Osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje obrta u FBiH - koja je razlika i šta to mijenja u praksi

Osnovno zanimanje: obrt je glavni posao

Obrt kao osnovno zanimanje može otvoriti fizičko lice koje ispunjava opšte uslove i nema zasnovan radni odnos (član 7. stav 1). To je obrt kao glavni posao: od njega živiš, po njemu si osiguran i po njemu plaćaš doprinose.

Osnovno zanimanje je ujedno jedini režim dostupan svakome ko nije ni zaposlen ni penzionisan. Student, nezaposleni ili freelancer bez ugovora o radu ne mogu birati dopunsko ni dodatno zanimanje, jer su ta dva rezervisana za lica koja osiguranje već imaju po drugom osnovu.

Uz status ide i najteža obaveza: mjesečni doprinosi teku od početka rada, i u mjesecu bez ijednog računa. Ako obrt otvaraš kao glavni posao, prije registracije vrijedi pogledati i poticaje za samozapošljavanje kroz javne pozive u FBiH.

Dopunsko zanimanje: radiš lično, uz posao ili penziju

Dopunsko zanimanje je za lice koje ispunjava opšte uslove i već ima zasnovan radni odnos: obrt tada obavlja isključivo samostalnim radom i najduže 20 sati sedmično (član 7. stav 2). Isti režim otvoren je i licu koje je ostvarilo pravo na penziju, ali bez satnog ograničenja (stav 3).

Dopunski obrt nije 'mali obrt' s manje papira. Registracija ide istim putem, računi se izdaju isto, dužnosti obrtnika iz člana 26. vrijede iste. Razlika je u tome ko smije unutra (samo neko ko je već osiguran po drugom osnovu) i kako smije raditi: lično i, ako je zaposlen, unutar satnice.

Riječi 'isključivo samostalnim radom' shvati doslovno. Zaposleni dopunski obrtnik ne smije posao pokrivati tuđim rukama; za to je propisana kazna od 1.000 do 3.000 KM (član 78).

Dodatno zanimanje: obrt vodi voditelj, ne ti

Dodatno zanimanje dijeli s dopunskim isti krug ljudi, zaposlene i penzionere, ali obrće ulogu vlasnika: obrt se obavlja isključivo putem voditelja obrta (član 8). Vlasnik je nosilac obrta i odgovara za obaveze, a svakodnevni posao vodi neko drugi.

Voditelj obrta nije neformalni dogovor. Mora biti u radnom odnosu kod vlasnika i ispunjavati opšte i posebne uslove za obavljanje te djelatnosti, obrt vodi u ime i za račun obrtnika i odgovoran je za rad obrta u skladu sa zakonom (član 22). Za rad putem voditelja podnosi se poseban zahtjev nadležnom organu prema sjedištu obrta; rješenje se donosi u roku od sedam dana od urednog zahtjeva i upisuje u Obrtni registar.

Voditelj se, inače, ne javlja samo u ovom režimu. I vlasnik koji sam ne ispunjava poseban uslov stručne spreme može obrt obavljati tako da na tim poslovima zaposli voditelja koji taj uslov ispunjava (član 6. stav 4). Razlika je u tome što je kod dodatnog zanimanja voditelj obavezan uvijek, bez obzira na spremu vlasnika.

Tu nastaje najskuplja zabuna u praksi. Dodatno zanimanje ne znači 'radim manje', nego 'ne radim ja'. Obavljanje dodatnog obrta bez voditelja kažnjava se sa 2.000 do 4.000 KM (član 79), a obrt koji se ne obavlja u skladu sa članom 8. prestaje po sili zakona (član 37).

Doprinosi: gdje se tri režima stvarno razilaze

Najveću praktičnu razliku među režimima prave doprinosi. Zakon o doprinosima FBiH obveznikom doprinosa za samostalnu djelatnost smatra lice koje djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje (član 5), a izmjenama iz 2025. u član 9. je izričito dopisano da je obaveza doprinosa vezana uz osnov osiguranja.

