Ovlaštenje za raspolaganje tuđim novcem
Punomoć je ovlaštenje za zastupanje koje vlasnik računa daje drugoj osobi. Zakon o obligacionim odnosima za njih koristi nazive vlastodavac i punomoćnik, a banka vlasnik računa i ovlašteno lice. Punomoćnik pred bankom radi u ime vlasnika, a posljedice snosi vlasnikov račun.
Punomoć omogućava plaćanje rata i režija kada vlasnik ne može doći u poslovnicu poslije operacije, tokom boravka u domu ili višemjesečnog odsustva iz zemlje.
Često se previđa da punomoćnik sa širokim ovlaštenjem vidi promet, podiže gotovinu i potpisuje sve što banka prihvata, a novac izlazi s tuđeg računa.
Ograničavanje ovlaštenja prema potrebi
Ako punomoćnik treba samo podizati mjesečni iznos za režije, ovlaštenje ne mora pokrivati sve što se na računu može uraditi.
Razlozi za davanje punomoći
- vlasnik računa je bolestan ili se teško kreće;
- vlasnik računa boravi van BiH duže nego što traje rok koji ga čeka;
- penzioner traži da član porodice preuzme plaćanje računa;
- liječenje traje mjesecima, a rate i režije ne staju;
- vlasnik računa hoće to urediti dok može sam objasniti šta želi.
Kod penzije u Republici Srpskoj jedan dio toga otpada. Fond PIO je saopštio da od 1. maja 2026. penziju isplaćuje isključivo na ime i lični račun korisnika prava, pa isplata trećem licu po bilo kojem osnovu punomoći više nije moguća. Korisnicima koji su penziju primali preko punomoći rok je bio 30. april 2026: račun na svoje ime ili isplata putem pošte.
Fond je zatim pojasnio šta je tačno ukinuto. Punomoćnik i dalje smije u ime korisnika otvoriti račun i dogovoriti način isplate. Prestala je samo isplata na tuđe ime. Šta se poslije radi po tom računu ostaje stvar ugovora s bankom i punomoći koju vlasnik računa da, a ko isplatu nije uredio na vrijeme, javlja se nadležnoj filijali Fonda.
Obim opšte i posebne punomoći
Zakon razlikuje opštu i posebnu punomoć. Po opštoj punomoćnik smije samo poslove iz redovnog poslovanja, za sve izvan toga treba posebno ovlaštenje, a za jemstvo i poravnanje posebno ovlaštenje za svaki pojedini slučaj. Punomoćnik ne smije obavljati radnje koje nisu navedene u punomoći.
U punomoć za račun zato idu odgovori na pet pitanja: koje radnje, do kojeg iznosa, do kojeg datuma, po kojem računu i kako se ovlaštenje povlači. Široka punomoć olakšava postupanje dok postoji povjerenje. Ako se ono izgubi, punomoćnik i dalje može obaviti radnje koje vlasnik nije imao na umu, poput razročenja štednje ili prenosa novca.
| Ovlaštenje | Razlog za ovlaštenje | Rizik ako je preširoko |
|---|---|---|
| uvid u stanje i izvode | porodica prati priliv penzije i plaćanja | novac ostaje netaknut, ali punomoćnik vidi cijelu sliku |
| plaćanje računa i naloga | vlasnik ne može sam izmirivati režije i rate | istim ovlaštenjem plaćaju se i tuđi troškovi |
| podizanje gotovine | osoba ne može do banke ili bankomata | teško se dokazuje na šta je novac otišao |
| zatvaranje proizvoda i promjena uslova | samo ako za to postoji izričita potreba | štednja ili paket mijenjaju se bez znanja vlasnika |
Forma punomoći prema uslovima banke
Zakon propisuje formu punomoći samo tamo gdje je forma propisana i za sam posao. Za raspolaganje bankovnim računom takvog propisa nema, pa formu određuje banka svojim opštim uslovima. Punomoć koja prođe u jednoj banci, u drugoj se vraća na doradu.
Banke prihvataju jedno od dvoje: vlastiti obrazac ovlaštenja, koji vlasnik potpisuje u poslovnici pred službenikom i uz lični dokument, ili ovjerenu punomoć kada vlasnik ne može doći. Potpis ovjerava notar ili nadležna općinska odnosno gradska služba, s tim da banka smije tražiti baš notarsku ovjeru.
