Bojler zataji na tri načina koja se u razgovoru stalno miješaju. Voda je mlaka ili je uopšte nema. Ispod uređaja se pojavi voda. Ili topla voda nestane brže nego što je nestajala prošle zime. Uzroci su različiti i zahtijevaju različitu hitnost postupanja.
Najvažnije iz vodiča
Voda izlazi sa dna kotla, kroz oplatu ili oko prirubnice grijača, a ne iz ispusta sigurnosnog ventila.
Curi stalno, bez obzira grije li bojler u tom trenutku.
Voda je smeđa ili nosi čestice, što znači da je zaštita kotla popustila i da kotao korodira iznutra.
Prije svega isključite bojler iz struje i zatvorite dovod hladne vode. Ventil za dovod je obično u zidu ispod uređaja. Okrenut termostat i ugašena lampica znače samo da grijač ne radi, a uređaj je i dalje pod naponom, pa se kod fiksno priključenog bojlera isključuje njegov osigurač u razvodnoj tabli.
Provjere koje slijede ne traže alat. Gleda se, sluša, pročita natpisna pločica i proba ventil onako kako uputstvo predviđa. Za otvaranje kotla, skidanje prirubnice, vađenje grijača i pregled anode Gorenje u uputstvu za svoje bojlere piše da zahvate u unutrašnjost zbog popravka, uklanjanja kamenca te provjere ili zamjene zaštitne anode obavlja isključivo ovlaštena servisna služba.
Voda ispod bojlera često se pojavljuje pri normalnom radu. Da biste je razlikovali od curenja koje zahtijeva popravku, provjerite odakle izlazi i u kojem trenutku.
Kapanje iz sigurnosnog ventila dok bojler grije
Bojler priključen na zatvoreni sistem pod pritiskom obavezno ima sigurnosni ventil na dovodnoj cijevi. Nazivni pritisak piše na natpisnoj pločici uređaja, najčešće 0,6 MPa, dakle 6 bara, kod nekih modela 9 ili 10 bara. Posao ventila je da pritisak u kotlu ne poraste za više od 0,1 MPa, to jest jedan bar, iznad nazivnog.
Voda pri zagrijavanju širi zapreminu. Povratak u vodovodnu mrežu je spriječen, pa taj višak mora nekud i izlazi kroz odvodni otvor sigurnosnog ventila. Kapanje tokom grijanja zato potvrđuje da ventil radi i ne ukazuje na kvar.
Sigurnosni ventil se ne čepi i ne zateže
Odvodni otvor ventila mora ostati otvoren prema atmosferi, okrenut nadolje i na mjestu koje ne smrzava. Ne stavlja se čep, ne zateže se matica da bi kapanje prestalo, i između bojlera i sigurnosnog ventila se ne ugrađuje zaporni ventil, jer se time gasi jedina zaštita kotla od pritiska. Kod otvorenih bojlera bez pritiska voda kaplje iz cijevi baterije, i uputstvo izričito kaže da jače zatezanje ručke uništava bateriju, bez zaustavljanja kapanja.
Kapanje koje smeta odvedite u odvod; blokiranje ventila nije dozvoljeno. Ispod ventila se postavlja lijevak ili čašica s priključkom na odvod, a odvodna cijev ide pravo nadole, na mjesto koje ne smrzava. Gdje zatečena instalacija to ne dopušta, proizvođač predviđa ekspanzijsku posudu od tri litre na dovodnoj cijevi bojlera. Oba zahvata radi vodoinstalater.
Korisnik povremeno provjerava prohodnost ventila tako što se, zavisno od tipa ventila, pomjeri ručica ili odvije matica dok kroz mlaznicu ne poteče voda. Poteče li, ventil je prohodan i to je sve što ste trebali znati. Ne poteče li, ventil je blokiran kamencem i mijenja se, a to više nije korisnički zahvat.