Za osnovno zanimanje to znači punu mjesečnu obavezu. Osnovica nije tvoj stvarni prihod nego množenik prosječne plaće u FBiH: koeficijent 0,65 za obrtnika koji vodi poslovne knjige, odnosno 0,55 za obrtnika koji porez plaća paušalno (član 8). Na tu osnovicu plaća se ukupno 36 posto: 19,5 za penzijsko, 14,5 za zdravstveno i 2 za osiguranje od nezaposlenosti (član 10b, izmijenjen u Sl. novinama FBiH 33/25, u primjeni od 1. jula 2025; do tada je bilo 41,5 posto).

Za dopunsko i dodatno zanimanje te mjesečne obaveze nema. Osiguran si po osnovu radnog odnosa ili penzije, obrt ti nije osnovno zanimanje, pa doprinose za njega ne plaćaš. Ostaje obaveza da dohodak od obrta prijaviš i platiš porez na dohodak od samostalne djelatnosti.

Dodatno zanimanje ima svoj trošak na drugom mjestu. Voditelj je zaposlenik, pa vlasnik plaća njegovu platu i doprinose na nju: 31 posto iz plate i 5 posto na platu, ukupno 36 posto, po istim izmjenama iz 2025. Dodatno zanimanje zato po pravilu nije jeftinija varijanta, nego varijanta za vlasnika koji stvarno ne može ili ne smije raditi lično.

Zdravstveno i staž: dopunski obrt ne osigurava

Isto pravilo ima i naličje, koje mnoge iznenadi: dopunski i dodatni obrt ne donose nikakvo osiguranje. Kad se doprinosi ne uplaćuju, godine rada u dopunskom obrtu ne ulaze u penzijski staž, a zdravstveni status i dalje ide isključivo iz radnog odnosa, odnosno penzije. Dopunskim obrtom se zdravstveno osiguranje ne može 'riješiti', ma koliko obrt zarađivao.

Veza radi i u suprotnom smjeru. Prestane li ti radni odnos, dopunski obrt ostaje bez osnova: da bi ga nastavio, prelaziš u osnovno zanimanje. S tim prelaskom počinje puna doprinosna obaveza, ali po njoj postaješ i osiguranik, i zdravstveno i penziono.

Penzioner i obrt: šta je s penzijom

Penzioner može obrt voditi lično kao dopunsko zanimanje, bez satnog ograničenja koje vrijedi za zaposlene, ili ga otvoriti kao dodatno zanimanje preko voditelja. Za mnoge zanatlije to je način da zadrže posao i poslije penzionisanja.

Glavno pitanje je šta biva s penzijom. Za starosnu penziju odgovor je od juna 2024. jasan: odredba po kojoj se isplata obustavljala kad korisnik ponovo stekne status osiguranika (član 116. Zakona o PIO/MIO FBiH) brisana je nakon presude Ustavnog suda FBiH, izmjenama objavljenim u Sl. novinama FBiH 47/24. Starosni penzioner danas može raditi i primati penziju.

Oprez ostaje kod invalidske i porodične penzije: njihova isplata se obustavlja kad korisnik zasnuje radni odnos. Kako se to primjenjuje na obrt u pojedinom slučaju, prije predaje zahtjeva provjeri u Federalnom zavodu PIO/MIO.

Tri režima na jednoj tabeli

Kad se pravila slože jedno uz drugo, vidi se šta režime zaista dijeli: ko radi u obrtu i ko je po kom osnovu osiguran.

Iz tabele se vidi i zašto pitanje 'šta je jeftinije' promašuje. Režim se ne bira, on slijedi iz situacije: ako imaš posao i radiš lično, tvoj režim je dopunski, i jedino pravo pitanje je ostaješ li u njegovim granicama.

Granica od 20 sati i stvarni rad: šta gleda kontrola

Granica od 20 sati sedmično za zaposlene nije ukras u rješenju. Nadležni organ rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona ako se dopunsko zanimanje ne obavlja u skladu sa članom 7, a dodatno u skladu sa članom 8. (član 37). Uz to idu i novčane kazne: 1.000 do 3.000 KM za dopunski obrt koji se ne obavlja isključivo vlastitim radom, 2.000 do 4.000 KM za dodatni obrt bez voditelja.

