Zahtjev za osnivanje obrta u Federaciji BiH predaje se općinskom ili gradskom organu nadležnom za obrt prema sjedištu djelatnosti, na obrascu koji objavljuje Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (FMRPO). Postupak se ne vodi u sudu. Kad je zahtjev uredan, organ mora donijeti rješenje u roku od sedam dana.
Najvažnije iz vodiča
popunjen zahtjev i lični dokument na uvid
ovjerena izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih uslova, kad su za djelatnost propisani
dokaz o stručnoj spremi ili zdravstvenoj sposobnosti, kad ih traži kantonalni propis
Nakon rješenja preostaje druga polovina registracije, koja obuhvata prijavu Poreznoj upravi, prijavu osiguranja za doprinose i fiskalnu kasu, osim kod paušalaca i izuzetih djelatnosti. Prvo razjasni djelatnost, status i prostor, zatim predaj zahtjev i sačekaj rješenje, pa odmah nakon njega završi prve prijave.
Prije postupka odluči o formi i statusu. Ako se još dvoumiš između obrta i d.o.o., odluku donesi prije predaje zahtjeva, jer se postupci potpuno razlikuju. Obrt se vodi kao osnovno zanimanje, a uz posao ili penziju kao dopunsko ili dodatno zanimanje, što mijenja i dozvoljeni obim rada i doprinose. U Republici Srpskoj vrijedi drugi zakon i drugi postupak, opisan u vodiču za registraciju preduzetnika u RS.
Djelatnost, status i prostor prije zahtjeva
Na šalteru najviše vremena gube ljudi koji dođu s popunjenim obrascem, a bez odgovora na tri pitanja: šta tačno rade, u kojem statusu i gdje. Ta tri odgovora određuju sve priloge.
Djelatnost se bira iz popisa obrta koji je pravilnikom propisao federalni ministar. U zahtjevu navodiš šifru i naziv, a pretežnu djelatnost određuješ sam. Za dio djelatnosti kantonalni propisi traže odgovarajuću stručnu spremu ili zdravstvene uslove; ako ih ne ispunjavaš, obrt svejedno možeš otvoriti, ali na tim poslovima moraš zaposliti voditelja obrta koji ih ispunjava.
Status određuje koliko smiješ raditi. Uz radni odnos obrt se vodi kao dopunsko zanimanje, samostalnim radom i najviše 20 sati sedmično, ili kao dodatno zanimanje preko zaposlenog voditelja obrta. Penzioneru za dopunsko zanimanje ne vrijedi ograničenje sati.
Obrt se može obavljati u poslovnom prostoru, u stambenom prostoru, pa i bez prostora, na terenu, ali za rad u stanu i izvan prostorija samo kod djelatnosti s popisa koje je ministar propisao pravilnikom. Ako djelatnost ima propisane minimalne tehničke uslove, uz zahtjev ide ovjerena izjava da su ispunjeni, a inspekcija to provjerava naknadno. Prije potpisivanja zakupa provjeri ispunjava li prostor uslove za djelatnost. Pogrešna namjena, neispunjeni sanitarni uslovi ili nedostajuća saglasnost mogu zaustaviti početak rada i prije problema s dokumentima na šalteru.
Šta provjeriti
Zašto je bitno
Gdje se provjerava
Šifra i naziv djelatnosti
Bira se iz popisa obrta; o njoj zavise svi posebni uslovi
Pravilnik o popisu obrta, općinska služba
Stručna sprema i zdravstveni uslovi
Za dio djelatnosti ih propisuju kantoni; bez njih treba voditelj obrta
Kantonalno ministarstvo, općinska služba
Status zanimanja
Dopunsko ograničava sate rada, dodatno traži voditelja obrta
Vlastita situacija: radni odnos ili penzija
Prostor i minimalni uslovi
Uz zahtjev se predaje ovjerena izjava o ispunjavanju
Pravilnik o minimalnim tehničkim uslovima, inspekcija
Fiskalizacija
Fiskalni uređaj treba prije prve naplate, bez obzira na kupca
Porezna uprava, računovođa
Provjera uslova za konkretnu djelatnost
Službi opiši svoju djelatnost, adresu, status i kupce. Takav konkretan opis potreban je da dobiješ listu priloga za svoj slučaj, jer opće pitanje o otvaranju obrta nije dovoljno.
Zahtjev, prilozi i taksa
Zahtjev za osnivanje obrta ili srodne djelatnosti predaje se na obrascu koji propisuje FMRPO, a organ ga provodi kroz Obrtni registar. Upisuju se podaci o podnosiocu, firma i sjedište obrta, djelatnost i status zanimanja. Ako planiraš uvoz ili izvoz, vanjskotrgovinsko poslovanje navedi odmah u zahtjevu, da rješenje ode i carinskom organu.
