Upis djeteta u evidencije
Rodni list je obavezan prije svih drugih dokumenata za dijete. Upisom u matičnu knjigu rođenih dijete ulazi u evidencije, matičar pokreće dodjelu JMB-a, a tek s ta dva podatka rješavaju se adresa, zdravstveno osiguranje i pasoš. Ako roditelj krene obrnutim redom, služba neće pronaći dijete u sistemu.
Za dijete rođeno u porodilištu prijavu rođenja pokreće sama zdravstvena ustanova. Prema rokovima iz Zakona o matičnim knjigama FBiH, ustanova prijavljuje u roku od 15 dana, dijete rođeno van zdravstvene ustanove roditelji prijavljuju u roku od 30 dana, a u istih 30 dana matičaru prijavljuju i lično ime djeteta. U Republici Srpskoj podatke o novorođenčetu i roditeljima porodilište popunjava i dostavlja matičnoj službi elektronski, pa roditelji zbog samog upisa u pravilu i ne idu matičaru. Za dijete rođeno u inostranstvu postupak uključuje i prijavu rođenja i upis u matične knjige BiH preko ambasade ili konzulata, prije JMB-a i dokumenata u BiH.
Provjerite JMB prije svega ostalog
Bez JMB-a djeteta u evidenciji ne mogu se završiti zdravstveno osiguranje, prijava adrese, vrtić, dječiji dodatak i pasoš. Prvo na izvodu provjerite da JMB postoji, pa krećite dalje.
Redoslijed za dijete rođeno u BiH
Veći dio posla pokreću porodilište i matičar, ali niko od njih ne javlja roditelju da je sve završeno. Zato sami kod matične službe po mjestu rođenja provjerite jesu li upis i dodjela JMB-a završeni. Cijeli niz izgleda ovako:
- upis rođenja u matičnu knjigu rođenih (porodilište ili roditelji);
- dodjela JMB-a po službenoj dužnosti, uz sam upis;
- izvod iz matične knjige rođenih na kojem je JMB upisan;
- prijava adrese djeteta, u roku od 30 dana od rođenja;
- prijava na zdravstveno osiguranje preko roditelja ili drugog osnova;
- pasoš, tek ako dijete putuje izvan BiH;
- ostali dokumenti kad zatrebaju: vrtić, škola, banka, prava roditelja.
JMB za dijete
Za dijete rođeno u BiH roditelj ne podnosi nikakav zahtjev za JMB. Zakon o jedinstvenom matičnom broju određuje da se broj dodjeljuje po službenoj dužnosti, prema mjestu rođenja, prilikom upisa u matičnu knjigu rođenih; nadležni organ za to ima rok od 15 dana od dana upisa.
Ako JMB nedostaje na izvodu ili ga institucija ne pronalazi u svojoj evidenciji, prvo se javite matičnoj službi da potvrdi proveden upis, a zatim organu nadležnom za JMB. Pasoš, zdravstveno i prijavu adrese ostavite dok broj ne bude dodijeljen i pravilno upisan, jer se svaki od tih postupaka na njega oslanja.
Prijava adrese djeteta
Prebivalište novorođenčeta prijavljuje roditelj ili staratelj, uz rodni list, najkasnije 30 dana od rođenja; tako propisuje državni Zakon o prebivalištu i boravištu. Dijete se u pravilu vodi na adresi roditelja. Kad roditelji nemaju isto prebivalište, prije termina pitajte ko podnosi prijavu, treba li saglasnost drugog roditelja i kojim se dokumentom dokazuje.
Podstanarima zna zapeti dokaz stanovanja, isto kao kod svake prijave prebivališta: ugovor o najmu, saglasnost vlasnika ili dokaz vlasništva, prema onome što organ prihvata. Kad je adresa prijavljena, za dijete se može izvaditi i CIPS potvrda o prebivalištu, koju kasnije traže vrtić, škola ili banka.
Zdravstveno osiguranje i porodične evidencije
Dijete se najčešće osigurava preko zaposlenog roditelja, a uz zahtjev idu rodni list, JMB i dokaz o osnovu osiguranja. Obrasci, spisak dokaza i mjesto predaje zavise od entiteta, kantona i statusa roditelja i nisu isti u cijeloj BiH, pa iskustvo poznanika iz drugog grada ne pomaže mnogo.
Zaposleni roditelj prijavu djeteta obično rješava preko poslodavca. Nezaposleni ide direktno u zavod, odnosno fond zdravstvenog osiguranja. Ako je djetetu ljekar potreban odmah, pitajte službu koji privremeni dokaz prihvataju dok formalna prijava ne bude provedena.