Zato sate procijeni realno prije prijave. Ako posao traži svakodnevne termine, teren i komunikaciju s klijentima usred tvog radnog vremena, dopunski okvir mu je pretijesan. To je znak da biraš između osnovnog zanimanja i dodatnog s voditeljem, a ne da rastežeš dopunsko.

S pomoćnicima je slično. Članovi zajedničkog domaćinstva, poput bračnog druga, djece i roditelja, smiju pomagati u obrtu bez radnog odnosa, ali samo radeći u prisustvu obrtnika (član 23). Kod dopunskog zanimanja zakon uz to izričito traži isključivo samostalan rad zaposlenog obrtnika, pa je prostor za tuđe ruke najuži upravo tu. Svako drugo redovno angažovanje traži ugovor o radu; korištenje tuđeg rada bez ugovora kažnjava se sa 2.000 do 4.000 KM (član 79).

Prelazak iz jednog režima u drugi

Status zanimanja nije doživotan. Mijenja se kod istog nadležnog općinskog ili gradskog organa kod kojeg je obrt osnovan, zahtjevom za upis promjene podataka u Obrtni registar; za promjene koje zakon izričito uređuje, poput firme, sjedišta ili upisa voditelja, rješenje se donosi u roku od sedam dana od urednog zahtjeva. Tri prelaska se u praksi najčešće dešavaju.

• Prestao ti je radni odnos: dopunsko zanimanje više nema osnov, pa prelaziš na osnovno i od tada plaćaš pune doprinose. Ne odgađaj prijavu, jer dopunski obrt bez radnog odnosa ili penzije ulazi u prestanak po sili zakona iz člana 37.
• Prelaziš na dodatno zanimanje: podnosiš zahtjev za obavljanje obrta putem voditelja, s dokazom da je voditelj kod tebe zaposlen i da ispunjava uslove. Bez tog rješenja dodatno zanimanje formalno ne postoji (član 22).
• Odlaziš u penziju, a obrt ti je bio osnovno zanimanje: kao penzioner ga smiješ nastaviti lično, sada kao dopunsko zanimanje (član 7. stav 3), a zakon posebno uređuje i prenos obrta na supružnika ili djecu, koji ga nastavljaju preko voditelja. Za prenos je rok 30 dana od konačnosti rješenja o penziji; ko ga propusti, gubi pravo na prenos, a obrt prestaje po sili zakona (članovi 31. do 33).

Zajedničko svim prelascima: promjenu prijavljuješ ti. Registar je saznaje tek iz tvog zahtjeva, a dok je ne prijaviš, upisano stanje i stvarnost se razilaze, s posljedicama opisanim u prethodnoj sekciji.

Kako presjeći šta je za tebe

Na kraju se sve svodi na tri pitanja, tim redom: jesi li već osiguran po drugom osnovu, hoćeš li posao raditi lično i, ako si zaposlen, staje li taj rad u 20 sati sedmično. Bez osiguranja po drugom osnovu izbor je samo osnovno zanimanje. S osiguranjem i ličnim radom, dopunsko. S osiguranjem, a bez ličnog rada, dodatno s voditeljem.

Zaposleni grafički dizajner koji navečer radi za nekoliko klijenata staje u dopunsko, dok god poštuje satnicu. Penzioner koji nastavlja svoj zanat radi isto to, bez satnice. Ko ima posao, a radnju bi vodio neko drugi, bira dodatno zanimanje i platu voditelja s doprinosima računa u cijenu te odluke.

Doprinosi jesu najveća razlika u novcu, ali su posljedica statusa, ne kriterij izbora: status koji ne odgovara stvarnom radu prije ili kasnije košta više od ušteđenih doprinosa. Ako se dvoumiš i oko same forme, prvo raščisti dilemu obrt ili d.o.o. u FBiH; ako tek biraš put za prvi biznis, širu sliku daje poređenje freelancea, obrta i d.o.o.. Kad status presiječeš, slijede registracija, prostor, prve prijave i fiskalizacija.

Korisni linkovi

Za provjeru pravila poslužit će službeni tekstovi propisa: Zakon o obrtu za tri režima i voditelja obrta, a Zakon o doprinosima s izmjenama za osnovice i stope.