Ventil koji kaplje i kad se ništa ne grije propušta. Uzrok je obično jedan od dva: naslage koje ne daju ventilu da zatvori, ili pritisak u vodovodnoj mreži viši od nazivnog pritiska bojlera. Za taj drugi slučaj uputstvo traži obavezan redukcijski ventil na dovodu. Mjerenje pritiska i zamjenu ventila radi vodoinstalater ili servis.
Curenje koje traži da se odmah stane
Sljedeći znakovi zahtijevaju trenutno isključivanje bojlera, bez odgađanja.
Voda izlazi sa dna kotla, kroz oplatu ili oko prirubnice grijača, a ne iz ispusta sigurnosnog ventila.
Curi stalno, bez obzira grije li bojler u tom trenutku.
Voda je smeđa ili nosi čestice, što znači da je zaštita kotla popustila i da kotao korodira iznutra.
Vlaga ili kapi oko priključne kape i električnog dijela.
Rđa i bijeli tragovi na kućištu, na nosaču ili na zidu ispod uređaja, kao znak da curenje traje već neko vrijeme.
Isključiti bojler iz struje. Kod fiksno priključenog uređaja isključiti njegov osigurač i ne vraćati ga.
Zatvoriti dovod hladne vode u bojler.
Podmetnuti posudu i, ako curi jače, obavijestiti komšiju na spratu ispod.
Zvati servis i ne koristiti bojler do pregleda.
Probušen kotao se u praksi ne krpi. Voda koja curi u stanu brzo postane tuđa šteta na spratu ispod, a osiguranje prvo pita kada je curenje primijećeno i šta je tada urađeno. Zato se i sitna, uporna vlaga prati do izvora jer curenje koje se ne vidi zna raditi mjesecima prije nego se pojavi mrlja na zidu.
Bojler uopšte ne grije
Bojler koji odjednom ne daje nimalo tople vode, uz potpuni izostanak grijanja, provjerava se od zida prema uređaju.
Prekidač na uređaju ili u zidu pored njega. Elektronski modeli imaju položaj nula na gumbu, mehanički se gase okretanjem termostata do kraja.
Postavka termostata. Položaj sa simbolom pahulje služi zaštiti od smrzavanja, pri kojoj uređaj drži vodu na oko 10 stepeni. To nije postavka za zagrijavanje vode za upotrebu.
Osigurač i zaštitna sklopka u razvodnoj tabli. Bojler obično ima svoj automatski osigurač.
Signalne lampice. Kod modela s elektronskim regulatorom crveno i zeleno svjetlo koje trepere zajedno uputstvo označava kao grešku i za taj slučaj traži poziv servisu.
Ako je sve gore uredno, u igri su termostat, termički osigurač i grijač. Svi su ispod zaštitne kape, dakle servis.
Osigurač se vraća samo jednom. Padne li odmah ponovo, provjera je time završena i bojler ostaje isključen. Kod zaštitne sklopke koja djeluje čim se uređaj uključi razlog je obično proboj izolacije grijača, dakle struja koja odlazi u vodu. Isti zaključak vrijedi ako se pri dodiru slavine tople vode ili kućišta osjete trnci.
Pad osigurača može se javiti i uz ispravan bojler. Grijač od 2.000 vati je ozbiljna stavka na jednoj fazi, pa se osigurač zna javiti tek kad se bojler poklopi s drugim potrošačima. Tamo gdje se struja koristi i za grijanje, to postane redovna pojava zimi, a treba prilagoditi raspored potrošnje i odobrenu priključnu snagu. Novi bojler ne rješava taj uzrok.
Podešavanje temperature i kvar termostata
Na zidnom bojleru pod pritiskom mehanički termostat bira temperaturu između 25 i 65 stepeni, a mali bojler iznad umivaonika ide i do 75. Gorenje u oba slučaja preporučuje položaj eco jer se na nižoj temperaturi izdvaja manje kamenca i manji su toplotni gubici. Kod zidnih modela taj položaj drži vodu na oko 55 stepeni.
