Učitavanje…
Mašina uzme vodu, opere, ocijedi i stane kako treba, a veš svejedno izlazi sa sivim mrljama, bjeličastim naslagama ili mirisom vlažnog podruma. To gotovo nikad nije kvar. Naslage deterdženta, plijesan u naboru brtve i kamenac rade svoj posao mjesecima prije nego se pojave na odjeći.
Prije petnaestak godina ovo je bio rjeđi problem, jer se peralo toplije. Danas skoro sve ide na štedljivom programu, a taj program ne postiže ni približno temperaturu koju mu ime obećava. Bubanj, crijeva i brtva ostaju vlažni i mlaki cijelu godinu.
Drugi dio priče je voda. Kamenac koji nagriza grijač u bojleru taloži se i u veš mašini, samo se tu prvo vidi na odjeći umjesto na računu za struju. Koliko brzo, zavisi od tvrdoće vode u vašem naselju, a to je podatak koji se može saznati.
Provjere idu istim redom kao kod svakog drugog kućnog uređaja: prvo ono što se smije i može sam, servis tek kad to ne pomogne. Ovdje su to brtva vrata, ladica, program, doza deterdženta i tvrdoća vode.
Mašine s prednjim punjenjem imaju gumenu brtvu oko otvora, a u njenom donjem naboru poslije svakog pranja ostane malo vode s vlaknima, dlakama i ostacima deterdženta. Toplo, vlažno i mračno. Bolje uslove za plijesan teško je napraviti. Crne tačkice koje se poslije pojave na vešu skoro uvijek dolaze odatle.
Beko za svoje mašine traži mekanu spužvu ili krpu i izričito odbija abrazivna sredstva, jer ona oštećuju gumu. Uz to savjetuje da se pri svakom vađenju veša pogleda nije li nešto zapalo u nabor. Papirnata maramica koja tu ostane sedmicu dana miriše kao da je izašla iz sifona.
Sirće u punoj koncentraciji ovdje nije dobra ideja. Gorenje u uputstvu za svoje mašine traži da sredstva protiv kamenca imaju dodatu antikorozivnu zaštitu, i da se ostaci kiseline poslije isperu ponovljenim ispiranjem ili ponovnim pokretanjem programa za čišćenje bubnja. Guma i metal trpe kiselinu, ali ne beskonačno.
U ladici se skuplja skorjeli prah i sluzava naslaga od omekšivača, a u otvoru u koji se ladica vraća isto toliko. Beko preporučuje ispiranje pod česmom jednom mjesečno, i češće ako se vidi mnogo taloga.
Dva razloga zbog kojih se prah lijepi rijetko se spominju, a oba stoje u uputstvima. Prvi: prah se sipa neposredno prije pokretanja programa, ili ladica prije toga mora biti potpuno suha, jer se u vlažnoj ladici hvata za stijenke i pravi grudve. Drugi: gusti tekući omekšivači i sredstva za njegu razrjeđuju se vodom, inače zapušavaju odvod iz ladice. Ako vam voda stoji u pregradi za omekšivač poslije svakog pranja, tu je uzrok.
Treći uzrok je banalan i zato čest: pogrešan pregradak. Beko objašnjava da pregradak označen s I služi samo za predpranje. Ako se deterdžent sipa tamo, a program nema predpranje, mašina iskoristi tek pola doze, dok ostatak u bubanj sklizne tokom ispiranja, kad više nema ni temperature ni vremena da se rastvori. Tako nastaju mrlje na vešu koji je po svemu ostalom opran kako treba. Uz to, mašini treba dovoljan pritisak vode da ladicu uopšte isprazni: kod slabog pritiska deterdžent ostane gdje je i bio.
Štedljivi program troši manje struje jer manje grije, ne zato što je pametniji. Zagrijavanje vode je najveći potrošač u ciklusu, pa proizvođači spuštaju temperaturu i produžavaju trajanje. Umweltbundesamt navodi da se prelaskom sa 40 na 30 °C potrošnja struje po pranju smanjuje za preko 35 posto.
