Kada devizni račun stvarno treba
Devizni račun je račun na kojem novac stoji u stranoj valuti. Banke u BiH otvaraju ga uz tekući račun i preko njega prima se sve što dolazi u devizama: ino plata, penzija iz inostranstva, honorar stranog klijenta, novac koji šalje porodica. Doznaka iz inostranstva knjiži se u valuti u kojoj je poslana, pa banci za nju treba baš takav račun.
Za svakodnevni život u BiH taj račun ne mijenja ništa. Plaćanje, naplata i isplata u zemlji idu u konvertibilnim markama, jednako po Zakonu o deviznom poslovanju Federacije BiH i po istom zakonu Republike Srpske. Rezident fizičko lice smije držati devize na računu, slobodno njima raspolagati i podizati stranu gotovinu, ali račun u prodavnici i dalje plaća u KM.
Otvaranje ide uz paket usluga i tarifu koje vrijedi pročitati prije potpisa. Banka od rezidenta obično traži ličnu kartu ili pasoš, prijavu prebivališta i podatak o izvoru sredstava koja očekuje. Ako se vraćate iz inostranstva, a primanja i dalje stižu iz druge države, ovo je jedna od prvih stvari koje treba srediti.
Isti iznos ne mora stići na račun
Pošiljalac pošalje 500 EUR, a na izvodu se pojavi manje. Razliku pojedu naknada banke pošiljaoca, trošak posredničkih banaka na putu i naknada za devizni priliv. Kod eura kurs nije uzrok, jer je fiksan, ali provizija za zamjenu u marke jeste.
IBAN, SWIFT i podaci koje pošiljalac zaista treba
IBAN je međunarodni broj bankovnog računa. Za BiH ima tačno 20 znakova i uvijek počinje oznakom BA39: dvije slovne oznake države, dvije kontrolne cifre, pa 16 cifara u kojima su banka, filijala, broj računa i kontrolni broj. Dodjeljuje ga banka i ne izvodi se iz starog domaćeg broja računa. SWIFT ili BIC je oznaka same banke, osam ili jedanaest znakova, i bez nje inostrana banka ne zna kome novac ide.
- ime i prezime primaoca onako kako je zavedeno u banci
- IBAN deviznog računa
- SWIFT/BIC oznaka banke primaoca
- naziv i adresa banke, ako ih inostrana banka traži u nalogu
- adresa primaoca, koju neke zemlje i banke zahtijevaju
- valuta i svrha uplate koja odgovara stvarnom osnovu
Podatke uzmite iz banke ili iz aplikacije, ne iz poruke od prošle godine. Oznake se mijenjaju kad se banke spoje ili promijene ime, a jedna pogrešna cifra u IBAN-u zaustavlja uplatu ili je vraća pošiljaocu, uz trošak povrata.
Za valutu koja nije euro banka zna dati posebnu instrukciju s korespondentnom bankom. Korespondentna banka je strana banka koja za vašu banku u BiH obavlja ugovorene poslove i preko nje novac ulazi u zemlju. Centralna banka BiH savjetuje da se pošiljalac raspita baš o tom podatku, jer ispravna korespondentna banka skraćuje put novca i smanjuje trošak.
Ko plaća troškove doznake
Kod svakog međunarodnog naloga pošiljalac bira ko snosi troškove, a taj izbor primalac vidi na izvodu. Oznaka OUR znači da sve troškove plaća pošiljalac. SHA znači podijeljene troškove: pošiljalac plaća svoju banku, a primalac ono što odbiju ostale banke na putu. Kod oznake BEN primalac plaća sve. O tome se dogovara prije slanja, jer se poslije uplate ništa ne mijenja.
BiH još nije u SEPA području, pa uplata iz zemlje Evropske unije ovdje nije jeftin domaći transfer nego međunarodna doznaka. Centralna banka BiH predala je 6. avgusta 2026. aplikaciju Evropskom platnom vijeću, a prve SEPA transakcije očekuju se najranije šest mjeseci nakon prijema. U zemljama u okruženju naknade za pojedina međunarodna plaćanja pale su nakon ulaska između 50 i 94 posto.
| Trošak | Ko ga naplaćuje | Kako se smanjuje |
|---|---|---|
| Naknada pošiljaoca | banka iz koje novac kreće | tražiti tarifu unaprijed i svjesno izabrati opciju troška |
| Trošak posredničke banke | banka kroz koju doznaka prolazi | uzeti instrukciju s korespondentnom bankom i nju dati pošiljaocu |
| Naknada za devizni priliv | banka u BiH | provjeriti je prije uplate, jer se naplaćuje po svakom prilivu |
| Provizija za zamjenu valute | banka koja mijenja novac | držati račun u valuti u kojoj novac stiže i mijenjati samo ono što trošite |
| Naknada za podizanje ili prenos | banka primaoca | provjeriti da li se plaća po transakciji ili u procentu od iznosa |
Tarife su javne. U Federaciji BiH Agencija za bankarstvo drži uporedni prikaz naknada za račune za plaćanje, gdje se biraju banka i usluga pa se iznosi porede na jednom mjestu, besplatno i prije nego što bilo šta potpišete.