Opšti uslovi su tri: državljanstvo BiH, poslovna sposobnost i to da ti nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti. Dokaze o državljanstvu i poslovnoj sposobnosti organ pribavlja po službenoj dužnosti, pa te papire ne moraš sam vaditi. Strani državljanin obrt otvara uz važeće odobrenje po propisima o zapošljavanju stranaca.
Prilozi zavise od djelatnosti. Sljedeća lista sadrži osnovne dokumente, a tačan spisak prije predaje potvrdi u nadležnoj službi:
popunjen zahtjev i lični dokument na uvid
ovjerena izjava o ispunjavanju minimalnih tehničkih uslova, kad su za djelatnost propisani
dokaz o stručnoj spremi ili zdravstvenoj sposobnosti, kad ih traži kantonalni propis
drugi dokazi za djelatnosti uređene posebnim kantonalnim propisima
dokaz o uplati općinske administrativne takse
Općina ili grad propisuje taksu i objavljuje iznos i svrhu uplate u svojoj taksenoj tarifi. Jedinstvene federalne cijene nema. Raspitaj se prije uplate, jer pogrešan iznos ili pogrešna svrha znače ponovni odlazak na šalter.
Rješenje za sedam dana, rad u trideset
Za uredan zahtjev zakon organu daje rok od sedam dana da donese rješenje kojim odobrava obavljanje obrta. Na rješenje se može izjaviti žalba u roku od osam dana od dostavljanja. Prava i obaveze obrtnika teku od konačnosti rješenja, pa datume na papiru čitaj pažljivo jer se od njih računaju i rokovi za prve prijave.
Organ rješenje u roku od tri dana od upisa u Obrtni registar dostavlja Poreznoj upravi, inspekcijama, kantonalnoj obrtničkoj komori, fondovima zdravstvenog i penzionog osiguranja, službi za zapošljavanje i statistici. I nakon te službene dostave poreznu registraciju i prijavu osiguranja podnosiš sam, u rokovima iz sljedeće cjeline.
S radom moraš početi najkasnije 30 dana od osnivanja. Ako djelatnost ima propisane minimalne uslove, inspekcija ih pregleda naknadno, u roku od 30 dana od prijema rješenja, bez pregleda prije njegovog izdavanja. Prostor zato mora biti spreman od prvog dana, bez čekanja najave pregleda. Za rad u izdvojenom prostoru, recimo drugoj radnji ili radionici, podnosi se poseban zahtjev organu na čijem se području taj prostor nalazi; i za njega vrijedi rok od sedam dana za rješenje.
Porezna registracija, JIB i prijava doprinosa
Prvi odlazak poslije rješenja je u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu obrta. Tamo u roku od pet radnih dana od registracije predaješ prijavu za registraciju samostalnog poduzetnika, obrazac POR-503. Uz obrazac ide rješenje o osnivanju (kopija uz original na uvid), lični dokument, dokaz o pravnom osnovu korištenja poslovnog prostora i ugovor o vođenju računovodstva ako poslovne knjige vodi neko drugi.
Na osnovu uredne prijave Porezna uprava dodjeljuje identifikacioni broj (JIB) i u roku od pet radnih dana izdaje uvjerenje o registraciji. Ta registracija te istovremeno upisuje i u Jedinstveni sistem doprinosa, bez posebnog zahtjeva.
Obrascem JS3100 zatim sebe prijavljuješ kao osiguranika po osnovu samostalne djelatnosti. Od tada teku doprinosi za penziono i zdravstveno osiguranje, mjesečno i bez obzira na to je li posao već nešto zaradio. Kolika je osnovica, kako se plaća i šta status zanimanja znači za iznos, objašnjava vodič o doprinosima obrtnika u FBiH.
Ako ti neko pomaže u poslu, provjeri dozvoljeni oblik angažmana. Članovi zajedničkog domaćinstva, bračni drug, djeca i roditelji, smiju pomagati bez zasnivanja radnog odnosa dok rade u tvom prisustvu. Svako drugi ko redovno radi u obrtu mora imati ugovor o radu, s prijavom osiguranja predatom najkasnije dan prije početka rada. Za zakonitost rada ljudi koje angažuješ odgovaraš ti, cijelom svojom imovinom.
Fiskalizacija i prvi račun
Obaveza fiskalnog uređaja veže se za upis u registar, nezavisno od vrste kupca i načina plaćanja. I ko naplaćuje virmanom od firmi po važećem zakonu evidentira promet preko fiskalnog uređaja. Izuzeti su, između ostalih, obrtnici koji porez plaćaju paušalno i obrt u dopunskom zanimanju. Ko je obveznik, ko je izuzet i kako izgleda početna fiskalizacija, korak po korak vodi članak o fiskalizaciji u FBiH.
