Kad radi samo zamrzivač
Kod kombinovanog frižidera može se desiti da zamrzivač radi normalno, a frižiderski dio ne hladi dovoljno. To obično ne znači da je kompresor otkazao, jer isti sistem hladi obje komore.
Uzrok je najčešće u cirkulaciji hladnog zraka, zaptivanju vrata, ledu u otvorima ili senzoru. Te provjere imaju smisla prije nego se zaključi da je potreban skup servis.
Najviše koristi ima provjera onih stvari koje najčešće prave ovaj obrazac: protok hladnog zraka, stanje gumica i rad ventilatora. Tek kad su te stvari isključene, ima smisla sumnjati na kvar koji traži servis.
Kako hladan zrak dolazi do frižiderskog dijela
Osnovna logika hlađenja olakšava provjeru problema. Kombinovani frižider ima jedan kompresor i jedan isparivač - hladni element koji proizvodi hladnoću. Kod većine modernih uređaja isparivač je u zamrzivačkoj komori, a dio hladnog zraka se ventilatorom prenosi u frižiderski dio kroz otvore. Postoje dvije glavne tehnologije:
- Statični / Direct Cool - stariji princip, hladni zrak prirodno struji. Češće dolazi do nejednakog hlađenja (hrana blizu zida je hladnija nego na policama).
- NoFrost / Frost Free - moderniji, ventilator aktivno prenosi zrak. Redovno se odmrzava automatski, što sprečava stvaranje leda unutar.
- Kombinacije - neki uređaji imaju različite sisteme za različite komore.
Kad gornji dio ne hladi a donji radi, problem je u pravilu u putu hladnog zraka - otvoru blokiranom ledom (kod NoFrost-a koji je stao raditi pravilno), ventilatoru koji ne radi, ili u tome što zrak „bježi" preko gumice vrata.
Šta prvo provjeriti
1. Postavke temperature
Prvo provjeriti postavke. Kod nekih modela postoje zasebni termostati za frižiderski i zamrzivački dio. Slučajno promijenjena postavka (djeca, gosti, čišćenje) može biti razlog. Preporučena temperatura za frižider je +3 do +5°C, za zamrzivač -18°C. Digitalni displej pokazuje trenutne postavke; kod analognih (s brojevima 1-7), srednja postavka je uobičajena.
2. Način postavljanja hrane
Ovo se često previdi. Hrana koja blokira otvore za hladni zrak (obično na stražnjem zidu, gore ili iza) onemogućuje cirkulaciju. Velike tegle, široke posude, ili flaše koje dodiruju stražnji zid mogu blokirati prolazak zraka. Ostaviti najmanje 2-3 cm prostora između hrane i stražnjeg zida, posebno oko ventilacionih otvora.
3. Led na stražnjem zidu ili u otvorima
To se često vidi, naročito kod starijih NoFrost sistema ili kod onih koji su imali problem s vratima. Ako na stražnjem zidu frižidera vidite led, ili ako su otvori za hladni zrak vidljivo blokirani ledom - NoFrost sistem je zakazao. Rješenje: isključiti uređaj iz struje, ostaviti vrata otvorena 24-48 sati da se sve otopi (postaviti krpe ili ručnike da prikupljaju vodu), obrisati, uključiti. Ako se problem vraća za par sedmica, servis je potreban - najvjerovatnije grijač za odleđivanje ili termostat.
4. Gumica vrata
Gumica koja se zapravo zove magnetna brtva drži vrata zapečaćena. Ako je oštećena, isušena ili ne dihtuje u jednom dijelu, hladan zrak izlazi, a topao ulazi. Test: zatvoriti vrata preko papirića; ako se izvlači bez otpora, brtva je sumnjiva. Kod nekih modela gumica se mijenja jednostavno i relativno jeftino, ali kod modernijih uređaja može biti upresovana u vrata, pa se mijenja cijeli element vrata i cijena više nije mala. Zato prije naručivanja dijela treba provjeriti tačan model.
5. Ventilator u zamrzivaču
Kod NoFrost uređaja, u zamrzivačkom dijelu se nalazi mali ventilator koji prenosi hladan zrak u frižiderski dio. Ako ga čujete kad otvorite zamrzivač - radi. Ako je potpuna tišina (kod nekih modela lampica se ugasi kad otvorite vrata, što je normalno) - možda je kvar. Servis se bavi tim; samostalna zamjena ventilatora je rizičan zahvat.
