Obrt ili d.o.o. u FBiH - kako izabrati formu koja prati posao

Poređenje registracije, davanja i poslovnih obaveza

Najlakše se orijentisati na podacima koji ne zavise od slučaja do slučaja. Iznosi doprinosa i najniže plate vrijede za 2026. godinu, poreske stope su iste već godinama.

Registracija obrta i upis d.o.o.-a

Obrt se osniva rješenjem općinskog ili gradskog organa nadležnog za obrtništvo, prema sjedištu, i upisuje se u Obrtni registar. Za njega nema upisa u sudski registar. Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH traži državljanstvo BiH, poslovnu sposobnost i da vam nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti; dokaze o prva dva uslova organ pribavlja po službenoj dužnosti. Za dio djelatnosti kantonalni propis traži i odgovarajuću stručnu spremu. Ko je nema, može zaposliti voditelja obrta koji taj uslov ispunjava i posao voditi preko njega.

Obrt ne mora biti jedini posao. Uz radni odnos može se voditi kao dopunsko zanimanje, samostalnim radom do 20 sati sedmično, a kao dodatno zanimanje isključivo preko zaposlenog voditelja obrta. Šta koja varijanta znači za doprinose objašnjava članak o osnovnom, dopunskom i dodatnom zanimanju obrta.

D.o.o. se upisuje u sudski registar. Osnovni kapital je najmanje 1.000 KM, a pojedinačni ulog ne može biti manji od 100 KM. Od izmjena Zakona o privrednim društvima iz 2021. umjesto notarske obrade dovoljan je ugovor s ovjerenim potpisima osnivača, a kad društvo osniva jedna osoba, odluka o osnivanju. Osnivanje je time jednostavnije nego što mnogi pamte. Ipak, upis u sudu, poslovni račun i porezne prijave znače više koraka nego kod obrta, pa se na start troši više vremena i novca.

Imovina iz koje se naplaćuju dugovi

Za obaveze nastale u obavljanju obrta obrtnik po zakonu odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Dug obrta prema dobavljaču, banci ili Poreznoj upravi može se kroz izvršenje naplatiti i iz privatne imovine. Izvršenje ne može obuhvatiti alat i stvari nužne za obavljanje djelatnosti ako je obrt osnovni izvor sredstava za život, ni dio stambenog prostora nužan za osnovne stambene potrebe obrtnika i onih koje izdržava.

Kod d.o.o.-a za obaveze odgovara društvo svojom imovinom, a osnivač u pravilu riskira ulog. Zaštitu lične imovine ograničavaju obaveze koje vlasnik lično potpiše. Banka će za kredit maloj firmi gotovo uvijek tražiti lično jemstvo ili mjenicu vlasnika, čime odvojenost za taj dug nestaje.

Odgovornost procijenite prema riziku posla, jer sama pravna forma ne govori koliki je taj rizik. Za usluge s malim računima i bez robe razlika je uglavnom teorijska. Za građevinske radove, uvoz sa zalihama i avansima, projektovanje ili rad s tuđim podacima, jedna greška može koštati više od godišnje zarade. Tada zaštita odvojene imovine opravdava dodatnu dokumentaciju.

Porez od 10 posto i različite osnovice

Obrtnik plaća porez na dohodak od samostalne djelatnosti: 10 posto na razliku između naplaćenih prihoda i plaćenih rashoda. Knjige se vode po načelu blagajne, pa se prihod računa tek kad novac stvarno legne. Manji obrti koji nisu u PDV sistemu mogu, za djelatnosti koje odredi federalni ministar finansija, porez plaćati u paušalnom mjesečnom iznosu.

D.o.o. plaća porez na dobit, takođe 10 posto. Osnovica je dobit utvrđena u poreznom bilansu prema računovodstvenim pravilima, koja se obračunava nezavisno od naplate.

Pri izboru posebno uzmite u obzir isplatu oporezovane dobiti vlasniku koji je rezident Federacije. Ta isplata se po Zakonu o porezu na dohodak ne smatra dohotkom, pa je dobit oporezovana samo jednom, sa 10 posto. Porez po odbitku od 5 posto na dividende postoji samo pri isplati vlasnicima koji nisu rezidenti BiH. Sama poreska stopa zato rijetko presuđuje; razliku prave doprinosi i administracija.