Pasoš za dijete
Pasoš za dijete dolazi na red kad se putuje izvan BiH i jedini od prvih dokumenata traži oba roditelja. Zahtjev podnosi jedan, drugi daje saglasnost: na šalteru uz ličnu kartu, ili ovjerenu ako ne može doći. Uz to idu rodni list s JMB-om, dokumenti roditelja i dokaz o uplati.
Obrazac za dijete od 3 do 18 godina košta 40 KM, a za mlađe od 3 godine 30 KM. Važi kraće nego za odrasle, tri godine za najmlađe i pet godina za uzrast od 3 do 18. Dijete mora lično na šalter jer se fotografiše na licu mjesta, a od navršenih 12 godina daje i otiske prstiju i potpis.
Spor se mora riješiti prije izdavanja dokumenta jer se ne rješava na šalteru. Ako jedan roditelj ne da saglasnost, ako postoji sudska odluka o starateljstvu ili spor oko putovanja, služba prvo mora utvrditi ko ima pravo odlučivati o putnoj ispravi djeteta. Na taj termin ponesite dokumente koji to dokazuju; samo objašnjenje nije dovoljno.
Dijete rođeno u inostranstvu
Strani rodni list sam ne pokreće domaće postupke. Za dijete rođeno u inostranstvu prvi korak je prijava rođenja radi upisa u matične knjige BiH, preko ambasade, konzulata ili direktno kod nadležne matične službe. Uz zahtjev predstavništva tipično traže originalni rodni list djeteta na međunarodnom obrascu, ne stariji od propisanog roka, važeće pasoše ili lične karte roditelja i njihove izvode iz matične knjige rođenih.
JMB se dodjeljuje tek poslije tog upisa, na poseban zahtjev. Dodjela po službenoj dužnosti, koja važi za djecu rođenu u BiH, ovdje se ne primjenjuje. Određuje ga organ prema posljednjem prebivalištu roditelja u BiH, odnosno prema drugom mjestu s kojim se veza može uspostaviti. Ko dolazi u BiH sređivati dokumente, najbrže prolazi ako prije puta pita konzulat i matičnu službu šta tačno treba ponijeti.
Dob za izdavanje lične karte
Bebi lična karta ne treba. Obavezna postaje tek s punoljetstvom, kad se zahtjev podnosi u roku od 60 dana od navršene 18. godine. Maloljetnik s navršenih 15 godina može izvaditi ličnu kartu i ranije, na svoj zahtjev i zahtjev roditelja ili zakonskog zastupnika; takva lična karta važi dvije godine.
Do tada identitet djeteta dokazuju rodni list i pasoš. Kad škola, sportski klub ili banka zatraže identifikacioni dokument, pitajte koji od ta dva prihvataju. Ne pokrećite izdavanje lične karte zbog postupka koji je i ne traži.
Odvojeni postupci i rokovi za upis rođenja, JMB i adresu
Upis rođenja, dodjela JMB-a i prijava adrese često se u govoru svode na jedan odlazak u općinu. To su tri zasebna postupka kod tri organa, svaki sa svojim rokom, kako pokazuje tabela:
| Korak | Rok | Šta roditelj provjerava |
|---|---|---|
| upis rođenja | u FBiH ustanova prijavljuje u roku od 15 dana, van ustanove roditelji u roku od 30 dana; u RS prijavu šalje porodilište elektronski | ime, prezime, datum i mjesto rođenja, podaci roditelja |
| lično ime | 30 dana od rođenja | da je ime prijavljeno matičaru i tačno upisano |
| JMB | organ ga dodjeljuje u roku od 15 dana od upisa | da je JMB na izvodu i da ga institucije pronalaze |
| prijava adrese | 30 dana od rođenja | na čiju adresu se dijete prijavljuje i koji dokaz treba |
| zdravstveno | rok određuje fond; ne odgađati | osnov osiguranja preko roditelja ili drugi osnov |
| pasoš | po potrebi, prije putovanja | saglasnost oba roditelja i rok važenja za uzrast djeteta |
Za dijete rođeno u inostranstvu isti niz počinje kasnije jer prije upisa u matične knjige BiH nema osnova ni za JMB ni za adresu.
Različite adrese ili prezimena roditelja
Kad roditelji nemaju istu adresu, dijete se ne prijavljuje automatski tamo gdje je zgodnije. Služba može tražiti saglasnost drugog roditelja, njegovo prisustvo ili dokaz o starateljstvu; šta tačno, zavisi od toga jesu li roditelji u braku, živi li jedan u inostranstvu i postoji li sudska odluka. Ta pitanja razjasnite telefonom prije dolaska na šalter.
