Kako se pripremiti za razgovor za posao: korak‑po‑korak vodič, checklista i predlošci

Priprema prema zahtjevima iz oglasa

Pripremu počnite od oglasa, koji u pravilu sadrži dvije odvojene liste: uslove koje morate ispuniti i poslove koje ćete raditi. Od ispunjavanja uslova zavisi hoće li vaša prijava proći administrativnu provjeru, dok opis poslova određuje o čemu ćete razgovarati.

Uz svaki zahtjev iz oglasa napišite jedan posao koji ste stvarno radili i jedan dokaz koji za njega imate. Nekoliko takvih parova je dovoljno da na pitanje odgovorite već pripremljenim primjerom, bez smišljanja na licu mjesta.

Tabela zahtjeva, iskustva i dokaza

Popunite je svojim podacima, na papiru ili u telefonu. Ne morate je nositi sa sobom. Popunjavanje vam pomaže da razdvojite ono što umijete od onoga što možete potkrijepiti.

Prijavu i biografiju ne pravite ponovo dan prije razgovora. Ako to još niste složili, pripremu počnite od toga; kako se biografija pravi kada radnog staža skoro da nema, objašnjeno je u posebnom vodiču o tome šta ide u CV bez mnogo iskustva.

Dokumenti koje poslodavac smije tražiti

Kandidat je dužan dostaviti isprave i dokaze o tome da ispunjava uslove za posao. Poslodavac smije tražiti diplomu ili svjedočanstvo, potvrde o radnom iskustvu, dozvole i sertifikate koje posao traži, a ponegdje i uvjerenje o prebivalištu, poznatije kao CIPS potvrda.

Sve preko dokaza o ispunjavanju uslova za posao zakon zove podacima koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.

Provjera sposobnosti za konkretan posao često se pogrešno poistovjećuje s pitanjima o dijagnozama i terapiji. U Federaciji BiH zakon ljekarsko uvjerenje izričito traži za maloljetnike od 15 do 18 godina, uz saglasnost zakonskog zastupnika. U Republici Srpskoj odgovarajuća zdravstvena sposobnost je opšti uslov za zasnivanje radnog odnosa. Ni jedno ni drugo ne daje poslodavcu pravo da vas na razgovoru ispituje o zdravstvenom stanju.

Pitanja koja poslodavac po zakonu ne smije postaviti

U sva tri pravna sistema u BiH zabrana traženja ovih podataka izričito štiti i lice koje traži zaposlenje, prije zasnivanja radnog odnosa. Zakoni određuju tu zabranu i kaznu za njeno kršenje.

U Federaciji BiH član 29 Zakona o radu glasi: prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i zaključivanja ugovora o radu poslodavac ne može tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom, a naročito u vezi sa odredbom člana 8. ovog zakona.

Član 8 nabraja osnove: spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoća, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalna pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasa, boja kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status i drugo lično svojstvo. Član 10 dodaje da se ta zabrana odnosi i na uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla.

Primjeri zabranjenih pitanja

• Jeste li u braku, planirate li se udavati ili ženiti, s kim živite.
• Jeste li trudni, planirate li djecu, koliko djece imate i ko ih čuva dok radite.
• Kojoj naciji ili vjeri pripadate, jeste li član stranke ili sindikata.
• Koliko imate godina i imate li invaliditet.
• Kakvo vam je zdravlje, imate li neku dijagnozu, pijete li terapiju, koliko ste bili na bolovanju.

Novčane kazne za poslodavca

U Federaciji BiH poslodavac koji od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi sa radnim odnosom čini prekršaj iz člana 171 stav 1 tačka 9. Za pravno lice kazna je od 1.000 do 3.000 KM, a u ponovljenom prekršaju od 5.000 do 10.000 KM. Poslodavac fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu kažnjavaju se iznosom od 2.000 do 5.000 KM. Ako je prekršaj učinjen prema maloljetnom radniku, najniži i najviši iznos se udvostručuju.

