke zapiši tri iznosa iz tabele. Bez tih podataka oslanjaš se na osjećaj, pa obično izabereš ono što pri registraciji djeluje najjeftinije.

Za računicu su dovoljni realan minimum, očekivani scenario i jedan loš mjesec; iznosi ne moraju biti savršeni. Formu procijeni kroz bar godinu ili dvije poslovanja, uključujući slabije rezultate, jer isplativost samo u najboljem scenariju i trošak u trenutku registracije nisu dovoljni za odluku.

Koraci nakon izbora forme

Ako si bliže preduzetniku, sljedeći korak je registracija preduzetnika u RS kroz konkretne korake, obrasce i prve prijave. Ako si bliže d.o.o.-u, kreni od notara i dokumentacije za APIF i računaj s formalnijom postavkom posla od prvog dana. Ista dilema u Federaciji izgleda drugačije, jer se tamo bira između obrta i d.o.o.-a, a ko se još dvoumi između freelancea, radnje i firme, može krenuti od pregleda opcija za prvi biznis u BiH.

Pogrešna forma rijetko odmah dovede do propasti posla, ali ga češće godinama usporava i poskupljuje. Doprinosi se lakše podnose dok prihod raste, a postaju problem čim stane; neodgovarajuća forma može spriječiti potpisivanje ugovora ili ulazak partnera. Odluku zato zasnuj na stvarnom poslovanju, uz izbjegavanje procjene prema zamišljenom budućem biznisu.

Korisni linkovi

Službeni i praktični izvori za registraciju i porezne obaveze preduzetnika i društava u Republici Srpskoj.