Preduzetnik ili d.o.o. u RS - kako donijeti odluku prije registracije

Registracija, porezni režim i PDV: tri odvojene stvari

Kad neko kaže „otvoriću SP", obično misli na tri stvari odjednom, a one su odvojene. Registracija preduzetnika daje pravni okvir rada i uređuje je Zakon o samostalnim preduzetnicima, koji je od 1. januara 2025. zamijenio raniji Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti. Mali preduzetnik je poseban porezni režim iz Zakona o porezu na dohodak. PDV je treće, državno pitanje: prag za obaveznu registraciju je 100.000 KM oporezivog prometa godišnje i vodi se kod Uprave za indirektno oporezivanje.

Za status malog preduzetnika uslovi su, u grubo: ukupan godišnji prihod do 100.000 KM, najviše tri zaposlena radnika i preduzetnička djelatnost, ne samostalno zanimanje poput advokata ili ljekara. Ko tačno može ući u režim, kako se prijavljuje i kada se status gubi, razrađeno je u vodiču o statusu malog preduzetnika u RS.

Porez i doprinosi: brojke za 2026. godinu

Najveći dio odluke ipak nose brojke. Ovako tri režima izgledaju u 2026. godini, po važećim propisima Republike Srpske.

Dvije stvari iz tabele ljudi redovno previde. Prva: doprinosi preduzetnika ne zavise od toga jesi li išta naplatio. Najniža osnovica vrijedi i za mjesec u kojem nije ušla nijedna marka. Druga: kod d.o.o.-a dobit prvo oporezuje društvo sa 10%, ali dividenda isplaćena vlasniku koji je fizičko lice u RS je oslobođena poreza na dohodak. Vlasnik d.o.o.-a zato novac izvlači kroz platu, koja nosi doprinose i porez kao svaka plata, ili kroz isplatu dobiti poslije godišnjeg obračuna.

Samostalna zanimanja, na primjer advokati i notari, imaju svoja pravila: doprinose plaćaju najmanje na punu prosječnu bruto platu, što je u 2026. osnovica od 2.349 KM i 728,19 KM doprinosa mjesečno, a u režim malog preduzetnika ne mogu.

Odgovornost i novac: gdje se razlika osjeti svaki dan

Prva svakodnevna razlika je odgovornost. Preduzetnik za obaveze iz poslovanja odgovara cjelokupnom svojom imovinom i ta odgovornost ne prestaje odjavom radnje: dug prema dobavljaču ili Poreskoj upravi može stići i poslije brisanja iz registra. Član d.o.o.-a za obaveze društva ne odgovara svojom imovinom; njegov rizik je ono što je uložio.

Ta zaštita ima granice. Osnovni kapital od jedne marke ne uvjerava nikoga, pa banke i veći dobavljači kod mladog d.o.o.-a znaju tražiti lično jemstvo vlasnika, a kod zloupotreba odgovornost može pasti i na vlasnika lično. Kod običnog poslovnog rizika razlika je ipak stvarna: propadne li posao ili ostane nenaplaćeno potraživanje, preduzetnik na stolu ima svoju kuću, a vlasnik d.o.o.-a svoj ulog.

Druga razlika je novac. Preduzetnik računom raspolaže slobodnije, jer je novac radnje njegov novac; uredna evidencija mu treba zbog poreza, ne zbog vlasništva. Kod d.o.o.-a je obrnuto. Novac na računu pripada društvu, a vlasnik ga uzima kroz platu ili kroz odluku o raspodjeli dobiti. Ko iz navike miješa privatno i firmino, u d.o.o.-u pravi problem sebi, knjigovođi i poreznom inspektoru.