Pri odabiru temperature treba uzeti u obzir i legionelu. Svjetska zdravstvena organizacija traži da topla voda u sistemu bude iznad 50 stepeni, a to znači da voda koja izlazi iz uređaja mora biti na 60 stepeni ili više. Proizvođači su tu razliku riješili automatikom. Kod modela s elektronskim regulatorom funkcija antilegionele prati broj dana. Ako bojler 30 dana nije dostigao 62 stepena i zadržao ih 15 minuta, sam zagrije vodu na tu temperaturu.
Na bojleru s običnim okretnim termostatom te funkcije nema, pa postavku morate odabrati uz sljedeće posljedice. Niža temperatura znači manje kamenca i manji gubitak toplote. Viša znači bolju kontrolu legionele i više miješane vode iz istog kotla. Voda na 60 stepeni opeče, pa se na mjestu potrošnje uvijek miješa hladnom.
Termostat je i dio koji otkazuje, i to na dva prepoznatljiva načina: voda je stalno prevruća bez obzira na postavku, ili se bojler nikad ne isključuje nakon što postigne temperaturu. Za taj slučaj postoji druga linija zaštite. Uputstvo navodi da je bojler dodatnim termičkim osiguračem zaštićen u slučaju otkazivanja radnog termostata i da voda u kotlu tada može dostići i 130 stepeni, pa vodovodna instalacija mora biti izvedena s tim u vidu.
Termički osigurač ne smije se premošćavati niti vraćati silom. Ta zabrana važi bez izuzetka. Aktivirao se zbog nekontrolisane temperature, pa serviser mora utvrditi uzrok prije ponovnog pokretanja uređaja.
Zamjena termostata je servisni zahvat i kod starijeg uređaja se ne gleda odvojeno. Grijač, anoda i kotao su iste starosti, pa se popravka i novi bojler porede po ukupnoj računici, pri čemu cijena jednog dijela nije dovoljna za odluku.
Kamenac i magnezijeva anoda
Kamenac se taloži tamo gdje se voda grije, kod bojlera na grijaču i po zidovima kotla. Koliko će ga biti zavisi od kvaliteta i količine potrošene vode i od temperature na koju se grije. Zato je tvrda voda prvi lokalni podatak koji vrijedi znati.
Podatak o tvrdoći potražite kod vlastitog vodovoda; procjena nije dovoljna. Sarajevski vodovod za sistem javnog vodosnabdijevanja navodi 10 do 14 njemačkih stepeni, dakle srednje tvrdu vodu, a za zonu Stup na Ilidži 18 do 19 stepeni. Banjalučki vodovod navodi prosječnu godišnju vrijednost 12 do 13 stepeni za izvorište Novoselija i 17 do 18 za izvorište Subotica.
Naslage se ne vide, ali se čuju i osjete na računu:
Pucketanje i šuštanje dok bojler grije, jer voda ispod naslage ključa.
Grijanje traje osjetno duže nego ranije za istu količinu vode.
Topla voda se troši brže, jer talog zauzima dio zapremnine kotla.
Slabiji mlaz tople vode, kad se naslage nakupe u perlatoru na slavini.
Anoda je dio o kojem zavisi garancija
Kotao je iznutra emajliran, a uz emajl ide magnezijeva anoda. Anoda se troši umjesto čelika i to je jedini razlog zašto kotao ne prorđa iznutra za nekoliko godina. Kad se potroši, korozija kreće po kotlu, a u toploj vodi počnu izlaziti smeđe čestice.
