Kako prijaviti prihod od samostalnog rada u RS - šta prvo provjeriti kao fizičko lice

Prvo razvrstaš prihod, ne obrasce

Za početak su važna tri pitanja. Šta je tačno plaćeno: usluga, autorski rad, jednokratni angažman, dugotrajnija saradnja? Ko je isplatilac i kakav trag ostavlja ta uplata? I da li je riječ o jednoj ili dvije izolovane isplate ili o modelu rada koji se ponavlja iz mjeseca u mjesec.

Bez toga ni evidencija nije čista. Jedan prihod se prijavljuje i objašnjava drugačije od drugog, a stalni rad za više klijenata ne treba posmatrati jednako kao jedan sporadičan angažman. Zato ne treba početi od pitanja 'koji obrazac da skinem', nego od slike prihoda koju će obrazac tek opisivati.

Praktično to znači da ista uplatnica ne nosi uvijek istu priču. Jedna uplata može biti honorar za tačno određen posao. Druga je dio stabilne saradnje koja se ponavlja. Treća može već otvarati pitanje samostalne djelatnosti. Ako sve tri staviš pod isti kišobran samo zato što je novac sjeo iz inostranstva ili od domaćeg klijenta, od početka si zamutio temu.

Šta složiš prije nego išta prijaviš

1. Napravite listu svih uplata sa datumom, iznosom, valutom i klijentom ili isplatiocem.
2. Uz svaku uplatu priložite dokaz o osnovu: ugovor, račun, narudžbu, platformu ili drugi vjerodostojan trag.
3. Sačuvajte bankovne izvode i sve što pokazuje stvarni priliv.
4. Razdvojite povremeni prihod od onoga što se već ponavlja kroz duži period.
5. Provjerite da li postoje elementi koji otvaraju i pitanje doprinosa ili drugog osnova u jedinstvenom sistemu.

Kad je ova evidencija uredna, razgovor sa PURS-om ili knjigovođom prestaje biti općenit. Tada već imaš predmet razgovora, a ne samo osjećaj da 'nešto treba prijaviti'.

Koristan dodatni korak je da uz svaku uplatu zapišeš i kako bi je opisao jednom rečenicom: dizajn, programiranje, savjetovanje, autorski rad, jednokratna usluga, kontinuirana usluga. To kasnije mnogo olakšava razgovor sa PURS-om, jer ne krećeš od opće rečenice 'imao sam neke uplate'.

Gdje ulaze obrasci i jedinstveni sistem

PURS na svojim službenim stranicama za preduzetnike i porez na dohodak već objavljuje relevantne obrasce i rokove, uključujući obrasce 1002, 1004, 1005, 1006 i 1007 za različite situacije. To je koristan signal, ali ne znači da će svaki fizički rad iz inostranstva ili svaki samostalni angažman završiti istim papirom.

Ako uz prihod dolazi i pitanje osnova osiguranja ili doprinosa, tada više ne gledaš samo stranicu o porezu na dohodak nego i jedinstveni sistem registracije doprinosa, gdje PURS objavljuje obrasce PD3100 i povezane prijave. Drugim riječima, RS traži da razlikuješ poreznu prijavu od eventualne prijave osiguranja. To su povezane, ali ne uvijek iste stvari.

Na PURS-ovim stranicama za preduzetnike i porez na dohodak vidi se još jedna važna stvar: RS voli jasan tok između obrasca, roka i vrste obaveze. To znači da se ne treba oslanjati na improvizaciju tipa 'predat ću nešto pa će me oni ispraviti'. Taj pristup obično samo produži proces i ostavi više nejasnoća nego što ih je bilo na početku.

Vrijedi pratiti i aktuelne objave PURS-a o obrascima. Na službenoj stranici trenutno važeći Obrazac 1002 vodi se kao obrazac iz 'Službenog glasnika RS' 17/24 sa početkom primjene 1.3.2024, a PURS je 10.2.2026. objavio i posebno obavještenje o izmjenama u podnošenju Obrasca 1002 od 1.1.2026. godine. To je dovoljan razlog da se prije prve prijave ne oslanjaš na stare primjerke i stara uputstva.

Najkorisnija orijentacija ovdje nije samo naziv obrasca nego i stopa koja stoji iza pogrešno ili pravilno razvrstanog prihoda. Kod prihoda od samostalnog rada u RS praktična računica se u pravilu veže za 10% poreza na odgovarajuću osnovicu, a kod određenih vrsta prihoda prvo ulaze normirani troškovi prema njihovoj prirodi. Upravo zato je razvrstavanje prihoda važnije od refleksnog skidanja prvog obrasca koji se pojavi na stranici PURS-a.

Kad fizičko lice postaje preuzak okvir

Jedna ili dvije povremene uplate još ne prave nužno stalnu djelatnost. Drugačije izgleda kada prihod ide kroz cijelu godinu, od više klijenata, sa vlastitom ponudom, rokovima, ponavljanjem i jasnim tržišnim nastupom. Tu se više ne rješava samo pitanje prijave prihoda. Tada treba stati i procijeniti da li fizičko lice i dalje nosi posao koji već ima oblik organizovane samostalne djelatnosti.

Uzmi jednostavan, ali realan primjer: prevodilac ili konsultant iz RS tokom godine radi za tri firme iz Srbije i Crne Gore, novac stiže više puta mjesečno, a svaki posao je pokriven računom, ugovorom ili email narudžbom. U toj tački pitanje više nije samo kako evidentirati sljedeću uplatu. Pitanje je da li fizičko lice i dalje nosi posao koji se očito pretvara u stalan model samostalnog rada.

Posebno vrijedi zastati kada imaš više uplata kroz godinu, više klijenata i jasnu namjeru da taj rad ostane glavni izvor prihoda. U takvoj fazi najveća greška nije pogrešan obrazac sam po sebi. Veći problem je odgađanje šire poslovne odluke.

Kada je prihod razuđen, klijenti brojni, a naplata stabilna, u praksi najčešće više ne tražiš samo odgovor na pitanje poreza. Tada pokušavaš odgovoriti na pitanje u kom okviru posao uopće treba da bude. To je druga vrsta odluke i ne treba je gurati pod isti naslov kao jednu povremenu isplatu.

Šta sada uraditi

Prvo složi vrstu prihoda, osnov uplate i prateće dokumente. Tek nakon toga gledaj koji obrazac ulazi u priču i gdje tačno stojiš prema PURS-u.

Ako prihod iz mjeseca u mjesec sve manje liči na povremen angažman, ne ostajte zarobljeni u logici pojedinačne prijave. Tada treba procijeniti cijeli model rada, ne samo sljedeći formular.

Ako si još na početku, najveća korist je u tome da što ranije uvedeš red. RS dosta toga traži precizno i formalno, pa i mala lična evidencija prihoda, datuma i osnova rada kasnije vrijedi više nego dobar osjećaj da 'pratiš situaciju'.

Korisni linkovi

Službeni i praktično korisni izvori za porez na dohodak, obrasce PURS-a i jedinstveni sistem registracije doprinosa u RS.