U Republici Srpskoj član 28 stav 2 izričito zabranjuje da poslodavac od kandidata zahtijeva podatke o porodičnom i bračnom statusu i planiranju porodice, a stav 3 zabranjuje da zasnivanje radnog odnosa uslovljava testom trudnoće, osim na poslovima kod kojih je nadležni zdravstveni organ ili akt o procjeni rizika utvrdio znatan rizik za zdravlje žene i djeteta. Kazna nije vezana za taj član. Prekršajne odredbe kažnjavaju povredu člana 19, koji traži ravnopravnost nezaposlenih lica koja konkurišu na zaposlenje. Po članu 264 stav 1 tačka 1 poslodavac se kažnjava iznosom od 2.000 do 12.000 KM, u ponovljenom prekršaju najmanje 5.000 KM, a odgovorno lice iznosom od 200 do 1.200 KM. Kada je prekršaj učinjen prema ženi u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom, kazna za pravno lice ne može biti manja od 3.000 KM.

Reagovanje na zabranjeno pitanje i traženje zaštite

Na samom razgovoru imate manje mogućnosti nego što savjeti obično sugerišu. Možete odgovoriti ili odbiti odgovor bez posljedica po vas, jer zakon obavezu propisuje poslodavcu.

Ako želite izbjeći odgovor bez sukoba, vratite pitanje na posao. Rečenica tipa da biste rado čuli kako se to odražava na uslove za ovo radno mjesto obično bude dovoljna, a ako nije, i to je podatak o poslodavcu.

Bilješka o zabranjenom pitanju

Istog dana zapišite datum, vrijeme i mjesto razgovora, ko je bio prisutan i kako je pitanje doslovno glasilo. Sačuvajte pozivnicu, mejlove i poruke o terminu. Bez toga svaki naredni korak počiva na vašoj riječi protiv njihove.

Prijava inspekciji i sudska zaštita

Prekršaj prijavljujete inspekciji rada. U Federaciji BiH nadzor nad primjenom Zakona o radu obavlja federalni odnosno kantonalni inspektor rada, u Republici Srpskoj Republička uprava za inspekcijske poslove, u Brčko distriktu inspektorat Distrikta. Rezultat te prijave je kazna poslodavcu koja ide u budžet. To je najbrži postupak i ne traži advokata, ali vama ne donosi ni posao ni novac.

Zaštita od diskriminacije vodi ka naknadi štete. U Federaciji BiH član 12 Zakona o radu daje licu koje traži zaposlenje pravo da od poslodavca zahtijeva zaštitu u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju. Ako poslodavac u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva tom zahtjevu ne udovolji, slijedi tužba nadležnom sudu u daljem roku od 30 dana. Brčko distrikt ima isti dvostepeni mehanizam u članu 11. U Republici Srpskoj se, po članu 25, ide direktno na sud, bez prethodnog zahtjeva poslodavcu.

U sporu teret dokazivanja pada na poslodavca. Kada iznesete činjenice koje opravdavaju sumnju da je postupio suprotno zabrani diskriminacije, on mora dokazati da diskriminacije nije bilo ili da razlika ima objektivno opravdanje. Ako sud u Federaciji BiH usvoji tužbu, poslodavac je dužan uspostaviti i osigurati ostvarivanje uskraćenih prava i nadoknaditi štetu nastalu diskriminacijom.

Postupak i rokovi za prijem u javni sektor FBiH

Ako se javljate u federalni zavod, agenciju, direkciju, javnu ustanovu, javno preduzeće ili privredno društvo u kojem Federacija ima više od 50 posto kapitala, razgovor je faza propisanog postupka. Uređuje ga Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u Federaciji BiH, a nadzor nad njenom primjenom vrši federalni inspektorat rada.

Prije slanja prijave upoznajte se s rokovima iz uredbe koji štite kandidata.