6. Zrak oko uređaja
Frižider treba prostora za vlastito hlađenje. Stražnja strana (gdje je kondenzator) mora imati najmanje 5-10 cm odmaka od zida. Ako se nalazi u usko uklopljenom dijelu kuhinje, kondenzator se pregrijava i cjelokupno hlađenje je slabije. Također, kondenzator pokriven prašinom radi lošije - jednom godišnje ga je dobro očistiti (s isključenim uređajem).
7. Prekomjerno punjenje ili prazan uređaj
Oba ekstrema stvaraju probleme. Pretrpan frižider nema cirkulacije zraka. Praznim frižiderom je teško održavati temperaturu jer nema masa koje čuvaju hladnoću. Optimalno je 60-80% popunjenosti.
Kada je kondenzacija normalna, a kada nije
Ljudi često miješaju kondenzaciju s kvarom. Kondenzacija na vratima frižidera ljeti, kada je u kuhinji vlažno i toplo - često je normalna pojava. Vanjska strana je topla (oko 25-30°C), unutrašnja hladna (3-5°C), razlika stvara kapljice iste kao na čaši hladne vode na stolu ljeti.
Kondenzacija koja zabrinjava:
- Kondenzacija unutar frižidera, posebno na stražnjem zidu, koja se pretvara u led.
- Lokve vode ispod frižidera ili oko njega - znak da odvod kondenzata ne radi.
- Vlažna hrana u frižideru, čak i zapakovana - gumica vrata ne dihtuje.
- Stalna vlaga koja ne isparava - nedostatak cirkulacije zraka.
Odvod kondenzata se nalazi obično u stražnjem dijelu frižiderske komore i vodi u posudu na zadnjoj strani uređaja (iznad kompresora). Tamo voda isparava od topline kompresora. Ako se ta cijev začepi (najčešće hranom ili ostacima), voda nema kuda i javlja se unutar frižidera. Čišćenje odvoda pamučnim štapićem za uši ili tanjom žicom obično pomogne.
Kada stati i zvati servis
- Sve gore navedeno provjereno, problem i dalje traje.
- Led se vraća i nakon kompletnog odleđivanja uređaja - vjerovatno grijač za odleđivanje ili termostat.
- Kompresor iznenada radi mnogo bučnije nego inače, ili se gasi i pali u kratkim intervalima.
- Curenje ulja ili drugačije tekućine ispod uređaja (ne kondenzata, koji je normalan u maloj količini).
- Strujna zaštita se aktivira (osigurač pada) kad se uključi frižider.
- Pokazuje se error code na displeju kod modernih modela s elektronikom.
Servis za frižider tipično košta 60-100 KM za dolazak i dijagnozu, plus dijelovi. Popravka termostata ili ventilatora obično 150-250 KM ukupno. Zamjena gumice vrata 100-200 KM. Velike popravke (kompresor, isparivač) mogu preći 500 KM - u tom slučaju, ovisno o starosti uređaja, treba razmisliti o zamjeni.
Temperatura prostorije mijenja opterećenje uređaja
Mnogi korisnici ne razmišljaju o tome, ali frižider se bori mnogo više ljeti nego zimi. Kuhinja ljeti može imati 28-32°C, dok je zimi obično 20-22°C. Razlika od 10 stepeni u vanjskoj temperaturi znači drastično više rada za kompresor.
Šta se tada vidi:
- Ljeti frižider radi skoro stalno. Kompresor koji se čuje više nije nužno kvar.
- Slabije hlađenje koje se pojavi tek ljeti - obično znači da uređaj radi na granici svoje snage. Brtva koja propušta neprimijećeno zimi, ljeti postaje ozbiljan problem.
- Energetski efikasniji modeli (A+, A++, A+++) drastično bolje podnose ljetne uslove. Ovo je faktor u odluci popravka vs zamjena za stariji uređaj.
- U najtoplijim danima (35°C+ u kuhinji) čak i normalan frižider može imati problem. Vrijedi privremeno smanjiti temperaturu (hladnija postavka), zatvoriti zavjese u kuhinji, izbjegavati istovremeno pečenje u pećnici.
Zimi obrnuto - u negrejanom prostoru (ostava, garaža), frižider može „misliti" da je već dovoljno hladno i manje raditi. Neki modeli specifično nisu dizajnirani za rad ispod 10°C u prostoriji - u tom slučaju mogu pogrešno raditi. Uputstvo uređaja uglavnom spominje raspon radnih temperatura.