Gorenje jamstvo za prorđali kotao veže uz redovne preglede anode. Pregledi istrošenosti zaštitne anode moraju se obavljati u razmacima koji nisu duži od 36 mjeseci, obavlja ih ovlašteni serviser i upisuje u garantni list proizvoda. Za male bojlere iznad ili ispod umivaonika isto uputstvo traži prvi pregled otprilike dvije godine nakon priključenja. Servis poslije pregleda predlaže datum sljedeće kontrole prema zatečenom stanju, pa u zonama s tvrđom vodom servis predloži kraći razmak.
Sam pregled je jedan izlazak. Bojler se isključi iz struje i isprazni, skine se prirubnica s grijačem, mehanički se ukloni talog, pogleda se anoda i po potrebi zamijeni, pa se sve vrati i zatvori. Obično traje sat do dva.
Zahtjevnost servisnog izlaska zavisi i od prostora ostavljenog pri ugradnji. Iznad bojlera mora ostati dovoljno mjesta za izvlačenje anode. Gorenje za svoju seriju zidnih bojlera traži od 80 milimetara kod modela od 30 litara do 260 milimetara kod modela od 100 i 120 litara, i napominje da se u suprotnom uređaj pri svakom takvom zahvatu skida sa zida. Ako bojler tek ugrađujete, to je mjera koju vrijedi provjeriti prije nego se buše rupe.
Topla voda nestane brže nego prije
Bojler grije normalno, lampica se gasi kad treba, a tople vode nestane prije nego se drugi otušira. Uzrok je obično jedan od pet, a samo prva dva traže majstora.
Kamenac. Talog zauzima dio zapremnine i usporava prenos toplote s grijača na vodu, pa kotao daje manje i sporije.
Baterija koja propušta iznutra. Topla voda tada prelazi u hladnu cijev i troši se a da je niko ne koristi. Ako uz to raste i račun za vodu, treba provjeriti curenje na instalaciji.
Preniska postavka termostata. Iz kotla na 45 stepeni dobija se osjetno manje miješane vode nego iz istog kotla na 65.
Cirkulacioni vod tople vode. Rješava čekanje na slavini, ali uputstvo izričito navodi da njegovo korištenje pravi dodatne gubitke toplote u bojleru.
Više korisnika u nizu. Potrebe tada premašuju zapremninu bojlera, bez kvara na uređaju.
Izbor zapremnine bojlera
Za tuširanje je mjerodavna količina miješane vode na 40 stepeni, koja se razlikuje od zapremnine navedene na kutiji. Voda iz kotla miješa se s hladnom prije upotrebe. Drugi podatak je vrijeme zagrijavanja, koje odlučuje koliko se čeka kad se kotao isprazni.
Brojevi ispod su iz uputstva za jednu seriju zidnih bojlera pod pritiskom, sve s grijačem od 2.000 vati. Vaš model ima svoje na natpisnoj pločici i u uputstvu, ali red veličine se ne mijenja mnogo.
Bojler
Korisna zapremnina
Miješana voda na 40 °C
Zagrijavanje s 10 na 65 °C
Naljepnica: profil, razred, godišnja potrošnja
30 litara
30,4 l
nije navedena
59 minuta
profil S, razred C, 531 kWh
50 litara
47,5 l
67 l
1 sat i 38 minuta
profil M, razred C, 1.378 kWh
80 litara
76,1 l
116 l
2 sata i 37 minuta
profil M, razred C, 1.381 kWh
100 litara
96,1 l
134 l
3 sata i 16 minuta
profil L, razred C, 2.691 kWh
120 litara
116,4 l
168 l
3 sata i 55 minuta
profil L, razred C, 2.725 kWh
Model od 80 litara traži dva i po sata da punu zapreminu podigne s 10 na 65 stepeni. Dogrijavanje već mlake vode je naravno kraće, ali jutro poslije praznog kotla ide po ovom broju, i to je razlika između bojlera od 50 i onog od 100 litara u istom stanu.