Kada d.o.o. postaje ozbiljniji odgovor u RS

D.o.o. postaje logičan kad posao treba postojati i mimo tebe: kad ima partnere, zaposlene, zalihe, kredit ili ugovore koje klijenti hoće potpisati s pravnim licem. Prestiž nije razlog. U praksi se o društvu ozbiljno razmišlja kad se prepozna nešto od sljedećeg:

• u posao ulaze dva ili više stvarnih partnera, pa treba urediti udjele i odlučivanje
• planiraš zapošljavanje i podjelu uloga koje jedan čovjek više ne pokriva
• trebaju ulaganje, oprema, kredit ili veći avansi
• klijenti traže d.o.o. zbog tendera, internih pravila ili vrijednosti ugovora
• rizik od reklamacija, štete ili neplaćanja prestao je biti zanemariv

Samo osnivanje odavno nije prepreka. Minimalni novčani osnovni kapital d.o.o.-a u RS je 1 KM, a jednočlano društvo s minimalnim kapitalom osniva se uz notarsku ovjeru potpisa na osnivačkom aktu, bez skuplje notarske obrade. Prava cijena d.o.o.-a nije osnivanje, nego održavanje: računovodstvo, formalne odluke i stalna disciplina oko novca društva.

Tri tipične poslovne situacije

Odluka se lakše donosi kad posao svrstaš u jednu od tri tipične situacije.

Podjela nije pravilo, ali čuva od odluke svedene na ono što je najjeftinije. Vrijedi i obrnuto upozorenje: preduzetnik nije samo prelazna faza. Za dobar dio samostalnih poslova to je trajan i racionalan okvir, sve dok posao ne zatraži nešto što taj okvir ne nosi.

Šta se s d.o.o.-om mijenja u svakodnevici

Ako prevagne d.o.o., mijenja se način na koji se posao predstavlja, ugovara i vodi. Ova tabela sažima šta se konkretno mijenja u odnosu na preduzetnika.

Šest provjera prije prijave preduzetnika

Ako odluka padne na preduzetnika, brza registracija u opštini ne završava posao. Najskuplje greške prave ljudi koji radnju otvore za dva dana, a tek poslije rješenja otkriju da djelatnost, fiskalizacija u RS ili porezni režim ne odgovaraju stvarnom poslu. Prije prijave prođi ovih šest provjera:

1. Napiši stvarni opis posla u jednoj rečenici i provjeri koja šifra djelatnosti ga pokriva.
2. Provjeri posebne uslove za tu djelatnost: prostor, zdravstvene i druge uslove iz posebnih propisa.
3. Odluči koje zanimanje registruješ: osnovno, dopunsko uz posao kod drugog poslodavca, ili dodatno.
4. Provjeri može li djelatnost u režim malog preduzetnika i isplati li se to za tvoj odnos prihoda i troškova.
5. Provjeri obavezu fiskalizacije prije prve naplate.
6. Izračunaj koliko doprinosi i porez koštaju u najlošijem mjesecu, kad prihod kasni.

Prva godina: šta se na registraciji ne vidi

Registracija je početak; prva godina pokaže je li model održiv. Najviše žulja ritam: doprinosi dolaze svakog mjeseca u istom iznosu, a prihod ne. Ko naplaćuje sezonski ili s kašnjenjem, mora imati rezervu iz koje pokriva obaveze u praznim mjesecima.

• prati promet po mjesecima, ne samo godišnji zbir
• odvoji novac za porez i doprinose prije privatnog trošenja
• približavaš li se pragu od 100.000 KM, razgovaraj s računovođom prije nego što ga pređeš
• traže li klijenti ozbiljniji ugovorni okvir, procijeni d.o.o. na vrijeme

Prvi pomagač mijenja obaveze

Dok radiš sam, odluka je jednostavnija. Čim ti neko redovno pomaže, vozi robu, odgovara kupcima ili radi uslugu u tvoje ime, forma prestaje biti jedino pitanje. Zakon dozvoljava da preduzetniku bez ugovora pomažu samo članovi porodičnog domaćinstva iz uskog kruga: mladi od 15 do 18 godina, redovni učenici i studenti do 26 godina i korisnici penzije, a kod starih zanata i domaće radinosti porodica šire. Sve ostalo je radni odnos, ugovor s drugim poslovnim subjektom ili rad na crno.