• Javni oglas se objavljuje najmanje u jednom dnevnom listu i na web stranici poslodavca, a dostavlja se i javnoj službi za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca, najkasnije na dan objave.
• Rok za podnošenje prijava ne može biti kraći od osam dana od posljednje objave oglasa.
• Uredna prijava je ona koju ste potpisali, potpuna ona uz koju su priloženi svi traženi dokazi, a blagovremena ona podnesena u roku. Dokazi se prilažu u originalu ili ovjerenim fotokopijama.
• Ljekarsko uvjerenje i uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka dostavlja samo izabrani kandidat, i to naknadno. U oglasu to mora izričito pisati.
• Komisija ima tri člana koje poslodavac imenuje iz reda zaposlenih, i svaki mora imati najmanje isti stepen stručne spreme kao kandidat.
• O vremenu i mjestu ispita obavještavaju vas pisano, najmanje pet dana ranije, na adresu i na mejl ako ste ga naveli u prijavi.

Šta se na tom ispitu provjerava zavisi od tražene spreme. Za radna mjesta s osnovnim i srednjim obrazovanjem postupak se zasniva na razmatranju dokumentacije i usmenom ispitu sa svakim kandidatom. Za višu i visoku spremu uz dokumentaciju ide pismeni ispit, usmeni, ili oba. Praktični ispit se dodaje samo ako ga poslodavac predvidi pravilnikom o radu ili drugim internim aktom, i to kada priroda posla traži dodatnu provjeru znanja.

Nakon ispita komisija utvrđuje listu uspješnih kandidata prema zbiru bodova i dostavlja poslodavcu izvještaj. Poslodavac odluku o prijemu donosi najkasnije u roku od osam dana od dostavljanja izvještaja. Lista služi i kao rezervna, pa se u slučaju da izabrani kandidat odustane prima sljedeći s liste.

Svrha čestih pitanja na razgovoru

Većinom pitanja na razgovoru poslodavac provjerava nešto drugo od onoga što doslovno pita. Kada prepoznate svrhu pitanja, lakše ćete odgovoriti kraće.

Pri odgovaranju na pitanja o iskustvu pomaže redoslijed poznat pod skraćenicom STAR, čak i kada ste nervozni. Opišite kada je problem nastao i koga je pogađao, recite šta ste konkretno uradili i po čijem nalogu ili na svoju inicijativu, pa završite onim što se poslije toga promijenilo. Odgovor tako ima početak, vaš potez i kraj, bez potrebe da pamtite naziv tog redoslijeda.

Ako imate broj koji možete potkrijepiti, koliko predmeta mjesečno, za koliko kraće, koliko manje reklamacija, recite ga. Ako nemate, nemojte ga izmišljati. Poslodavac koji taj posao poznaje prepozna neuvjerljivu brojku brže nego iskreno priznanje da to niste mjerili.

Dogovor o plati i vrsti ugovora

Platu i uslove dogovorite već na razgovoru, bez odgađanja do dana potpisa. Pitajte je li iznos bruto ili neto, kojeg datuma se isplaćuje i kako se obračunavaju prekovremeni rad i rad praznikom. Ako se plata ili dio nje spominje kao gotovina na ruke, usporite i pitajte kako će to izgledati na obračunu i u prijavi na osiguranje.

Odmah zatim provjerite kakav vam se ugovor nudi, jer od vrste ugovora zavise vaša prava u slučaju problema. Ista naknada ne nosi ista prava. Staž, zdravstveno osiguranje, godišnji odmor i zaštita kod otkaza idu uz radni odnos, a uz druge angažmane ne moraju. Ako vam se za posao sa smjenama i svakodnevnim nadzorom nudi ugovor o djelu, o tome pitajte na razgovoru, prije dana kada donesu ugovor na potpis.

Kada je posao na određeno vrijeme, pitajte na koliko i zbog čega, jer se najduže dozvoljeno trajanje razlikuje po entitetima. Probni rad u Federaciji BiH ne može trajati duže od šest mjeseci, a ako se prekida prije ugovorenog roka, otkazni rok je sedam dana.

