Na čije ime glasi - nije cijela priča
Jedna od najraširenijih zabluda: što god glasi na jednog supružnika, to je samo njegovo. Druga zabluda: sve što postoji u braku dijeli se na pola. Ni jedno ni drugo nije tačno u svim situacijama. Pravo razlikuje bračnu stečevinu od posebne imovine - i ta razlika određuje šta ulazi u diobu.
Bračna stečevina - šta je zajedničko
Bračna stečevina (zajednička imovina) je imovina koju su supružnici stekli radom tokom trajanja bračne zajednice. Pojam rada tumači se široko: ne obuhvata samo platu ili honorar nego i vođenje domaćinstva, brigu o porodici i svaki drugi doprinos koji je omogućio sticanje imovine.
To znači da nekretnina kupljena tokom braka iz zarade jednog supružnika, dok je drugi vodio domaćinstvo, u pravilu ulazi u bračnu stečevinu - bez obzira na to čije ime stoji na vlasničkom listu.
U bračnu stečevinu tipično ulaze: nekretnine kupljene tokom braka, automobili, ušteđevina, poslovni udjeli stečeni radom, namještaj i oprema domaćinstva - sve što je rezultat rada ili zajedničkog doprinosa tokom bračne zajednice.
Posebna imovina - šta ostaje izvan diobe
Imovina prije braka
Sve što je supružnik imao prije sklapanja braka smatra se posebnom imovinom i u pravilu ne ulazi u diobu. Stan koji je kupljen ili nasljeđen prije braka ostaje imovina tog supružnika.
Poklon
Imovina dobijena poklonom tokom braka smatra se posebnom imovinom onog supružnika koji je poklon primio - osim ako poklon nije izričito dat oboma.
Nasljedstvo
Imovina stečena nasljedstvom tokom braka također je posebna imovina. Kuća nasljeđena od roditelja za vrijeme braka ne postaje automatski zajednička.
Granične situacije
Komplikacija nastaje kada se posebna imovina koristi za zajedničke potrebe ili kada se u posebnu imovinu ulaže zajednički rad ili novac. Na primjer, stan nasljeđen od jednog supružnika koji se renovira novcem iz zajedničke zarade - u takvim situacijama sud procjenjuje doprinos svakog supružnika.
Da li se sve dijeli pola-pola?
U FBiH, zakon predviđa da su udjeli supružnika u zajedničkoj imovini jednaki, osim ako supružnik dokaže da je njegov doprinos bio značajno veći. U RS, zakon također polazi od pretpostavke jednakih udjela, ali ostavlja prostor za traženje većeg udjela na osnovu dokaza o nesrazmjernom doprinosu.
U praksi, većina slučajeva završava podjelom na jednake dijelove. Međutim, pretpostavka jednakih udjela nije automatska i apsolutna - u izuzetnim okolnostima sud može odrediti drugačije.
Dioba bračne stečevine ne mora se voditi istog dana kad i razvod. U praksi se vrlo često pokreće kasnije, kada postane jasno da dogovor nije moguć ili kada tek naknadno izbije spor oko stana, ušteđevine ili poslovnog udjela.
Vanbračna zajednica - važna BiH tema
I u FBiH i u RS, vanbračna zajednica koja ispunjava zakonske uslove (obično najmanje dvije godine trajanja ili rođenje djeteta) izjednačena je s brakom u pogledu imovinskih odnosa. To znači da imovina stečena radom tokom vanbračne zajednice može imati status zajedničke imovine, slično bračnoj stečevini.
Dokazivanje postojanja vanbračne zajednice i njezinog trajanja može biti složenije nego kod braka, jer ne postoji formalni akt sklapanja. Ali imovinskopravne posljedice mogu biti jednake.