Koliko se veš stvarno zagrije, piše u uputstvu. Podaci ispod su iz tabele potrošnje za jedan Gorenjeov model od 8 kg, objavljene po EU uredbi o ekodizajnu, i vrijede za taj model. Temperatura u toj tabeli nije podešena vrijednost na dugmetu nego najviša koja se stvarno postigne unutar veša, i to u trajanju od najmanje pet minuta. Svoje brojeve potražite u vlastitom uputstvu ili preko QR koda s natpisne pločice.
| Program i punjenje | Najviša temperatura u vešu | Trajanje | Struja po ciklusu | Voda po ciklusu |
|---|---|---|---|---|
| eco 40-60, pun bubanj (8 kg) | 25 °C | 3 h 27 min | 0,650 kWh | 60 litara |
| eco 40-60, pola punjenja (4 kg) | 22 °C | 2 h 25 min | 0,180 kWh | 35 litara |
| eco 40-60, četvrtina punjenja (2,5 kg) | 20 °C | 1 h 36 min | 0,130 kWh | 24 litre |
| Pamuk bijelo 60 °C, pun bubanj | 60 °C | 3 h 06 min | 2,038 kWh | 100 litara |
Razlika u struji je stvarna i zato ljudi peru hladno. Problem je što na 20 do 25 °C u mašini ništa ne strada. Gorenje to piše otvoreno: pranje na niskim temperaturama i s tekućim deterdžentima nosi rizik od razvoja mikroorganizama i neugodnog mirisa, pa traži da vrata ostanu otvorena poslije svakog pranja. Umweltbundesamt savjetuje jedan ciklus na 60 °C mjesečno, upravo da se spriječi razmnožavanje klica.
Skoro sav savjet o deterdžentu koji kruži okolo ignoriše jednu stvar. Uputstvo na pakovanju nije jedan broj, nego tabela s više kolona, a kolona se bira po tvrdoći vode. Tvrdoća se mjeri u njemačkim stepenima, oznaka °dH, i podjela je ista u uputstvima proizvođača mašina i na pakovanjima deterdženta.
| Razred | °dH | mmol/l | °fH | ppm CaCO3 |
|---|---|---|---|---|
| Meka voda | ispod 8,4 | ispod 1,5 | ispod 15 | ispod 150 |
| Srednje tvrda | 8,4 do 14 | 1,5 do 2,5 | 15 do 25 | 150 do 250 |
| Tvrda | preko 14 | preko 2,5 | preko 25 | preko 250 |
Dva bh. vodovoda taj podatak objavljuju, i oba pokazuju isti obrazac. KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo navodi 10 do 14 °dH za sarajevski vodovodni sistem, dakle srednje tvrdu vodu, osim u dijelu Ilidže u zoni vodosnabdijevanja Stup, gdje je 18 do 19 °dH i voda spada u tvrdu. Vodovod a.d. Banja Luka za izvorište Novoselija, koje snabdijeva centralni gradski vodovod, navodi prosječnu godišnju vrijednost od 12 do 13 °dH i takođe je svrstava u srednje tvrde, dok voda s izvorišta Subotica ima 17 do 18 °dH.
Sarajevski vodovod objašnjava i sam bijeli talog: dužim stajanjem, a naročito prokuhavanjem, minerali se izdvajaju kao kalcijum i magnezijum karbonat, a ako u vodi ima jona željeza, kamenac može biti narandžast ili smeđ. To je isti talog koji se hvata za grijač i za bubanj.
Za Tuzlu, Zenicu i Mostar takav podatak nije objavljen. Tuzlanski vodovod svakog mjeseca objavljuje analize, ali tvrdoća nije među parametrima u tim izvještajima. ViK Zenica je na stranici o kvalitetu vode ne navodi, a Vodovod Mostar tvrdoću navodi kao parametar koji mjeri, bez objavljene vrijednosti. Ako niste u Sarajevu ili Banjoj Luci, broj se traži upitom svom vodovodu. I proizvođači mašina i uputstva za doziranje upućuju upravo tamo.
Zašto je 14 °dH bitan broj: Gorenje iznad te vrijednosti traži omekšivač vode, uz napomenu da oštećenje grijača zbog nepravilne upotrebe omekšivača nije predmet garancije. Po tom pravilu su i sarajevski sistem i centralni banjalučki ispod granice, a zona Stup na Ilidži i izvorište Subotica iznad nje. Razlika između dva naselja u istom gradu tu je veća nego razlika između dva grada.
Preporuka da omekšivač vode ide u svako pranje ne dolazi iz uputstva. Proizvođač je vezuje za tvrdoću preko 14 °dH. Umweltbundesamt uz to preporučuje sisteme u kojima su deterdžent, omekšivač vode i izbjeljivač tri odvojena proizvoda, upravo zato što se tada svaki dio dozira po potrebi. Kod običnog deterdženta ta tri sastojka dolaze zajedno u jednoj dozi.