Bojler od 50 i bojler od 80 litara imaju gotovo istu godišnju potrošnju, 1.378 i 1.381 kilovat-sat, jer im je deklarisani profil opterećenja isti. Potrošnja modela od 100 litara iznosi 2.691 kilovat-sat jer se mjeri po većem profilu, uz veću pretpostavljenu dnevnu potrošnju tople vode. Taj broj ne znači da je uređaj lošiji.
Iz istog razloga se razred ne poredi između različitih profila. Svih pet bojlera u tabeli su razred C s efikasnošću oko 37 posto. Mali bojler od pet litara iz istog kataloga nosi razred A, a efikasnost mu je 35 posto, jer se mjeri po profilu XXS. Razred A+ i bolji pripadaju toplotnim pumpama i nisu dostupni običnim grijačima vode, a pumpa istu toplotu daje iz otprilike trećine struje.
Praktično, veličina se bira po tome kako trošite. Ako se topla voda troši u nizu ujutro, gleda se količina miješane vode na 40 stepeni. Ako se troši raspoređeno kroz dan, važnije je vrijeme zagrijavanja. A kad birate između dva modela, poredite godišnju potrošnju u kilovat-satima unutar istog profila opterećenja, jer je to jedini broj na naljepnici koji se stvarno mjeri pod jednakim uslovima.
Potrošnja pri mirovanju i isključivanju bojlera
Bojler koji stoji na temperaturi troši struju samo da bi je održao. Gorenje za kombinovani bojler od 80 litara navodi gubitak od 1,85 kilovat-sata na 24 sata pri stalnih 65 stepeni i 20 stepeni u prostoriji, za model od 100 litara 2,20, a za model od 120 litara 2,60. To je gornja granica, jer se mjeri na najvišoj temperaturi.
Zato kratko gašenje mijenja malo. Za odsustvo od dan ili dva ušteda je u redu veličine tog dnevnog gubitka, a ponovno zagrijavanje punog kotla poslije traje satima. Pri dužem odsustvu isplati se isključiti bojler, uz uslov da ga zaštitite od smrzavanja.
Ako bojler isključite iz struje, a prostorija zimi može smrznuti, vodu iz njega treba ispustiti. Uputstvo nudi jednostavniju opciju: položaj zaštite od smrzavanja, na kojem uređaj ostaje pod naponom i uz minimalnu potrošnju drži vodu na oko 10 stepeni.
Više od gašenja donosi raspored. Gorenje za svoju seriju s pametnim upravljanjem navodi sedmičnu potrošnju u oba režima, pa se ušteda može izračunati iz konkretnih podataka: kod modela od 80 litara 30,2 kilovat-sata s pametnim upravljanjem prema 34,1 bez njega, kod modela od 50 litara 26,7 prema 29,1. Razlika je oko desetine. Povremene tvrdnje o uštedi trećine nisu u skladu s tim podacima.
Vlastitu brojku dobijate bez ijednog uređaja. Očitajte brojilo prije i poslije promjene režima, u istoj sedmici u kojoj se navike nisu mijenjale, pa izračunajte dnevni prosjek za oba perioda. Tek tada znate isplati li se u vašem domaćinstvu timer, niža postavka termostata ili ništa od toga.
Razlozi za isključivanje i poziv servisu
Pri sljedećim znakovima odmah isključite bojler i ostavite ga isključenim do pregleda, bez čekanja termina servisa.
Curenje koje nije iz ispusta sigurnosnog ventila.
Trnci pri dodiru slavine tople vode ili kućišta. Uređaj odmah ostaje bez napona.
Osigurač ili zaštitna sklopka koji padaju čim se bojler uključi.
Smeđa voda ili čestice iz slavine tople vode.
Sigurnosni ventil koji kaplje i kad se ništa ne grije, ili iz kojeg pri provjeri uopšte ne poteče voda.
Bojler koji ne grije iako su napajanje i postavka termostata uredni.
Signalne lampice u kombinaciji koju uputstvo tog modela označava kao grešku.