Federacija je početkom 2026. dobila novi zakon o fiskalizaciji. On je na snazi, ali se još ne primjenjuje, jer prelazak na novi sistem ide postepeno, kroz podzakonske akte i prelazne rokove. Dok tvoja djelatnost ne dođe na red, vrijede postojeća fiskalna pravila, pa opremu biraj tek kad provjeriš šta se u tom trenutku stvarno traži.
Priprema prvog računa
Prije prve naplate razjasni da li izdaješ fiskalni račun ili fakturu, kako se računi numerišu i šta piše u opisu usluge. Za stranog klijenta provjeri i valutu, jezik računa i porezne napomene. To pripremi prije dolaska prvog klijenta.
Poslovni račun i prve evidencije
Za poslovanje obrta obavezan je transakcijski račun u banci, jer propisi o platnom prometu traže da poslovni subjekti, u koje spadaju i obrtnici, novac od registrovane djelatnosti drže i plaćaju preko računa. Banka za otvaranje traži rješenje o obrtu i uvjerenje o registraciji s JIB-om, a mnoge i pečat, koji se u praksi još koristi iako ga zakon o obrtu ne traži.
Odmah dogovori i ko vodi evidenciju prihoda i rashoda. Račune za opremu, softver i zakup čuvaj od prvog dana, a za troškove plaćene privatno prije osnivanja pitaj računovođu mogu li se uopšte priznati obrtu. Prodaja bez evidencije i troškovi bez računa najveći trošak donose kasnije, pri obračunu poreza.
Prvih 30 dana nakon rješenja o obrtu
Mnogi početnici tek nakon rješenja počinju organizovati svakodnevno poslovanje. Klijent traži račun, banka objašnjenje poslovanja, a doprinosi teku i prije prvog prihoda. U prvom mjesecu uspostavi evidencije i prijave, otprilike ovim redom:
Faza
Šta riješiti
Prvih 7 dana
porezna registracija na obrascu POR-503, prijava osiguranja, poslovni račun, dogovor s računovođom
Prije prve prodaje
fiskalizacija ako se prodaje građanima, izgled i numeracija računa, evidencija nabavke robe
Do kraja prvog mjeseca
novac odvojen za doprinose, složena evidencija prihoda i troškova, sačuvani ugovori i potvrde o uplatama
Poslije prvog mjeseca
provjera pokrivaju li cijene obaveze i odgovara li status obrta stvarnom obimu posla
Pokaže li se u tom periodu da je djelatnost pogrešno izabrana ili da prostor ne prolazi uslove, promjenu traži odmah. Mjesec ispravljanja na početku jeftiniji je od godine popravljanja u hodu.
Korisni linkovi
Službeni propisi, obrasci i praktični izvori za osnivanje obrta u FBiH.
Mjesto gdje se preuzimaju obrazac POR-503 za poreznu registraciju i JS3100 za prijavu osiguranja.
Često postavljena pitanja
Da li je postupak isti za svaki obrt?
Ne. Za sve je redoslijed isti: zahtjev, rješenje, pa prve prijave. Razlikuju se prilozi, jer dio djelatnosti po kantonalnim propisima traži stručnu spremu, zdravstvene ili prostorne uslove kojih kod drugih djelatnosti nema.
Je li rješenje o obrtu kraj registracije?
Nije. Poslije rješenja slijede porezna registracija na obrascu POR-503 u roku od pet radnih dana, prijava osiguranja za doprinose, otvaranje računa i fiskalizacija, osim kod izuzetih djelatnosti. Tek tada je obrt spreman za prvu naplatu.
Gdje se registruje obrt u FBiH?
Kod općinskog ili gradskog organa nadležnog za obrt, prema sjedištu obavljanja djelatnosti. Sudska registracija za obrt ne postoji; sud upisuje samo privredna društva.
Koliko sve to traje i koliko košta?
Rješenje o urednom zahtjevu organ donosi za sedam dana. S poreznom registracijom, pečatom i bankovnim računom početak rada realno traje dvije do tri sedmice. Trošak zavisi od općinske takse i djelatnosti. Kod jednostavnijih djelatnosti početni izdaci obično su oko 100 do 200 KM, prije fiskalne opreme i eventualnih posebnih uslova prostora. Jedinstvenog cjenovnika nema, pa iznos takse provjeri u svojoj općini.
Mogu li otvoriti obrt ako sam već zaposlen?
Možeš. Uz radni odnos obrt se vodi kao dopunsko zanimanje, isključivo samostalnim radom i najviše 20 sati sedmično, ili kao dodatno zanimanje preko zaposlenog voditelja obrta. Penzioner može voditi obrt kao dopunsko zanimanje bez ograničenja sati.