Doza deterdženta s tvrdoćom vode raste, ne pada. To se u praksi najčešće prepriča naopako. Njemačko udruženje proizvođača IKW objavljuje ovakvu primjer tabelu, za univerzalni ili kolor deterdžent i 4,5 kg suhog veša:
| Tvrdoća vode | Lako zaprljan veš | Normalno zaprljan | Jako zaprljan |
|---|---|---|---|
| Meka | 40 ml | 70 ml | 110 ml |
| Srednje tvrda | 50 ml | 90 ml | 130 ml |
| Tvrda | 60 ml | 100 ml | 150 ml |
Brojevi u tabeli su primjer, a mjerodavna je tabela na vašem pakovanju. Odnos je ono što vrijedi svuda: između meke i tvrde vode razlika je između trećine i polovine doze, i ide naviše. IKW uz tabelu upozorava da dugotrajno poddoziranje trajno oštećuje i veš i mašinu.
U istoj tabeli kriju se dvije zamke. Prva je punjenje: brojevi vrijede za propisanu količinu veša, kod univerzalnog i kolor deterdženta 4,5 kg suhog. Za pola bubnja ide manje. A u prepunjen bubanj deterdžent se ni ne stigne rastvoriti, nego ostane u naborima odjeće, pa se bijeli trag pojavi i kad je doza po tabeli tačna. Druga zamka je predoziranje. Umweltbundesamt kaže bez ograde da veća doza ne pere bolje, samo košta više, a mašina na višak reaguje pjenom koja se ne ispere. Gorenje za prekomjernu pjenu ima i poruku o grešci, a rješenje je ciklus ispiranja bez deterdženta pa manja doza sljedeći put.
Za stvarno prljav veš postupak je obrnut: manje veša u bubnju i veća doza, ili program s predpranjem. To je uputstvo proizvođača, ne improvizacija. Za normalno prljav kućni veš predpranje s današnjim deterdžentima nije potrebno, a tekući deterdženti su i namijenjeni programima bez predpranja.
Isti račun s tvrdoćom vode odlučuje i o tome hoće li čaše iz mašine za suđe izlaziti mutne, samo se tamo podešava so i sredstvo za ispiranje umjesto doze deterdženta.
Mašina koja godinama nije čišćena neće se popraviti iz prve. Računajte na dva ili tri ciklusa u razmaku od nekoliko sedmica, s tim da prvi izbaci najviše prljavštine.
Pravilo koje vrijedi kod svih proizvođača: program za čišćenje bubnja radi prazan i bez deterdženta. Ako mašina ima takav program, a imena se razlikuju od Drum Clean do samočišćenja, koristi se on. Ako ga nema, Beko za svoje mašine savjetuje najtopliji program s praznim bubnjem i bez deterdženta.
Koliko često, zavisi od uputstva, a preporuke se stvarno razlikuju. Gorenje traži program čišćenja bubnja najmanje jednom mjesečno. Beko za mašine bez samočišćenja navodi vrući prazni ciklus svaka tri do šest mjeseci. Umweltbundesamt, koji gleda potrošnju a ne uređaj, savjetuje jedno pranje na 60 °C mjesečno. Prazan ciklus na 90 °C svake dvije sedmice ne traži nijedan od njih.
Komercijalna sredstva za čišćenje mašine rade isti posao jačom formulacijom. Gorenje traži da sredstvo protiv kamenca ima dodatu antikorozivnu zaštitu i da se prati uputstvo proizvođača sredstva. Na programima s visokom temperaturom staklo vrata se ugrije, pa se ne dira dok ciklus traje.
Sirće i varikina se nikada ne miješaju
Kad se izbjeljivač na bazi hlora spoji s kiselinom, oslobađa se hlorni gas. Zdravstvene službe navode nadraženost očiju, nosa i grla, kašalj i otežano disanje, a pri jačoj izloženosti bol u grudima, povraćanje i tečnost u plućima. Sirće, limunska kiselina i sredstva protiv kamenca su kiseline. Ako je bilo šta od toga bilo u mašini, varikina ne ide ni u taj ni u sljedeći ciklus.
Gorenje uz to ne preporučuje izbjeljivače na bazi hlora ni za sam veš, jer mogu oštetiti grijač, a sredstva za čišćenje s otapalima izričito zabranjuje: mogu stvoriti otrovne gasove, oštetiti aparat i izazvati požar ili eksploziju. Za tvrdokorne mrlje na odjeći koriste se izbjeljivači na bazi kiseonika.
