Obrt ili d.o.o. u FBiH - kako izabrati formu koja prati posao

Šta se konkretno razlikuje: pregled u brojkama

Najlakše se orijentisati na podacima koji ne zavise od slučaja do slučaja. Iznosi doprinosa i najniže plate vrijede za 2026. godinu, poreske stope su iste već godinama.

Registracija: općina naspram sudskog registra

Obrt se osniva rješenjem općinskog ili gradskog organa nadležnog za obrtništvo, prema sjedištu, i vodi se u Obrtnom registru, ne u sudskom. Uslovi iz Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH su kratki: državljanstvo BiH, poslovna sposobnost i da vam nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti; dokaze o prva dva uslova organ pribavlja po službenoj dužnosti. Za dio djelatnosti kantonalni propis traži i odgovarajuću stručnu spremu. Ko je nema, može zaposliti voditelja obrta koji taj uslov ispunjava i posao voditi preko njega.

Obrt ne mora biti jedini posao. Uz radni odnos može se voditi kao dopunsko zanimanje, samostalnim radom do 20 sati sedmično, a kao dodatno zanimanje isključivo preko zaposlenog voditelja obrta. Šta koja varijanta znači za doprinose objašnjava članak o osnovnom, dopunskom i dodatnom zanimanju obrta.

D.o.o. se upisuje u sudski registar. Osnovni kapital je najmanje 1.000 KM, a pojedinačni ulog ne može biti manji od 100 KM. Od izmjena Zakona o privrednim društvima iz 2021. osnivanje je jednostavnije nego što mnogi pamte: umjesto notarske obrade dovoljan je ugovor s ovjerenim potpisima osnivača, a kad društvo osniva jedna osoba, odluka o osnivanju. Koraka je ipak više nego kod obrta: upis u sudu, poslovni račun, porezne prijave, pa se na start troši više i vremena i novca.

Odgovornost: čime garantujete za dugove

Najveća pravna razlika stane u jedan član zakona: za obaveze nastale u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Dug obrta prema dobavljaču, banci ili Poreznoj upravi može se kroz izvršenje naplatiti i iz privatne imovine. Zakon ostavlja zaštitni minimum: izvršenje ne može obuhvatiti alat i stvari nužne za obavljanje djelatnosti ako je obrt osnovni izvor sredstava za život, ni dio stambenog prostora nužan za osnovne stambene potrebe obrtnika i onih koje izdržava.

Kod d.o.o.-a za obaveze odgovara društvo svojom imovinom, a osnivač u pravilu riskira ulog. Ta zaštita je stvarna, ali tanja nego što zvuči. Banka će za kredit maloj firmi gotovo uvijek tražiti lično jemstvo ili mjenicu vlasnika, čime odvojenost za taj dug nestaje. Ne pokriva ni obaveze koje vlasnik lično potpiše.

Pitanje odgovornosti zato nije 'koja forma', nego 'koliki je rizik posla'. Za usluge s malim računima i bez robe razlika je uglavnom teorijska. Za građevinske radove, uvoz sa zalihama i avansima, projektovanje ili rad s tuđim podacima, jedna greška može koštati više od godišnje zarade, i tada odvojena imovina vrijedi svaki dodatni papir.

Porez: obje stope su 10 posto, ali osnovice nisu iste

Obrtnik plaća porez na dohodak od samostalne djelatnosti: 10 posto na razliku između naplaćenih prihoda i plaćenih rashoda. Knjige se vode po načelu blagajne, pa se prihod računa tek kad novac stvarno legne. Manji obrti koji nisu u PDV sistemu mogu, za djelatnosti koje odredi federalni ministar finansija, porez plaćati u paušalnom mjesečnom iznosu.

D.o.o. plaća porez na dobit, takođe 10 posto, ali na dobit utvrđenu u poreznom bilansu, po računovodstvenim pravilima, a ne po naplati.

Za odluku je najvažnije ono što slijedi poslije. Kad društvo iz oporezovane dobiti isplati vlasnika koji je rezident Federacije, ta isplata se po Zakonu o porezu na dohodak ne smatra dohotkom, pa drugog kruga poreza nema: dobit je oporezovana jednom, sa 10 posto. Porez po odbitku od 5 posto na dividende postoji samo pri isplati vlasnicima koji nisu rezidenti BiH. Sama poreska stopa zato rijetko presuđuje; razliku prave doprinosi i administracija.