Zato prvo ide pitanje banci, pa tek onda notar; odgovor stoji i u opštim uslovima za račune i kartice. Ako se u međuvremenu promijenilo prezime, banka će prvo tražiti da se dokument i njena evidencija usklade.
Formalno ovlaštenje i rizik dijeljenja PIN-a
U porodici je često sve dogovoreno, ali banka postupa po evidenciji i potpisima. Dok ovlaštenje nije upisano, sin ili kćerka pred njom nemaju nikakav status po tuđem računu.
PIN i lozinka aplikacije omogućavaju korištenje kartice, bez davanja ovlaštenja, a ugovor s bankom po pravilu zabranjuje da ih vlasnik daje ikome. U sporu oko podignutog novca poznavanje PIN-a ne dokazuje da je vlasnik na to pristao.
PIN nije punomoć
Dijeljenje PIN-a slabi i zaštitu vlasnika računa: ako je šifru znao još neko, teže je dokazati da je transakcija bila neovlaštena.
Opoziv punomoći važi tek kad banka za njega sazna
Vlastodavac punomoć može suziti ili opozvati kad hoće, i onda kad se ugovorom odrekao tog prava, a zakon za izjavu o opozivu ne traži posebnu formu.
Banka uredno postupa po starom ovlaštenju dok ne sazna za opoziv. Opoziv ne djeluje prema onome ko je posao obavio ne znajući da je punomoć povučena. Zato se predaje pisano i uz potvrdu o prijemu.
- prestane potreba zbog koje je punomoć data;
- u porodici počne spor oko novca ili brige o roditelju;
- punomoćnik se odseli ili više ne stigne obavljati posao;
- na izvodu se pojave podizanja koja niko ne umije objasniti.
Kad se odnos pokvari do kraja, mijenjaju se i kartica i pristupni podaci, a nekad je najčistije zatvoriti račun i prebaciti redovna primanja u drugu banku.
Poslovna sposobnost pri davanju punomoći
Punomoć vrijedi samo ako je vlasnik računa u trenutku potpisa razumio šta daje i kome. Zato je uredite na vrijeme, prije teške bolesti ili pritiska rodbine.
Kada čovjek više ne može brinuti o svojim pravima i interesima, punomoć više nije odgovarajući postupak. Potrebni su sudski postupak i starateljstvo. Organ starateljstva postavlja staratelja, a staratelj imovinom štićenika raspolaže samo uz prethodnu saglasnost tog organa. Po opštim uslovima banaka ovlaštenje po računu ionako prestaje kad vlasnik izgubi poslovnu sposobnost.
Pomaže i obična podjela posla. Jedan član po ovlaštenju plaća račune, drugi čuva dokumente, a vlasnik računa svaki mjesec dobije izvod na uvid. Tako je zaštićen i onaj ko pomaže.
Ovjera tokom boravka u inostranstvu, bolnici ili kod kuće
Za osobu koja živi ili duže boravi van BiH postoje dva puta. Prvi je ovjera potpisa u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH: dolazi se lično, s važećim bh. pasošem ili ličnom kartom i s već napisanim tekstom punomoći. Taksa je 11 eura, a 26 eura kad tekst sastavlja predstavništvo, uz provjeru kod ambasade jer se cjenovnik mijenja. Toj ispravi ne treba apostille.
Drugi put je strani notar, a tu ulazi legalizacija. Bez ugovora s tom državom na ispravu ide apostille po Haškoj konvenciji iz 1961. godine, uz prevod ovlaštenog prevodioca. Pitajte banku šta prihvata prije nego odete kod notara: pogrešan oblik znači ponovljen trošak. Kod ljudi godinama van zemlje često prvo zapne na evidencijama koje niko nije ažurirao.
Ako vlasnik računa ne može iz kuće ili leži u bolnici, pitanje ide notaru i banci istovremeno. Notar djeluje unutar svog službenog područja, a rad izvan njega je izuzetak.
- prihvata li punomoć izvan svog obrasca i u kojoj formi;
- traži li prevod sudskog tumača i apostille;
- mora li punomoćnik lično doći na identifikaciju.