Rđa na kućištu, na nosaču ili na zidu ispod uređaja.
Za servis bojlera u BiH ne postoji službeni cjenovnik, pa su iznosi orijentacioni i potvrđuju se predračunom prije radova: izlazak 30 do 60 KM, čišćenje kamenca 50 do 120 KM, zamjena grijača 80 do 150 KM, zamjena sigurnosnog ventila 30 do 60 KM, zamjena termostata 50 do 100 KM. Novi bojler s ugradnjom ide otprilike od 300 do 1.000 KM, zavisno od zapremnine i tipa.
Prije prihvatanja ponude provjerite rok servisiranja i dostupnost dijelova. Rok obezbijeđenog servisiranja za aparate za domaćinstvo mora biti naveden u tehničkom uputstvu i ne smije biti kraći od tri godine. Nabavka rezervnih dijelova mora se obezbijediti najmanje deset godina nakon što se model prestane proizvoditi. Kad vam kažu da dijela nema, odgovor stoji u uputstvu i kod dobavljača.
Uz poziv servisu pripremite oznaku modela i serijski broj s natpisne pločice između priključnih cijevi, godinu ugradnje, garantni list s upisanim pregledima anode i kratak opis kad se problem javlja. S tim podacima serviser zna hoće li ponijeti anodu, ventil ili grijač, i izlazak se ne pretvara u dva izlaska.
Ograničenja samostalnih zahvata
Kod bojlera se struja i voda pod pritiskom nalaze u istom kućištu, pa se sve zabrane i ograničenja iz sljedećeg kraćeg popisa moraju poštovati.
Bojler se ne otvara pod naponom. Prije bilo kakvog zahvata u unutrašnjost izvadi se utikač ili isključi pripadajući osigurač, a dovod hladne vode se zatvori.
Kotao, prirubnica, grijač i anoda su servisni zahvat, i uputstvo proizvođača to kaže doslovno. Riječ je o dijelu koji je istovremeno pod naponom i u vodi, a kotao se poslije zatvara na pritisak vodovodne mreže.
Sigurnosni ventil se ne blokira, ne zateže i ne zamjenjuje čepom, a između bojlera i ventila se ne ugrađuje zaporni ventil.
Termički osigurač i termostat se ne premošćavaju i ne zaobilaze. Bez njih bojler nema zaštitu od nekontrolisanog rasta temperature.
Plinski protočni grijač ili plinski bojler su u cijelosti posao ovlaštenog servisa za plin, bez izuzetka i bez obzira koliko zahvat izgleda jednostavno.
Priključenje bojlera na vodovodnu i električnu mrežu radi osposobljena osoba. U kupatilu uz to važe posebni zahtjevi za električne instalacije u prostoriji s kadom ili tušem.
Vodomjer, plomba i brojilo za struju ostaju netaknuti, i onda kad sumnjate da je problem u njima. To je oprema dobavljača kojem prijavljujete problem. Ne smijete je otvarati.
Ako se osjeti miris paljevine, vidi dim ili čuje prasak, bojler ostaje bez napona i ne uključuje se ponovo da bi se provjerilo je li prošlo. Kod plinskih uređaja se uz to zatvori dovod plina i prostorija provjetri, bez paljenja prekidača i bez otvorenog plamena.
Ovdje piše zašto sigurnosni ventil kaplje pri grijanju, kako ga korisnik sam provjerava, zašto se između bojlera i ventila ne smije ugraditi zaporni ventil i koliko prostora iznad uređaja treba za zamjenu anode. Na kraju je i tabela s vremenom zagrijavanja i potrošnjom po zapremnini.
Uputstvo za bojler koji se osim na struju veže i na drugi izvor toplote, s podacima o dnevnim gubicima toplote i s upozorenjem da cirkulacioni vod tople vode te gubitke povećava.
Za kuhinjske i protočne bojlere: kada se traži prvi servisni pregled, zašto kapanje iz baterije nije kvar i kako izgleda energetska naljepnica malog uređaja.