Ograničenja postavlja i vrsta zanimanja koju si registrovao. Ko radi kao dopunsko zanimanje, posluje isključivo ličnim radom i ne smije nikoga zaposliti; dodatno zanimanje, obrnuto, traži najmanje jednog radnika. Sličan sistem osnovnog, dopunskog i dodatnog zanimanja postoji i kod obrta u FBiH, ali s drugačijim pravilima.

Poslovni račun i dokaz prihoda: više od bankarske formalnosti

Koju god formu izabereš, posao koji od početka miješa privatne i poslovne uplate brzo gubi pregled nad stvarnim rezultatom. Poslovni račun, opis uplate, faktura i ugovor moraju pričati istu priču: to gleda banka kad tražiš kredit, Poreska uprava kad kontroliše, i klijent kad odlučuje kome smije platiti avans.

• poslovne prilive drži odvojeno od privatnih pozajmica i porodičnih uplata
• opis uplate neka odgovara stvarnoj usluzi ili robi
• za svaku veću uplatu čuvaj osnov: ugovor, fakturu ili predračun

Računovođu pitaj prije registracije, ne poslije prvog problema

Računovođa neće izabrati formu umjesto tebe, ali s konkretnim planom prihoda i troškova može odmah pokazati gdje odluka košta. Na sastanak dođi s odgovorima na ovih pet pitanja i traži obračun za obje varijante:

• koliki promet očekujem u prvoj godini i u kojim mjesecima
• radim li s fizičkim licima, firmama ili inostranim klijentima
• ispunjavam li uslove za malog preduzetnika i šta ako prag pređem usred godine
• treba li mi fiskalizacija od prvog dana
• kod kog prometa i rizika bi d.o.o. postao isplativiji od preduzetnika

Prelazak u d.o.o. planiraj prije nego što postane hitan

Mnogi poslovi u RS prirodno krenu kao preduzetnik i kasnije prerastu u d.o.o. Zakon pritom ne poznaje automatsko pretvaranje jednog u drugo: u praksi se osnuje d.o.o., na njega se prenesu ugovori, oprema i radnici, pa se preduzetnik odjavi. To nije potez od jednog dana, i zato ga je loše raditi pod pritiskom, tek pošto klijent zatraži drugačiji ugovor ili u posao uđe partner.

Plan ne znači da d.o.o. otvaraš odmah. Znači da ti pravna forma nikad ne postane razlog zbog kojeg propada ugovor koji je inače dobar.

Tri cifre koje presuđuju prije registracije

Prije konačne odluke zapiši tri cifre. Bez njih se bira na osjećaj, a osjećaj obično izabere ono što na registraciji djeluje najjeftinije.

Cifre ne moraju biti savršene; dovoljan je realan minimum, očekivani scenario i jedan loš mjesec. Forma koja ima smisla samo u najboljem scenariju nije zrela odluka. I mjeri je na bar godinu ili dvije posla, ne na trenutak registracije.

Šta sada uraditi

Ako si bliže preduzetniku, sljedeći korak je registracija preduzetnika u RS kroz konkretne korake, obrasce i prve prijave. Ako si bliže d.o.o.-u, kreni od notara i dokumentacije za APIF i računaj s formalnijom postavkom posla od prvog dana. Ista dilema u Federaciji izgleda drugačije, jer se tamo bira između obrta i d.o.o.-a, a ko se još dvoumi između freelancea, radnje i firme, može krenuti od pregleda opcija za prvi biznis u BiH.

Pogrešna forma rijetko odmah sruši posao. Češće ga godinama usporava i poskupljuje: kroz doprinose koji ne bole dok prihod raste, a zabole čim stane, kroz ugovor koji ne možeš potpisati, kroz partnera kojeg nemaš kako uvesti. Zato odluku mjeri prema poslu kakav stvarno vodiš, a ne prema slici budućeg biznisa.

Korisni linkovi

Službeni i praktični izvori za registraciju i porezne obaveze preduzetnika i društava u Republici Srpskoj.