Teorija je jasna - praksa je konkretnija
Ljude nakon razvoda ne zanima apstraktno šta ulazi u bračnu stečevinu, nego kako se stvarno dijele stan, auto, firma i ušteđevina. Ishod najčešće bude jedan od nekoliko modela: isplata udjela, prodaja i podjela novca, fizička dioba gdje je moguća ili prepis vlasništva uz naknadu drugoj strani.
Stan ili kuća
Stan je obično najvrednija stavka u bračnoj stečevini i izaziva najviše sporova. Modeli diobe u praksi:
- Isplata udjela - jedan supružnik zadržava stan i isplati drugom polovinu procijenjene vrijednosti.
- Prodaja i podjela novca - stan se prodaje, a prihod dijeli prema udjelima.
- Fizička dioba - moguća samo kod nekretnina koje se mogu fizički razdvojiti (npr. kuća na dva sprata).
- Suvlasništvo - ako nema drugog rješenja, supružnici ostaju suvlasnici. Ovo često stvara probleme u praksi.
Procjena vrijednosti nekretnine često zahtijeva vještačenje. Ako se supružnici ne slažu oko vrijednosti, sud određuje vještaka. To nije formalnost: trošak procjene pada na stranke i može biti dovoljno visok da sam po sebi pogura spor prema dogovoru o vrijednosti ili modelu isplate. U praksi se za procjenu stana ili kuće često prvo izdvaja nekoliko stotina KM, a javno objavljeni primjeri procjene nekretnina u BiH pokazuju okvir od oko 250 do 500 KM ili više, zavisno od vrste i kompleksnosti nekretnine.
Automobil
Automobil se obično rješava jednostavnije: jedan supružnik ga zadržava i isplati polovinu tržišne vrijednosti, ili se prodaje i novac dijeli. Ako postoji više automobila, svaki se tretira pojedinačno - ili se postignu kompenzacijski dogovor.
Ušteđevina i depoziti
Ušteđevina nastala tokom braka iz zarade ulazi u bračnu stečevinu. U praksi, podjela je relativno jednostavna - iznos se dijeli prema udjelima. Problem nastaje kada jedan supružnik potroši ušteđevinu prije diobe ili prebaci novac na treći račun. Dokumentovanje stanja na računima je korisno obaviti čim razmišljanje o razvodu počne.
Firma ili poslovni udio
Dioba firme ili poslovnog udjela je najsloženiji oblik diobe. Zahtijeva procjenu vrijednosti firme (obično putem vještačenja), razmatranje da li firma može nastaviti poslovati i izbor modela diobe.
Modeli u praksi: isplata udjela drugom supružniku prema procijenjenoj vrijednosti, prodaja udjela trećem licu, podjela firme (rijetko praktično) ili sporazumno preuzimanje. Kod firmi koje posluju, dioba mora voditi računa o nastavku poslovanja i posljedicama za zaposlene i partnere.
U praksi sudovi najčešće ne "režu firmu napola". Češći ishod je da jedan supružnik zadrži poslovni udio, a drugom isplati njegov dio nakon procjene vrijednosti. Kod firmi spor često dodatno poskupljuju vještačenje, finansijska dokumentacija i duže trajanje postupka.