Kurs i konverzija: euro je fiksan, ostale valute nisu
Ovdje pada najviše pogrešnih očekivanja. BiH od 1997. ima valutni odbor, a Zakon o Centralnoj banci BiH propisuje kurs: 1 EUR = 1,95583 KM. Na zvaničnoj kursnoj listi Centralne banke euro zato ima identičan kupovni, srednji i prodajni kurs. Nijedna banka ne može ponuditi bolji kurs za euro, jer boljeg kursa nema.
Razlika ipak postoji, samo se ne zove kurs nego provizija. Za zamjenu eura u marke banka naplaćuje proviziju po svojoj tarifi, obično u procentu s propisanim minimumom, i taj procenat se razlikuje od banke do banke i od kanala do kanala. Ista zamjena kroz aplikaciju zna koštati osjetno manje nego na šalteru.
Kod dolara, franka, funte ili švedske krune priča je drugačija. Te valute imaju stvaran kupovni i prodajni kurs, s razmakom između njih, i kod većeg iznosa taj razmak lako nadmaši naknadu za priliv. Ako novac redovno stiže u takvoj valuti, držite račun u toj valuti i mijenjajte samo onoliko koliko stvarno trošite.
Isto vrijedi za karticu vezanu za devizni račun. Plaćanje kod stranog trgovca ide kroz konverziju po pravilima banke i kartične kuće, a internet plaćanje ima zasebne limite i sigurnosne provjere koje se podešavaju odvojeno od samog računa.
Novac koji stoji na deviznom računu nije van zaštite. Ulazi u osigurani depozit zajedno s ostalim računima iste osobe u istoj banci, do limita od 70.000 KM po deponentu po banci, a nadoknada se isplaćuje u KM po srednjem kursu Centralne banke na dan slučaja osiguranja.
Zašto stigne manje novca nego što je poslano
Manji iznos na izvodu obično nije greška banke. Prvo provjerite koju je opciju troška pošiljalac izabrao: kod SHA i BEN odbici na putu su predviđeni, kod OUR nisu i tada odbitak jeste razlog za pitanje.
Zatim uporedite dva papira. Potvrda koju je pošiljalac dobio od svoje banke pokazuje šta je poslano i po kojoj oznaci troška, a izvod kod vas pokazuje šta je knjiženo i koliko je odbijeno. Ako se razlika ne poklapa ni s jednom naknadom, ostaje konverzija: pogledajte u kojoj je valuti novac stigao, u kojoj je knjižen i po kojoj proviziji je zamijenjen.
Tek kad ni to ne zatvori račun, riječ je o pogrešnoj instrukciji. Uplata s pogrešnim IBAN-om zna stajati dok banka ne dobije dopunu podataka, a ispravku traži pošiljalac kod svoje banke, jer je on nalogodavac.
Šta se često pogrešno očekuje od deviznog računa
| Očekivanje | Kako stvarno jeste |
|---|---|
| Novac iz inostranstva stiže bez naknade | Naplatiti mogu banka pošiljaoca, posrednička banka i banka primaoca |
| IBAN je isti kao stari domaći broj računa | IBAN je poseban format od 20 znakova koji dodjeljuje banka i prepisuje se znak po znak |
| Kod jedne banke je kurs za euro bolji | Kurs eura je zakonom fiksiran na 1,95583 KM, a razlikuje se samo provizija za zamjenu |
| Banka ne pita odakle novac | Kod većih i redovnih priliva traži dokument o osnovu uplate |
| Novac je uredno stigao, znači porez je riješen | Porezni tretman se utvrđuje odvojeno, u poreznoj upravi |
Dokumenti o porijeklu novca
Pitanje o porijeklu sredstava nije sumnja u vas. Banka ima obavezu da poznaje klijenta i provjeri neuobičajene transakcije, pa kod većeg iznosa, nove vrste priliva ili nejasne svrhe traži objašnjenje. Kad je papir spreman unaprijed, provjera traje kraće i uplata ne stoji.
- ugovor, fakturu, odluku ili potvrdu iz koje se vidi osnov uplate
- prepisku koja pokazuje zašto novac stiže i od koga
- dokaz da je novac namijenjen vlasniku računa, a ne nekom drugom
- datum i iznos koji očekujete, da se knjiženje može uporediti
- podatak da li je uplata jednokratna ili se ponavlja svakog mjeseca
Porodična pomoć i prihod iz inostranstva nisu isto
Sto eura koje sestra pošalje za rođendan i sto eura honorara za odrađen posao na izvodu izgledaju isto, ali ne znače isto. Kod povremene porodične uplate banci je obično dovoljno objašnjenje. Kod novca koji stiže svakog mjeseca i po istom osnovu traži se dokument.