Zloupotreba ovlaštenja i odgovornost punomoćnika
Zloupotreba rijetko izgleda kao jedna velika isplata. Češće su to česta mala podizanja, plaćanja bez veze s potrebama vlasnika, izbjegavanje da se pokažu izvodi i nagovaranje da se ovlaštenje proširi.
Ono što punomoćnik uradi u granicama ovlaštenja obavezuje vlasnika računa kao da je sam potpisao. Kod prekoračenja ovlaštenja posao izvan granica obavezuje vlastodavca samo ako ga naknadno odobri, a punomoćnik odgovara za štetu. Zato se granice pišu umjesto da se podrazumijevaju.
Kad sumnja postoji, prvo ide izvod za period u kojem je punomoć bila na snazi, zatim ograničenje ili opoziv kod banke. Ako banka ne postupi po opozivu, ide se na pisani prigovor. Odgađanjem se povećava rizik da novac bude potrošen dok objašnjenja ostaju usmena.
Dokumenti i provjere prije upotrebe punomoći
U svakom kasnijem sporu treba utvrditi ko je odobrio koje radnje i do kada.
- tekst punomoći ili kopiju obrasca banke
- dokaz o ovjeri potpisa, ako ju je banka tražila
- potvrdu banke da je ovlaštenje upisano i od kojeg datuma
- izvode za period dok je punomoć bila na snazi
- potvrdu banke o prijemu opoziva, s datumom
- koje su radnje tačno upisane
- postoji li limit po transakciji ili po mjesecu
- do kojeg datuma ovlaštenje važi
- ko sve može tražiti izvode po tom računu
| Situacija | Praktični zaključak |
|---|---|
| Pomoć roditelju oko režija | upisati samo plaćanje naloga i mjesečni limit |
| Vlasnik računa je van BiH | prvo pitati banku koju ovjeru prima |
| Spor u porodici | tražiti izvode i razmotriti opoziv |
| Punomoćnik podiže gotovinu | dogovoriti pisani pregled troškova |
| Vlasnik računa je umro | prestati koristiti ovlaštenje i javiti banci |
Smrću vlasnika računa punomoć prestaje
Porodice najčešće pogrešno razumiju trajanje punomoći nakon smrti. Po Zakonu o obligacionim odnosima punomoć prestaje smrću lica koje ju je dalo. Izuzetak je samo već započet posao koji se ne može prekinuti bez štete po nasljednike i punomoć izričito data i za slučaj smrti.
Kad banka sazna za smrt vlasnika, gasi ovlaštenja po računu i pristup kartici i aplikaciji, a isplatu dozvoljava tek po pravosnažnom rješenju o nasljeđivanju. Novac je tada dio ostavine, pa sve što porodica smije uraditi s računom preminule osobe ide kroz banku i ostavinski postupak.
Punomoćnik koji poslije smrti nastavi podizati novac raspolaže imovinom nasljednika, a oni taj novac mogu tražiti nazad.
Postupak za hitne troškove nakon smrti
Za sahranu i druge hitne troškove ne koristi se kartica preminule osobe. Pitajte banku postoji li poseban postupak i koje dokumente traži.
Izvori za provjeru
- Račun nakon smrti člana porodice
Šta porodica može i ne može uraditi nakon smrti vlasnika računa.
- Prigovor banci
Kako se obraćati banci kada postoji spor oko postupanja ili ovlaštenja.
- Zakon o obligacionim odnosima FBiH - zastupanje i punomoć
Tekst zakona za Federaciju BiH: šta punomoćnik smije po opštoj, a šta samo po posebnoj punomoći, kako se ovlaštenje sužava i opoziva i kada punomoć prestaje.
- Zakon o obligacionim odnosima RS
Isti propis u verziji koja se primjenjuje u Republici Srpskoj, s istovjetnim odredbama o punomoći i njenom prestanku.
- Porodični zakon FBiH - starateljstvo nad odraslim osobama
Ovdje se provjerava šta nastupa kada osoba više ne može sama odlučivati: ko postavlja staratelja i za koje radnje s imovinom štićenika treba saglasnost organa starateljstva.
- Fond PIO RS o isplati penzije bez punomoći