Doprinosi obrtnika i direktora

Obrtnik plaća doprinose na propisanu osnovicu od 65 posto prosječne plate u Federaciji, nezavisno od svoje zarade. Za 2026. godinu osnovica je 1.602 KM, jer je prosječna plata za period januar-septembar 2025. iznosila 2.464 KM. Na osnovicu se primjenjuje zbirna stopa od 36 posto, snižena sa 41,5 posto od 1. jula 2025. Fiksna mjesečna obaveza iznosi 576,72 KM i u rekordnom mjesecu i u mjesecu bez prihoda. Šta taj iznos pokriva i kako se prijavljuje i plaća, detaljno je u vodiču o doprinosima, zdravstvenom i penzionom za obrtnika u FBiH.

Za dopunsko zanimanje uz radni odnos i za paušalce vrijede niže osnovice, pa je obrt uz postojeću platu osjetno jeftiniji nego kao jedini posao. Te razlike po vrstama zanimanja objašnjava već pomenuti članak o zanimanjima obrta.

U d.o.o.-u vlasnik koji vodi firmu najčešće je u njoj i zaposlen kao direktor, pa firma na njegovu bruto platu obračunava doprinose po istoj zbirnoj stopi od 36 posto (31 posto iz plate i 5 posto na platu) i porez na dohodak od 10 posto. Visinu plate birate, pri čemu mora iznositi najmanje zakonski minimum od 1.027 KM neto u Federaciji za 2026. Ukupna davanja na direktorsku platu već na minimalcu premašuju obrtnikov fiksni iznos, a rastu sa svakim povećanjem plate.

U dobroj godini obrtnik na davanjima prolazi jeftinije od direktora s većom platom. U praznim mjesecima ista uplatnica od 576,72 KM stiže svejedno.

Poslovne knjige i računovodstvo

Obrtnik s poslovnim knjigama vodi knjigu prihoda i rashoda, knjigu prometa, popisnu listu dugotrajne imovine i evidencije potraživanja i obaveza, te predaje godišnju poreznu prijavu. Knjigovođa to za mali obrt odradi za skromnu mjesečnu naknadu, a dio obrtnika knjige uz malo discipline vodi i sam.

D.o.o. vodi puno računovodstvo po Zakonu o računovodstvu i reviziji u FBiH: dvojno knjigovodstvo, godišnje finansijske izvještaje koji se predaju Finansijsko-informatičkoj agenciji i porezni bilans. Bez profesionalnog računovođe to u praksi ne ide, a taj trošak teče svakog mjeseca, i kad firma miruje.

Fiskalizacija ne pravi razliku među formama. Federacija je početkom 2026. dobila novi Zakon o fiskalizaciji transakcija; na snazi je, ali se do donošenja podzakonskih akata, najduže 18 mjeseci, primjenjuju postojeća pravila. Ko je obveznik i šta provjeriti prije prvog računa opisuje vodič o fiskalizaciji za obrte i male biznise u FBiH.

PDV prag ne zavisi od forme

PDV je državni porez i prag je isti za obrt i za d.o.o.: obveznik postajete kad oporezivi promet u kalendarskoj godini pređe 100.000 KM. Prag je udvostručen sa 50.000 KM krajem 2023. godine, stopa je 17 posto, a registraciju vodi Uprava za indirektno oporezivanje.

U sistem se može ući i dobrovoljno, prije praga, što se isplati kod većih ulaganja s ulaznim PDV-om ili kad su vam kupci i sami u sistemu. Pri toj odluci uzmite u obzir da dobrovoljno registrovani obveznik u sistemu ostaje najmanje 60 mjeseci. Za izbor između obrta i d.o.o.-a PDV je neutralan; bitan je za praćenje prometa i planiranje cijena.

Raspolaganje novcem obrta i društva

Obrtniku je dohodak ono što ostane kad plati doprinose, porez i troškove, i tim novcem raspolaže slobodno. Takvo raspolaganje je praktično, ali lako dovodi do miješanja privatnog i poslovnog novca, pa je teže utvrditi zarađuje li posao išta. Odvojen račun i redovno isplaćivanje sebi određenog iznosa nisu obaveza, ali čuvaju preglednost.