Detaljna provjera dolazi tek kada dobijete tekst ugovora. Do tada je dovoljno da na razgovoru saznate šta u njemu piše o plati, trajanju i probnom radu; ostalo se provjerava po listi šta u ugovoru o radu mora stajati prije potpisa.

Pitanja za poslodavca na kraju razgovora

Na kraju razgovora pitajte o uslovima koji utiču na vašu odluku i izbjegnite naučene fraze o kulturi firme.

• Kakav se ugovor zaključuje i na koje vrijeme, i ugovara li se probni rad.
• Kada se potpisuje ugovor i kada ide prijava na obavezno osiguranje. U Federaciji BiH poslodavac je dužan radniku, uz pisani dokaz, dostaviti fotokopije prijava na osiguranje odmah na početku rada.
• Postoji li pravilnik o radu i gdje se može pogledati. Poslodavac koji zapošljava više od 30 radnika dužan ga je donijeti i objaviti na oglasnoj tabli, a on uređuje i plate i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa.
• Primjenjuje li se neki kolektivni ugovor i koji.
• Ko je neposredni rukovodilac i kome se izvještava.
• Kada i na koji način ćete dobiti odgovor o odluci.

Odgovori o pravilniku i kolektivnom ugovoru, iako zvuče tehnički, daju najviše podataka o uređenosti poslovanja. Kod poslodavca koji te akte ima i zna gdje stoje, po pravilu su uredni i ostali papiri.

Najčešće greške pri prijavi i razgovoru

Najčešće greške uglavnom su sitnice koje možete ispraviti unaprijed, a svaka od njih vas može isključiti iz izbora i prije razgovora.

Poslije razgovora

Kratak mejl istog ili sljedećeg dana ne škodi. Zahvalite na vremenu, napišite jednu rečenicu o nečemu konkretnom iz razgovora i potvrdite da vas posao zanima. Nema propisanog roka i taj mejl sam po sebi ne mijenja ishod.

Ako se niko ne javi, jedan pristojan upit o statusu je uobičajen. Kod prijave u javni sektor u Federaciji BiH poslodavac je dužan dostaviti obavještenje o odluci, a rokovi za uvid u dokumentaciju i prigovor teku od dana kada ga primite. Zato se nemojte oslanjati samo na upit.

Kada dobijete ponudu, tražite je u pisanom obliku, s iznosom plate, vrstom i trajanjem ugovora i datumom početka rada. Usmeni dogovor koji se ne nađe u ugovoru kasnije se teško dokazuje. Iz toga nastaje najveći dio problema o kojima ljudi pišu tek kada je prekasno.

Checklista prije razgovora

Prođite ovu listu dan prije, pa je ponovite sat prije termina.

Dan prije

• Potvrđeni datum, vrijeme, tačna adresa ili link, ime i broj kontakt osobe.
• Poznato je ko će voditi razgovor i da li ima pismenog ili praktičnog dijela.
• Nekoliko primjera iz vlastitog rada, svaki s dokazom koji možete pokazati.
• Kopija biografije i originali ili ovjerene kopije dokumenata koje ste naveli u prijavi.
• Zapisana pitanja za poslodavca: ugovor, probni rad, prijava na osiguranje, datum isplate plate.
• Provjerena tehnika za videopoziv ili isplanirana ruta i vrijeme dolaska.
• Odjeća spremna i prilagođena djelatnosti.

Sat prije

• Ponovljene dvije ili tri stvari koje želite da se o vama zapamte.
• Odgovor na pitanje o plati pripremljen, s rasponom koji možete obrazložiti.
• Telefon utišan, dokumenti pri ruci, voda uz sebe.
• Papir i olovka za bilješke tokom razgovora, uključujući i ono što bi se poslije moglo pokazati važnim.

Propisi i službene stranice za provjeru

Brojevi članova i iznosi kazni iz ovog teksta provjereni su u tekstovima zakona i uredbe koji slijede. Ako se javljate u javni sektor, uz njih otvorite i akt poslodavca kod kojeg konkurišete.