Trag na odjeći obično kaže gdje je uzrok, ako se pogleda šta je tačno ostalo i kako izgleda.
| Kako izgleda trag | Najvjerovatniji uzrok | Prvi potez |
|---|---|---|
| Sive mrlje kojih ranije nije bilo | Plijesan iz nabora brtve ili s bubnja koja pređe na mokar veš | Čišćenje brtve i program za čišćenje bubnja |
| Bjeličaste ili prljavobijele naslage | Neispran deterdžent: prevelika doza, prepunjen bubanj, hladan program ili pogrešan pregradak ladice | Ciklus ispiranja bez deterdženta, pa provjera doze, punjenja i pregratka |
| Žućkaste mrlje | Omekšivač koji se loše ispire ili naslage kamenca | Manje omekšivača, pa provjera tvrdoće vode |
| Crne tačkice | Plijesan iz nabora brtve, tipično uz hladna pranja i zatvorena vrata | Čišćenje nabora i otvorena vrata poslije svakog pranja |
| Narandžast ili smeđ talog | Kamenac obojen jonima željeza iz vode | Upit vodovodu i sredstvo protiv kamenca s antikorozivnom zaštitom |
| Masne mrlje koje se ponavljaju | Ulje iz ležaja bubnja | Servis, jer je to kvar, ne pitanje održavanja |
Bjeličaste naslage se najčešće pogrešno pročitaju. Ljudi ih vide kao prljavštinu koja je ostala i sljedeći put sipaju više deterdženta, pa se problem udvostruči.
Miris je precizniji trag od mrlje, jer se po vrsti mirisa mjesto pogodi prilično tačno.
Nijedna od ovih navika ne traje duže od minute, a zajedno rade više nego bilo koje sredstvo iz prodavnice.
Ako veš ide dalje u sušilicu, mokro rublje ne stoji u bubnju i jedan izvor mirisa otpada. Sušilica ipak ima svoj filter i svoj raspored održavanja, pa se ta dva uređaja ne čiste po istom kalendaru.
Kod nekih vrsta veša griješi se u oba smjera: ili sve ide hladno, ili se sve kuha. Uputstva proizvođača za to imaju posebne programe i konkretna pravila.
Svima je zajedničko jedno: nijedan poseban tretman ne radi u mašini koja je i sama izvor problema. Ako veš izlazi s tragovima bez obzira na to šta se pere, prvo ide čišćenje mašine.
Nekoliko simptoma ne spada u ovu priču i ne rješava se čišćenjem.
Brtva vrata, ladica za deterdžent i njihove zaptivke su potrošni dijelovi, a ne razlog za novu mašinu. Zakon o zaštiti potrošača u BiH traži da proizvođač ili dobavljač u tehničkom uputstvu navede rok obezbijeđenog servisiranja, koji za aparate za domaćinstvo ne smije biti kraći od tri godine, i da nakon prestanka proizvodnje obezbijedi nabavku rezervnih dijelova još najmanje deset godina. Ako proizvođač nema svoj servis u BiH, dužan je obezbijediti spisak servisa koje je ovlastio.
Ovlašten servis po istom zakonu nije stvar reputacije nego dokumenta: to je servis koji ima punovažnu punomoć proizvođača i potpisan ugovor za nabavku rezervnih dijelova. Punomoć se može tražiti na uvid prije nego se mašina preda. A kad cijena popravke počne prilaziti cijeni nove mašine, računica servisa naspram zamjene se radi zasebno, po starosti, cijeni dijela i potrošnji.
Postupak za gumu vrata, ladicu i filter pumpe, s intervalima koje proizvođač preporučuje za svoje mašine.
Šta provjeriti kad na odjeći ostaju ostaci deterdženta i pjene, prije nego se zove servis.
Provjere kod mašine koja ostane puna vode, uključujući filter pumpe i odvodno crijevo.
Objavljene vrijednosti tvrdoće za sarajevski sistem i za zonu Stup na Ilidži, uz objašnjenje odakle dolazi bijeli i obojeni kamenac.
Među čestim pitanjima na stranici stoji i tvrdoća vode po izvorištima, za Novoseliju i za Suboticu.
Puno uputstvo jednog proizvođača: program za čišćenje bubnja, granica od 14 °dH za omekšivač vode i tabela izmjerenih temperatura po programu.
Razredi tvrdoće vode i primjer tabele doze po stepenu zaprljanosti, s definicijama šta se smatra lako, normalno i jako zaprljanim vešom.
Njemačka savezna agencija za okoliš o doziranju prema tvrdoći vode, izboru temperature i mjesečnom pranju na 60 °C.
Koji gas nastaje kad se hlorni izbjeljivač spoji s kiselinom ili amonijakom, koji su simptomi izloženosti i šta uraditi.
Puni tekst, s članovima 26 i 27 o roku servisiranja, dostupnosti rezervnih dijelova i tome šta znači ovlašten servis.