Novac na računu d.o.o.-a pripada društvu. Vlasnik njime može raspolagati tek kroz platu, isplatu dobiti nakon usvajanja finansijskih izvještaja ili pozajmicu koja ima ugovor i rok vraćanja. Podizanje novca bez osnova porezna kontrola tretira kao isplatu na koju se obračunavaju davanja, pa neuredna dokumentacija donosi i novčani trošak.

Izbor forme i prelazak iz obrta u d.o.o.

Obrt najbolje odgovara poslu koji počiva na vašem radu i reputaciji, poput majstorskog rada, frizerskog salona, malog servisa ili samostalnog stručnog rada s nekoliko klijenata. Ulaz je brz, mjesečni teret poznat, knjige jednostavne. D.o.o. je prikladan kad posao prerasta jednu osobu, ulazi partner ili ulagač koji traži udio, ugovori postaju veći od onoga što smijete garantovati ličnom imovinom, planirate zapošljavanje ili veliki klijenti traže ugovor s pravnim licem.

Pri prelasku iz obrta u d.o.o. osniva se novo društvo, bez formalne pretvorbe obrta. U praksi se na društvo prenesu ugovori, oprema i eventualno zaposleni, a obrt se zatim odjavi ili privremeno obustavi. Unaprijed odredite okolnosti za takvu odluku, poput prvog zaposlenog, ulaska partnera, ugovora s ozbiljnom odgovornošću ili ulaganja koje traži kredit.

Obustava obrta i prestanak društva

Pri planiranju posla uzmite u obzir obustavu obrta i prestanak društva, iako na početku niko ne razmišlja o zatvaranju. Upravo se u tim postupcima razlike najviše osjete. Obrtnik može posao privremeno obustaviti do godinu dana uz pisanu obavijest nadležnom organu u roku od sedam dana, kod bolesti ili više sile do tri godine, a roditelj uz porodiljski dopust do navršene treće godine života djeteta. Za vrijeme obustave obrt se ne smije obavljati, a prava i obaveze vezane za poslovanje prestaju teći. Prije prijave obustave provjerite šta to konkretno znači za vaš zdravstveni i penzioni status i šta se dešava s doprinosima za obrtnika.

Za prestanak d.o.o.-a potrebna je likvidacija u sudskom registru, koja obuhvata odluku, likvidatora, namirenje povjerilaca i brisanje. Samo obavještenje nije dovoljno. Postupak traje i košta, a dok traje, društvo i dalje predaje izvještaje. Firma koja ne posluje zato i dalje ima troškove, što je dodatni razlog da se d.o.o. ne otvara na rezervu.

Pet pitanja za računovođu prije odluke

Računovođa treba izračunati mjesečne iznose prema vašoj procjeni poslovanja, dok odluka ostaje na vama. Najkorisnije je doći s opisom kako ćete stvarno raditi i postaviti sljedeća pitanja:

1. Koliki mi je ukupan mjesečni teret ako otvorim obrt kao osnovno zanimanje: doprinosi od 576,72 KM, akontacija poreza i vaša naknada za vođenje knjiga?
2. Šta se mijenja ako ostajem zaposlen i obrt vodim kao dopunsko zanimanje, i mogu li u paušalno oporezivanje?
3. Kako da pratim promet prema PDV pragu od 100.000 KM i šta se dešava s mojim cijenama ako ga pređem?
4. Koliko me mjesečno košta d.o.o. kad posao miruje: računovodstvo, izvještaji i minimalna plata direktora?
5. Ako krenem kao obrt pa kasnije pređem u d.o.o., kako se prenose ugovori, oprema i zalihe?

Izbor prema prihodima i riziku

Ako većina prihoda dolazi od vašeg rada, klijenti su manji i rizik pregledan, obrt je jeftiniji i predvidiv: fiksni doprinosi, 10 posto poreza na dohodak i jednostavne knjige.

Ako gradite posao s partnerima, timom i ugovorima koje ne želite nositi ličnom imovinom, d.o.o. je prikladan od početka; njegov veći trošak je cijena odvojenosti imovine. Koju god formu izaberete, odluku prije registracije provjerite na vlastitim brojkama, s očekivanim prihodima i računovođom koji će ih pretvoriti u mjesečne obaveze.

Korisni linkovi

Propisi i registri na koje se ovaj tekst oslanja, za provjeru iz prve ruke.