Kad se led skuplja prebrzo
Kad led raste brže nego prije, uzrok je skoro uvijek nešto što je promijenilo količinu vlažnog zraka koji ulazi. Provjere idu redom od onoga što propušta stalno prema onome što propušta povremeno.
Brtva poklopca
Brtva ide prva jer propušta dvadeset četiri sata dnevno, dok otvaranje propušta na mahove. Gumica koja ne naliježe pravi tanak, stalan dotok toplog zraka, a rezultat je led koji se vraća odmah poslije svakog odleđivanja.
Provjera se radi listom papira: papir se stavi između brtve i okvira, poklopac se zatvori i papir se izvuče. Ako klizi bez ikakvog otpora, brtva na tom mjestu ne drži. Test se ponavlja po cijelom obodu, jer brtva rijetko popusti svuda odjednom, a jedan popušten ugao je dovoljan.
Prije zamjene vrijedi je oprati. Ostaci hrane i pića zalijepe gumu za kućište, pa se ona pri otvaranju rastegne i pocijepa. Pere se blagom sapunicom i toplom vodom, a zatim temeljito osuši; uređaj se ne uključuje dok brtva nije potpuno suha. Oštećenu ili rastegnutu brtvu proizvođači traže da zamijenite što prije, jer se troškovi vraćaju kroz potrošnju.
Led na samoj brtvi je posljedica, a ne uzrok: znači da se poklopac negdje ne zatvara do kraja. Provjerite da nešto iznutra ne smeta zatvaranju i da uređaj stoji vodoravno i stabilno i kad je pun. Škrinja koja se otvara odozgo ima gravitaciju na svojoj strani, ali guma se i na njoj troši.
Zamjena brtve je jedan od jeftinijih zahvata na bijeloj tehnici i u praksi se kreće oko 50 do 150 KM za dio s ugradnjom, zavisno od modela i marke. Službenog cjenovnika za servisne usluge nema, pa taj raspon vrijedi kao orijentacija, a tačan iznos se traži u predračunu prije nego se posao odobri.
Koliko dugo poklopac stoji otvoren
Uputstva su ovdje neuobičajeno direktna: prečesto otvaranje podiže temperaturu u škrinji, izaziva pretjerano nastajanje naslaga leda i inja i povećava potrošnju energije. Isti tekst dodaje da škrinja nikad ne smije stajati predugo otvorena, a posebno kad je vrijeme toplo i vlažno.
Škrinja je tu u prednosti. Hladan zrak je gušći od toplog, pa pri otvaranju odozgo ostaje unutra umjesto da ispadne. Kod ladičara se vrata otvaraju sprijeda i hladan zrak izlazi pri svakom otvaranju, zbog čega isti broj otvaranja košta više.
U praksi odlučuje koliko poklopac ostane otvoren, više nego koliko puta se podigne. Tridesetak sekundi traženja po dnu pusti unutra više vlage od tri brza vađenja. Zato se prije otvaranja zna šta se vadi, a sadržaj se drži u korpama po kategorijama.
Topla hrana
Hranu treba ohladiti prije nego uđe u uređaj, i to uputstva navode među osnovnim pravilima korištenja. Topao paket podiže temperaturu u zamrzivaču, kompresor radi duže, a vlaga koja iz njega izađe završi kao led na zidovima. Vruća jela i tečnosti koje isparavaju ne stavljaju se unutra uopšte.
Uz to ide i veličina paketa. Uputstva traže da omoti ne budu preveliki, jer se manja porcija brže zamrzne i kraće drži temperaturu podignutom. Pet manjih kesa napravi manje leda od jedne velike posude s istom količinom.
Prostorija u kojoj uređaj stoji
Zamrzivač uzima zrak iz prostorije, pa je i vlaga u toj prostoriji dio računice. Proizvođači traže suhu i redovno prozračivanu prostoriju, s relativnom vlažnošću do 70 posto na temperaturama do 25 stepeni, odnosno do 75 posto iznad 25 stepeni.
Vlažan podrum se u uputstvima izričito navodi kao neprikladno mjesto za škrinju, a isto vrijedi za balkon i svako mjesto izloženo suncu. To objašnjava i zašto isti uređaj u julu skuplja led brže nego u januaru: topliji zrak nosi više vlage, pa svako otvaranje unese više.
Kad uređaj stoji tamo gdje se vlaga ne može kontrolisati, u garaži ili neprozračenoj ostavi, ostaje ono što se može promijeniti: kraća i rjeđa otvaranja i češće odleđivanje. Prije odluke da se uređaj premjesti provjerite i njegovu klimatsku klasu, koja stoji na natpisnoj pločici.