Doprinosi: fiksna osnovica obrtnika naspram plate direktora

Obrtnik doprinose ne plaća na ono što zaradi, nego na propisanu osnovicu: 65 posto prosječne plate u Federaciji. Za 2026. godinu osnovica je 1.602 KM, jer je prosječna plata za period januar-septembar 2025. iznosila 2.464 KM. Na osnovicu se primjenjuje zbirna stopa od 36 posto, snižena sa 41,5 posto od 1. jula 2025. Račun je fiksan: 576,72 KM mjesečno, svejedno je li mjesec bio rekordan ili prazan. Šta taj iznos pokriva i kako se prijavljuje i plaća, detaljno je u vodiču o doprinosima, zdravstvenom i penzionom za obrtnika u FBiH.

Za dopunsko zanimanje uz radni odnos i za paušalce vrijede niže osnovice, pa je obrt uz postojeću platu osjetno jeftiniji nego kao jedini posao. Te razlike po vrstama zanimanja nosi već pomenuti članak o zanimanjima obrta.

U d.o.o.-u vlasnik koji vodi firmu najčešće je u njoj i zaposlen kao direktor, pa firma na njegovu bruto platu obračunava doprinose po istoj zbirnoj stopi od 36 posto (31 posto iz plate i 5 posto na platu) i porez na dohodak od 10 posto. Visinu plate birate, ali ne ispod zakonskog minimuma: najniža plata u Federaciji za 2026. iznosi 1.027 KM neto. Ukupna davanja na direktorsku platu već na minimalcu premašuju obrtnikov fiksni iznos, a rastu sa svakim povećanjem plate.

U dobroj godini obrtnik na davanjima prolazi jeftinije od direktora s većom platom. U praznim mjesecima ista uplatnica od 576,72 KM stiže svejedno.

Knjigovodstvo: knjiga prihoda i rashoda naspram punog računovodstva

Obrtnik s poslovnim knjigama vodi knjigu prihoda i rashoda, knjigu prometa, popisnu listu dugotrajne imovine i evidencije potraživanja i obaveza, te predaje godišnju poreznu prijavu. Knjigovođa to za mali obrt odradi za skromnu mjesečnu naknadu, a dio obrtnika knjige uz malo discipline vodi i sam.

D.o.o. vodi puno računovodstvo po Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH: dvojno knjigovodstvo, godišnje finansijske izvještaje koji se predaju Finansijsko-informatičkoj agenciji i porezni bilans. Bez profesionalnog računovođe to u praksi ne ide, a taj trošak teče svakog mjeseca, i kad firma miruje.

Fiskalizacija ne pravi razliku među formama. Federacija je početkom 2026. dobila novi Zakon o fiskalizaciji transakcija; na snazi je, ali se do donošenja podzakonskih akata, najduže 18 mjeseci, primjenjuju postojeća pravila. Ko je obveznik i šta provjeriti prije prvog računa opisuje vodič o fiskalizaciji za obrte i male biznise u FBiH.

PDV prag ne zavisi od forme

PDV je državni porez i prag je isti za obrt i za d.o.o.: obveznik postajete kad oporezivi promet u kalendarskoj godini pređe 100.000 KM. Prag je udvostručen sa 50.000 KM krajem 2023. godine, stopa je 17 posto, a registraciju vodi Uprava za indirektno oporezivanje.

U sistem se može ući i dobrovoljno, prije praga, što se isplati kod većih ulaganja s ulaznim PDV-om ili kad su vam kupci i sami u sistemu. S tom odlukom oprezno: dobrovoljno registrovani obveznik u sistemu ostaje najmanje 60 mjeseci. Za izbor između obrta i d.o.o.-a PDV je neutralan; bitan je za praćenje prometa i planiranje cijena.

Novac obrta i novac društva ne ponašaju se isto

Obrtniku je dohodak ono što ostane kad plati doprinose, porez i troškove, i tim novcem raspolaže slobodno. Praktično jeste, ali ima naličje: granica između privatnog i poslovnog novca lako se izgubi, a s njom i stvarna slika zarađuje li posao išta. Odvojen račun i redovno isplaćivanje sebi određenog iznosa nisu obaveza, ali čuvaju preglednost.

