Alimentacija kada roditelj živi ili radi u inostranstvu - šta provjeriti i kako tražiti naplatu iz BiH

Tri situacije koje mijenjaju put naplate

Korisno je najprije svrstati predmet u jednu od tri osnovne situacije. Tako se izbjegava da roditelj pogrešno šalje zahtjev instituciji koja ne može postupati ili da mjesecima čeka odgovor iz pogrešne države.

Ova podjela ne rješava predmet sama od sebe, ali pokazuje šta treba pitati advokata ili nadležni organ. Posebno je važno razdvojiti određivanje iznosa od naplate već postojeće odluke. Ako odluka ne postoji, međunarodna naplata nema osnov; ako odluka postoji, ali nije priznata ili izvršna u državi rada roditelja, prvo se provjerava taj korak.

Koje dokaze vrijedi prikupiti prije međunarodnog postupka

Kod roditelja u inostranstvu dokazi često odlučuju da li postupak može krenuti bez nepotrebnih dopuna. Ne treba dokazivati samo da roditelj ne plaća, nego i gdje se realno može tražiti naplata. Korisni su podaci o državi, adresi, poslodavcu, ranijim uplatama, bankovnom računu i komunikaciji u kojoj roditelj potvrđuje rad ili prihode.

Tvrdnja da roditelj radi u inostranstvu nije isto što i dokaz. Ako nema platne liste ili ugovora, mogu pomoći ranije bankovne uplate, poruke, javni poslovni podaci, podaci o boravištu i drugi tragovi. Takve informacije treba predati uredno i bez pretjerivanja. Neprovjerene tvrdnje i javno prozivanje roditelja ne pomažu u postupku i mogu stvoriti dodatne probleme.

Kome se obraćati u BiH i zašto postupak zavisi od države

Ministarstvo pravde BiH je centralni organ za određene međunarodne postupke za ostvarivanje alimentacije, ali korisnik u BiH ne treba sam pretpostavljati koji obrazac i koja institucija su pravi put. Prema službenim uputama, povjerioci iz BiH se u zahtjevima za alimentaciju prema inostranstvu obraćaju nadležnim entitetskim tijelima, odnosno Pravosudnoj komisiji Brčko distrikta kada je predmet vezan za Brčko distrikt. Taj put se provjerava prema državi u kojoj se nalazi roditelj koji duguje.

Ako se predmet vodi preko međunarodne pravne pomoći ili centralnih tijela, dokumenti moraju biti uredni. Ako se ide direktno preko advokata u državi u kojoj roditelj radi, pravila mogu biti drugačija. Nekad se prvo traži priznanje odluke, nekad direktno izvršenje, a nekad dopuna dokumentacije. Zato je prije prevoda i slanja korisno dobiti jasnu listu: koji dokument, na kojem jeziku, s kojom potvrdom i u koliko primjeraka.

Prevod, apostille, legalizacija i potvrde: šta se ne šalje nasumično

Međunarodni predmet često stane ne zbog prava na izdržavanje, nego zbog neurednih dokumenata. Strani organ može tražiti ovjeren prevod odluke, potvrdu pravosnažnosti, potvrdu izvršnosti, apostille ili drugi oblik legalizacije. Za neke države i postupke dovoljan je jedan set dokumenata, dok druge traže dodatne potvrde ili obrasce.

Zato se ne prevodi i ne ovjerava sve unaprijed bez provjere. Prvo treba utvrditi državu, postupak i organ koji će primati dokumente. Zatim se pravi spisak dokumenata. Time se izbjegava da roditelj plati prevod ili apostille za dokument koji nije potreban, ili da pošalje dokument koji će biti vraćen jer nema odgovarajuću potvrdu.

Domaća odluka, strana odluka i nova odluka nisu isti problem

Ako imate odluku suda u BiH, pitanje je kako je učiniti upotrebljivom u državi gdje roditelj ima platu ili imovinu. To obično znači provjeru međunarodnog puta, potvrda i prevoda. Ako imate odluku iz inostranstva, pitanje je može li se ona priznati ili izvršiti u BiH, ili kako se koristi pred domaćim organima. Ako odluke nema, prvo se rješava određivanje izdržavanja, a tek zatim naplata.

Ova razlika je važna jer se pogrešnim postupkom gubi vrijeme. Roditelj koji ima domaću presudu ne treba odmah pisati novu tužbu samo zato što je drugi roditelj otišao u inostranstvo. Roditelj koji ima samo poruke ili privatni dogovor ne može očekivati da strani organ naplaćuje iznos koji nije određen izvršnom ispravom. Roditelj koji ima stranu odluku treba prvo provjeriti da li je ona priznata ili izvršiva u sistemu u kojem traži naplatu.

Kako sud može procjenjivati mogućnosti roditelja koji radi vani

Kada se tek određuje alimentacija, prihod roditelja u inostranstvu ne treba opisivati samo tvrdnjom da on ili ona živi u bogatijoj državi. Sud traži dokazive činjenice: radni odnos, platne liste, bankovne uplate, ugovor, troškove života, broj druge djece i stvarnu mogućnost plaćanja. Ako tačni dokumenti nisu dostupni, mogu se navesti indicije i predložiti pribavljanje podataka kroz nadležni postupak.