Prilog II daje granice razreda po profilima opterećenja, pa se ovdje vidi zašto isti postotak efikasnosti kod malog bojlera daje razred A, a kod velikog razred C.
Član 26 propisuje rok obezbijeđenog servisiranja koji mora pisati u tehničkom uputstvu i obavezu snabdijevanja rezervnim dijelovima najmanje deset godina nakon prestanka proizvodnje modela.
Pregled veze između tvrde vode, naslaga i potrošnje, iz ugla prodavca opreme; sekundarni izvor.
Često postavljena pitanja
Koliko često treba čistiti bojler od kamenca?
Interval odredite prema uputstvu vašeg modela, bez unaprijed zadanog kalendarskog rasporeda. Gorenje za zidne bojlere pod pritiskom traži da razmak između pregleda istrošenosti zaštitne anode ne bude duži od 36 mjeseci, a za male bojlere iznad ili ispod umivaonika prvi pregled otprilike dvije godine nakon priključenja. Servis nakon pregleda predlaže datum sljedeće kontrole prema onome što je zatekao, pa u zoni s tvrđom vodom i kod domaćinstva koje troši puno tople vode taj razmak bude kraći. Pregled se obavi tokom jednog izlaska. Bojler se isključi i isprazni, skine se prirubnica s grijačem, mehanički se ukloni talog, pogleda se anoda i po potrebi zamijeni. Obično traje sat do dva. Službenog cjenovnika za tu uslugu nema, pa se iznos potvrđuje predračunom prije radova.
Sigurnosni ventil mi kaplje gotovo stalno. Je li to kvar?
Jeste. Kapanje je normalno dok bojler grije, jer voda pri zagrijavanju širi zapreminu, a povratak u vodovodnu mrežu je spriječen. Propuštanje ventila i dok se ništa ne grije ukazuje na problem. Dva su uobičajena razloga: ventil je zapušten kamencem i ne zatvara, ili je pritisak u mreži viši od nazivnog pritiska bojlera, pa uputstvo u tom slučaju traži obavezan redukcijski ventil. Prvo se ventil provjeri onako kako uputstvo predviđa, pomjeranjem ručice ili odvijanjem matice dok kroz mlaznicu ne poteče voda. Ako voda ne poteče, ventil je blokiran. U oba slučaja zamjenu ventila i mjerenje pritiska radi vodoinstalater ili servis. Ono što se ne radi ni u jednom slučaju je čepljenje ventila ili zatezanje matice da kapanje prestane.
Mogu li sam izmijeniti grijač bojlera?
Ne. Proizvođač u uputstvu izričito navodi da zahvate u unutrašnjost bojlera zbog popravka, uklanjanja kamenca te provjere ili zamjene zaštitne anode obavlja isključivo ovlaštena servisna služba. Grijač je dio koji je istovremeno pod naponom i u vodi, kotao se prije toga mora isprazniti, a prirubnica se poslije zatvara na uređaju koji radi pod pritiskom vodovodne mreže. Za garanciju je potrebna i dokumentacija. Garancija za prorđali kotao vrijedi samo ako su pregledi anode obavljani u propisanom roku i upisani u garantni list od strane ovlaštenog servisera. Zahvat na svoju ruku taj uslov ruši.
Kad kupujem novi bojler, šta je bitnije: veličina ili efikasnost?
Veličinu birajte prema količini miješane vode na 40 stepeni. Zapremnina s kutije nije jednaka količini vode za tuširanje jer se voda iz kotla miješa s hladnom: kod zidnog bojlera od 80 litara proizvođač navodi oko 116 litara takve vode, kod modela od 50 litara oko 67. Efikasnost se ne bira po razredu, jer razred zavisi od deklarisanog profila opterećenja. Isti katalog daje razred C zidnim bojlerima od 50 do 120 litara i razred A malom bojleru od pet litara, a efikasnost im je gotovo ista, oko 35 do 38 posto. Poredi se godišnja potrošnja u kilovat-satima unutar istog profila. Uređaji razreda A+ i boljeg koriste toplotnu pumpu; obični grijači vode nemaju te razrede.