U d.o.o.-u je novac na računu novac društva, ne vlasnika. Do vlasnika dolazi platom, isplatom dobiti nakon usvajanja finansijskih izvještaja, ili pozajmicom koja ima ugovor i rok vraćanja. Podizanje novca bez osnova porezna kontrola tretira kao isplatu na koju se obračunavaju davanja, pa se urednost dokumenata u firmi na kraju mjeri u novcu.

Kada obrt, kada d.o.o., i kako izgleda prelazak

Obrt najbolje leži poslu koji počiva na vašem radu i reputaciji: majstor, frizer, mali servis, samostalni stručnjak s nekoliko klijenata. Ulaz je brz, mjesečni teret poznat, knjige jednostavne. D.o.o. dobija smisao kad posao prerasta jednu osobu: ulazi partner ili ulagač koji traži udio, ugovori postaju veći od onoga što smijete garantovati ličnom imovinom, planirate zapošljavanje, ili veliki klijenti traže ugovor s pravnim licem.

Prelazak iz obrta u d.o.o. nije formalna pretvorba jednog u drugo. U praksi se osnuje društvo, na njega se prenesu ugovori, oprema i eventualno zaposleni, a obrt se zatim odjavi ili privremeno obustavi. Zato ima smisla unaprijed odrediti okidače za tu odluku: prvi zaposleni, ulazak partnera, ugovor s ozbiljnom odgovornošću ili ulaganje koje traži kredit.

Izlaz i pauza: obrt se zaustavlja lakše nego firma

O zatvaranju niko ne razmišlja na početku, a upravo tu su razlike najopipljivije. Obrtnik može posao privremeno obustaviti do godinu dana uz pisanu obavijest nadležnom organu u roku od sedam dana, kod bolesti ili više sile do tri godine, a roditelj uz porodiljski dopust do navršene treće godine života djeteta. Za vrijeme obustave obrt se ne smije obavljati, a prava i obaveze vezane za poslovanje prestaju teći. Prije prijave obustave provjerite šta to konkretno znači za vaš zdravstveni i penzioni status i šta se dešava s doprinosima za obrtnika.

D.o.o. se ne gasi obavještenjem. Prestanak ide kroz likvidaciju u sudskom registru: odluka, likvidator, namirenje povjerilaca, brisanje. Postupak traje i košta, a dok traje, društvo i dalje predaje izvještaje. Firma koja samo stoji zato nije besplatna, što je razlog više da se d.o.o. ne otvara na rezervu.

Pet pitanja za računovođu prije odluke

Računovođa ne treba presuditi umjesto vas; njegov posao je da vašu procjenu prevede u mjesečne iznose. Najkorisnije je doći s opisom kako ćete stvarno raditi i pitati konkretno:

1. Koliki mi je ukupan mjesečni teret ako otvorim obrt kao osnovno zanimanje: doprinosi od 576,72 KM, akontacija poreza i vaša naknada za vođenje knjiga?
2. Šta se mijenja ako ostajem zaposlen i obrt vodim kao dopunsko zanimanje, i mogu li u paušalno oporezivanje?
3. Kako da pratim promet prema PDV pragu od 100.000 KM i šta se dešava s mojim cijenama ako ga pređem?
4. Koliko me mjesečno košta d.o.o. kad posao miruje: računovodstvo, izvještaji i minimalna plata direktora?
5. Ako krenem kao obrt pa kasnije pređem u d.o.o., kako se prenose ugovori, oprema i zalihe?

Najbolji izbor je onaj koji posao ne koči ni ne glumi

Ako većina prihoda dolazi od vašeg rada, klijenti su manji i rizik pregledan, obrt je jeftiniji i predvidiv: fiksni doprinosi, 10 posto poreza na dohodak i jednostavne knjige.

Ako gradite posao s partnerima, timom i ugovorima koje ne želite nositi ličnom imovinom, d.o.o. ima smisla od početka; njegov veći trošak je cijena odvojenosti imovine. Koju god formu izaberete, odluku prije registracije provjerite na vlastitim brojkama, s očekivanim prihodima i računovođom koji će ih pretvoriti u mjesečne obaveze.

Korisni linkovi

Propisi i registri na koje se ovaj tekst oslanja, za provjeru iz prve ruke.