Različita prezimena roditelja sama po sebi ništa ne koče, dok god dokumenti jasno povezuju dijete i roditelje; ko je prezime mijenjao nakon vjenčanja ili razvoda, neka prvo uskladi vlastite dokumente. Najviše pažnje zahtijeva saglasnost za pasoš kad jedan roditelj nije u BiH. Zavisno od slučaja prihvata se ovjerena ili konzularna saglasnost, odnosno sudska odluka koja je zamjenjuje.
Saglasnost pripremite prije termina
Nedostajuća ili pogrešno ovjerena saglasnost drugog roditelja najčešći je razlog što dječiji dokumenti zapnu. Ako drugi roditelj živi u drugom gradu ili državi, oblik ovjere provjerite prije nego što išta zakažete.
Dokumenti za vrtić, školu, zdravstveno i putovanje
Dokumenti se obično pribavljaju zbog roka za prijem kod pedijatra, upis u vrtić, putovanje za koje su kupljene karte ili zahtjev za dječiji dodatak. Svaka institucija traži drugi dokument, pa redoslijed pripreme prilagodite svrsi:
| Cilj | Dokument koji se najčešće provjerava |
|---|---|
| zdravstveno osiguranje | rodni list, JMB i osnov osiguranja roditelja |
| vrtić ili škola | rodni list, JMB i dokaz prebivališta |
| putovanje | pasoš djeteta, po potrebi i saglasnost drugog roditelja |
| dječiji dodatak ili druga prava | dokazi o domaćinstvu, prihodima i prebivalištu po lokalnim pravilima |
| povratak iz inostranstva | prvo upis u matične knjige BiH i JMB, pa domaći dokumenti |
Kad je rok blizu, nazovite instituciju koja dokument traži i pitajte tri stvari: tačan naziv dokumenta, koliko smije biti star i vrijedi li potvrda o predatom zahtjevu dok konačni dokument ne stigne. Jedan poziv zna uštedjeti dva odlaska.
Provjera podataka prije prvog pasoša
Prije zahtjeva za prvi pasoš uporedite rodni list i zahtjev slovo po slovo: ime, prezime, datum rođenja, podaci roditelja. Kod djece s dva državljanstva ili stranim rodnim listom posebno provjerite je li ime u evidenciji BiH upisano identično kao u stranim dokumentima, uključujući dijakritiku. Razlika od jednog slova zna odgoditi izdavanje pasoša, a na granici otežati dokazivanje identiteta djeteta.
Dječiji pasoš važi kraće od pasoša odraslih, pa novi planirajte prije putovanja, posebno ako destinacija traži da pasoš važi još određeno vrijeme nakon ulaska. Na pasoš kojem ostaje mjesec dana ne oslanjajte se.
Putovanje djeteta s jednim roditeljem
Kad dijete putuje s jednim roditeljem, uz važeći pasoš mogu biti potrebni dodatni dokumenti. Država u koju se putuje, aviokompanija ili granična praksa mogu tražiti saglasnost drugog roditelja, dokaz roditeljstva ili dodatni dokument kad prezimena roditelja i djeteta nisu ista.
Najviše vremena traži saglasnost iz inostranstva. Provjerite mora li biti ovjerena kod notara, u općini, sudu ili konzularnom predstavništvu, pa je pripremite na vrijeme jer pogrešan oblik ovjere zaustavlja putovanje jednako sigurno kao istekao pasoš. Pred put prođite redom:
- pasoš djeteta s rokom važenja dovoljnim za destinaciju;
- saglasnost drugog roditelja, ako se traži;
- rodni list, kad prezimena roditelja i djeteta nisu ista;
- pravila države odredišta i aviokompanije;
- za roditelja izvan BiH, saglasnost pripremljenu kroz konzularni ili drugi prihvatljivi postupak.
Korisni službeni izvori
- Zakon o jedinstvenom matičnom broju BiH
Tekst zakona: kako dijete rođeno u BiH dobija matični broj po službenoj dužnosti i šta se traži za djecu rođenu u inostranstvu.
- Zakon o matičnim knjigama FBiH
Rokovi za prijavu rođenja i za određivanje ličnog imena u FBiH, s odredbama iz članova 14 do 16.
- Zakon o prebivalištu i boravištu državljana BiH
Ko i u kojem roku prijavljuje prebivalište novorođenčeta i koji se dokument uz to prilaže (čl. 7 i 8).
- Ambasada BiH u Njemačkoj - Prijava rođenja djeteta
Konzularni primjer: koji se dokumenti nose u ambasadu kada je dijete rođeno u inostranstvu, a upisuje se u matične knjige BiH.
- IDDEEA - Putne isprave BiH
Stranica o putnim ispravama s rokovima važenja po uzrastu, uključujući i dječije pasoše.