Zašto mi iz slavine izlazi voda s hrđavim česticama?
Kotao je iznutra emajliran, a uz emajl ide magnezijeva anoda koja se troši umjesto čelika. Smeđe čestice u toploj vodi znače da je ta zaštita popustila i da kotao korodira iznutra. Takva voda se ne koristi za piće ni za pripremu hrane. Uređaj u tom stanju obično još radi, ali curenje je pitanje vremena, pa ide pregled servisa i realna procjena je li vrijedno mijenjati anodu ili cijeli bojler. Ako pregledi anode nikad nisu obavljani, to je i odgovor kako je do korozije došlo.
Bojler ne radi, a osigurači su u redu. Šta sljedeće?
Bez alata možete provjeriti prekidač, postavku termostata i signalne lampice. Prekidač je često na tijelu bojlera ili u zidu pored njega, a kod elektronskih modela gumb ima i položaj nula. Termostat okrenut do kraja ulijevo služi zaštiti od smrzavanja i ne zagrijava vodu za upotrebu. Kod modela s elektronskim regulatorom crveno i zeleno svjetlo koje trepere zajedno uputstvo svrstava u greške i za taj slučaj traži poziv servisu. Ako je sve to uredno, u igri su termostat, termički osigurač ili grijač. Svi su ispod zaštitne kape i mijenja ih servis.
Bojler pucketa dok grije. Je li to normalno?
Tih šum dok grijač radi uputstvo navodi kao uobičajen. Pucketanje i šuštanje gotovo uvijek ukazuju na naslage kamenca na grijaču, jer voda ispod naslage ključa i pravi zvuk. Uz to obično idu i duže grijanje i topla voda koja se troši brže nego ranije. To nije hitno, ali jeste znak da je pregled zakasnio. Zvuk koji se javi naglo, uz miris pregorjelog ili uz padanje osigurača, nije kamenac i tu se bojler isključuje.
Na koju temperaturu podesiti termostat?
Mehanički termostat na zidnom bojleru pod pritiskom ide od 25 do 65 stepeni i proizvođač preporučuje položaj eco, na kojem je voda oko 55 stepeni, jer se tada izdvaja manje kamenca i manji su toplotni gubici. Za zaštitu zdravlja potrebna je viša temperatura. Svjetska zdravstvena organizacija traži da topla voda u sistemu bude iznad 50 stepeni, što znači da voda koja izlazi iz uređaja mora biti na 60 stepeni ili više. Modeli s elektronskim regulatorom to rješavaju sami, funkcijom antilegionele koja vodu povremeno zagrije na 62 stepena i drži je tu 15 minuta. Na bojleru s običnim okretnim termostatom te funkcije nema, pa je postavka stvarna odluka. Voda na 60 stepeni opeče, pa se na mjestu potrošnje uvijek miješa hladnom.
Isplati li se timer ili pametno upravljanje na bojleru?
Proizvođač za svoju seriju s pametnim upravljanjem navodi sedmičnu potrošnju u oba režima, pa se razlika može izračunati: kod modela od 80 litara 30,2 kilovat-sata s pametnim upravljanjem prema 34,1 bez njega, kod modela od 50 litara 26,7 prema 29,1. Ušteda je oko desetine i ne dostiže trećinu. Više donosi pomjeranje grijanja u jeftiniju tarifu kod domaćinstva s dvotarifnim brojilom i niža postavka termostata, jer se gubitak toplote mjeri prema temperaturi na kojoj kotao stoji. Kratko gašenje preko noći ne donosi gotovo ništa, a puni kotao se poslije grije satima.