Roditelj koji živi u inostranstvu može imati veće prihode, ali i veće troškove stanovanja, poreza, osiguranja i prevoza. To ne znači da se obaveza smanjuje automatski. Znači da zahtjev treba biti dobro obrazložen: potrebe djeteta u BiH, ranije uplate, poznati prihod roditelja i dokazi o stvarnom standardu. Prazna tvrdnja o radu u inostranstvu ima manju težinu od bankovnog traga ili službenog dokumenta.

Šta ako roditelj povremeno plaća ili skriva prihode

Povremene uplate iz inostranstva treba evidentirati jednako kao domaće uplate. One smanjuju dug, ali ne brišu preostali iznos. Ako roditelj šalje različite iznose bez opisa, tabela duga treba pokazati kada je uplata stigla, koliko je iznosila i na koji period je razumno vezujete. Ako se roditelj kasnije poziva na te uplate, uredna evidencija sprečava duplo računanje.

Ako roditelj krije prihode ili radi neprijavljeno, postupak je teži, ali to ne znači da se ne može ništa uraditi. Treba prikupiti ono što postoji: država, adresa, poslodavac ako je poznat, ranije uplate, javni tragovi, priznanja u porukama i podaci o životnom standardu koji se mogu zakonito koristiti. Nije dobro slati optužbe bez dokaza. Bolje je postaviti jasnu tvrdnju i priložiti tragove koji traže provjeru.

Kako voditi dosje za inostrani predmet

Međunarodni predmet traje lakše ako se dokumenti vode kao dosje, a ne kao skup poruka i starih papira. U dosjeu trebaju biti odluka o izdržavanju, potvrde pravosnažnosti i izvršnosti gdje su potrebne, tabela duga, dokazi uplata, prevodi, podaci o roditelju u inostranstvu, kopije poslanih zahtjeva i potvrde prijema. Svaki dokument treba sadržavati datum i jasno objašnjenje čemu služi.

Ako jedan dokument nedostaje, ne treba automatski odustati. Treba pitati nadležni organ da li se može dostaviti naknadno i u kojem roku. Ono što nije dobro jeste slati nepotpun paket bez objašnjenja i bez popisa priloga.

Šta ne treba raditi u međunarodnoj alimentaciji

Roditelj koji traži naplatu ne treba prijetiti, objavljivati podatke drugog roditelja na internetu, lažno prikazivati prihode ili blokirati kontakte djeteta zbog neplaćanja. To ne ubrzava naplatu i može štetiti postupku. Isto tako, ne treba slati nepotpune dokumente stranim organima na više adresa bez plana, jer se predmet može izgubiti između institucija.

Bolji put je uredan dosje: odluka, potvrda izvršnosti, tabela duga, dokazi uplata, podaci o državi i poslodavcu, prevodi i kopija svake komunikacije. Međunarodni postupci često traju duže od domaćih, ali uredna dokumentacija smanjuje broj dopuna i olakšava nadležnom organu da postupi.

Realna očekivanja: međunarodna naplata rijetko ide brzo

Međunarodna alimentacija često traje duže od domaćeg izvršenja jer se dokumenti prevode, provjeravaju, dostavljaju preko organa i prilagođavaju pravilima druge države. Ako je adresa roditelja nepoznata ili roditelj radi neprijavljeno, postupak je sporiji. To ne znači da nema smisla, nego da dosje mora biti uredan od početka.

U međuvremenu ne treba prestati voditi tabelu duga. Svaka nova dospjela rata i svaka djelimična uplata ulaze u evidenciju. Ako se postupak vodi više mjeseci, zastarjeli obračun može napraviti novi krug dopuna. Zato se tabela ažurira dok postupak traje.

Dostava dokumenata i problem nepoznate adrese

Ako je adresa roditelja u inostranstvu nepoznata ili se stalno mijenja, predmet može značajno usporiti. Zato se adresa ne treba nagađati. Korisno je prikupiti sve što može pomoći dostavi: ranije pošiljke, adresu poslodavca, e-mail koji roditelj koristi za službenu komunikaciju, podatke iz ranijih uplata ili dokumente iz ranijih postupaka.

Kada se dokumenti šalju preko nadležnih organa, svaka dopuna adrese treba biti jasna i pisana. Ako znate samo državu, navedite to, ali ne očekujte da će postupak teći istom brzinom kao kada postoji tačna adresa. U međunarodnim predmetima dostava često postaje prvi praktični problem prije same naplate.

Tipične situacije iz prakse

Ako roditelj radi u Njemačkoj i povremeno šalje novac, prvo se pravi tabela u kojoj se upisuju sve uplate i preostali dug. Zatim se provjerava da li odluka iz BiH ima potrebne potvrde za međunarodni postupak i kojim putem se zahtjev šalje za Njemačku.

Ako se roditelj preselio u Austriju i prestao plaćati, najvažnije je utvrditi adresu ili poslodavca. Ako se zna samo država, predmet se može pripremati, ali će dostava i naplata biti sporije. Ako postoji strana odluka o izdržavanju, ne treba pokretati novi postupak bez provjere da li se ta odluka može priznati ili izvršiti u BiH.

Ako punoljetno dijete na redovnom školovanju traži nastavak izdržavanja, posebno se dokazuje status školovanja, troškovi i činjenica da roditelj u inostranstvu ima mogućnost plaćanja. Taj predmet nije isti kao naplata starog duga za maloljetno dijete, pa dokumenti moraju pokazati i pravo na nastavak izdržavanja.

Korisni izvori