Penzije iz inostranstva su zaseban slučaj. Njemački nosilac penzijskog osiguranja isplaćuje penziju mjesečno na račun u BiH i na devizni račun je knjiži u eurima, a korisnik jednom godišnje vraća potvrdu o životu. Dok ta potvrda ne stigne, isplata se obustavlja, pa se rok prati kao i svaki drugi.
| Vrsta priliva | Šta banka može pitati | Šta držati u fascikli |
|---|---|---|
| Porodična pomoć | ko šalje novac i po kojem osnovu | poruka pošiljaoca, dokaz o srodstvu ako se traži |
| Plata iz inostranstva | ko je poslodavac i po kojem ugovoru | ugovor o radu, platna lista ili potvrda poslodavca |
| Penzija iz inostranstva | koji nosilac osiguranja isplaćuje penziju | rješenje o penziji i kopija godišnje potvrde o životu |
| Honorar ili usluga | za koji posao je novac plaćen | ugovor, faktura, obračun ili prepiska o poslu |
| Prodaja imovine ili veći jednokratni iznos | odakle potiče iznos | ugovor, potvrda, izvod ili drugi dokument o transakciji |
Porez se ne rješava otvaranjem deviznog računa
Banka novac primi i proknjiži, a to nije potvrda da je prihod prijavljen. Ako uplate dolaze po osnovu rada, usluge ili prodaje, obavezu i stopu provjeravate u nadležnoj poreznoj upravi, i to prije nego što se nakupi godina neprijavljenih priliva.
Kako najaviti veću uplatu iz inostranstva
Jedan poziv banci prije slanja uštedi sedmicu dopisivanja poslije. Recite valutu, očekivani iznos, ko šalje novac, po kojem osnovu i da li je uplata jednokratna ili se ponavlja. Zauzvrat tražite instrukciju i odgovore na nekoliko konkretnih stvari.
- da li račun prima baš tu valutu ili se novac konvertuje pri knjiženju
- koji IBAN i SWIFT/BIC dati pošiljaocu i postoji li instrukcija s korespondentnom bankom
- kolika je naknada za devizni priliv i naplaćuje li se po uplati ili u procentu
- traži li banka dokument o osnovu i koji tačno
- koliko traje knjiženje od trenutka kad novac stigne u banku
- po kojoj proviziji se radi zamjena u KM i je li jeftinija kroz aplikaciju
Šta sačuvati poslije deviznog priliva
Evidencija o deviznom prilivu ima jednu svrhu: da se poslani i primljeni iznos mogu uporediti. Kod priliva koji se ponavljaju ista evidencija ranije pokaže da je neko usput promijenio opciju troška ili da je naknada porasla.
- instrukcija za uplatu koju je dala banka, s IBAN-om i SWIFT/BIC oznakom
- dokaz o osnovu uplate
- izvod na kojem se vide datum i knjiženi iznos
- obračun naknade i provizije za zamjenu valute
- potvrda pošiljaoca o poslanom iznosu i izabranoj opciji troška
Pisani zahtjev ima smisla kad uplata kasni bez objašnjenja, kad je odbijeno više nego što tarifa predviđa ili kad banka traži dokumente a ne kaže koje. U prigovoru navedite datum, iznos, valutu i broj naloga. Razgovor na šalteru ne ostavlja ni trag ni rok.
Izvori za provjeru
- CBBH - IBAN za Bosnu i Hercegovinu
Objašnjenje Centralne banke BiH: od čega se IBAN sastoji, zašto svi računi u BiH počinju oznakom BA39 i ko ga klijentu dodjeljuje.
- CBBH - Novčane doznake
Vodič Centralne banke kroz slanje novca iz inostranstva: šta mora pisati u instrukciji za uplatu, šta znače oznake OUR, SHA i BEN te čemu služi korespondentna banka.
- CBBH - Zvanična kursna lista
Dnevna kursna lista: ovdje provjeravate kupovni, srednji i prodajni kurs za valutu u kojoj vam novac stiže, i vidite da su za euro sva tri ista.
- CBBH - aplikacija za pristupanje SEPA području
Saopštenje od 6. avgusta 2026. o predaji aplikacije Evropskom platnom vijeću, s procjenom kada bi prve SEPA transakcije bile moguće i koliko su naknade pale u zemljama u okruženju.
- FBA - Uporedni prikaz naknada
Alat Agencije za bankarstvo FBiH u kojem birate banke i usluge pa uporedite naknade za račune za plaćanje prije nego što otvorite račun.