Ne traži jednu cifru ako ne znaš od čega je sastavljena
Pitanje 'koliko ću plaćati' ovdje je sasvim legitimno. Problem je samo što se odgovor ne može svesti na jednu univerzalnu cifru bez statusa i metodologije. Za obrt koji dohodak utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga postoji propisana osnovica. Za obrt koji porez plaća u paušalu postoji druga. A dodatno i dopunsko zanimanje ne nose isti pritisak kao osnovno zanimanje.
Zato je korisnije pitati od čega se mjesečni teret sastavlja i kako ga planirati. Tek tada obrt prestaje izgledati jeftin na papiru, a skup u stvarnosti.
Porezna uprava FBiH objavljuje i pravila obračuna i osnovice upravo zato što ova tema ne trpi folklor. Računica od prošle godine, usmena preporuka ili jedna cifra iz tuđeg obrta mogu biti korisni samo kao okvir, nikako kao konačna odluka za tvoj slučaj.
Od čega se sastavlja mjesečni teret
- doprinosi koje nosi tvoj status obrtnika prema važećim propisima i osnovicama
- porezne i evidencijske obaveze koje dolaze uz obrt
- knjigovodstveni i drugi redovni troškovi koje početnici često guraju sa strane
- mjeseci u kojima prihod još nije stabilan, ali obaveze već teku
Upravo zato obrt ne treba gledati samo kroz trošak osnivanja. Mjesečni teret mnogo češće odluči da li posao može disati.
Početnici najčešće vide samo jedan dio ove slike: obavezna davanja. Mnogo rjeđe odmah ugrade i ono što će stvarno plaćati svaki mjesec da bi obrt radio bez stresa. A to je upravo ono što dijeli održiv početak od početka koji izgleda jeftino samo prvu sedmicu.
Obrtnik vrlo lako podcijeni ovu temu kada prihod još nije stabilan. U tom trenutku obaveze se ne doživljavaju kao mjesečni sistem, nego kao niz odvojenih troškova. Tek kada ih spojiš u jednu sliku, vidiš šta obrt mora zaraditi prije nego što počne stvarati stvaran višak.
Jedna orijentaciona računica koja odmah vraća temu na zemlju
Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa za obrt koji vodi poslovne knjige veže mjesečnu osnovicu za koeficijent 0,65 na prosječnu bruto plaću u FBiH. Federalni zavod za statistiku je za januar 2026. objavio prosječnu bruto plaću od 2.614 KM. To daje orijentacionu osnovicu od oko 1.699 KM.
| Korak | Orijentacioni iznos / logika |
|---|---|
| Prosječna bruto plaća u FBiH, januar 2026. | 2.614 KM |
| Koeficijent za obrt koji vodi poslovne knjige | 0,65 |
| Orijentaciona mjesečna osnovica za doprinose | oko 1.699 KM |
| Šta dalje radiš | Na tu osnovicu primjenjuješ važeće stope doprinosa za svoj status i dobiješ stvarni mjesečni iznos. |
Ova računica daje čvrstu početnu orijentaciju i mnogo je korisnija od paušalne rečenice da 'doprinosi zavise'. Ali i dalje nije završna cifra za svakoga, jer na konačan mjesečni teret utiču status obrta i sve ostale obaveze koje idu uz posao.
Za osnovno zanimanje to više ne treba ostaviti na nivou apstrakcije. Zbirna stopa doprinosa u FBiH iznosi 41,5%: 23% za PIO, 16,5% za zdravstveno i 2% za osiguranje od nezaposlenosti. Ako kao orijentaciju uzmeš osnovicu od oko 1.699 KM, sama računica doprinosa izlazi na približno 705 KM mjesečno prije poreza na dohodak i drugih troškova obrta.
Šta stvarno mijenja visinu tereta
Prvo, status u kojem se obrt obavlja. Nije svejedno da li je riječ o osnovnom, dodatnom ili dopunskom zanimanju i koje obaveze baš taj status nosi. Drugo, godišnje osnovice koje se mijenjaju kroz službene odluke. Treće, sama priroda posla: neko može imati skroman start bez većih troškova, a neko već prvog mjeseca ulazi u zakup, opremu, knjigovodstvo i fiskalna pitanja.
Ovdje je posebno važno razlikovati osnovno zanimanje od dodatnog ili dopunskog obavljanja obrta. Nije isti teret kada je obrt glavni radni okvir i kada postoji druga osnova osiguranja. Upravo ta razlika često odlučuje da li je broj koji si vidio na internetu uopće primjenjiv na tvoj slučaj.
Zato se ista rečenica o doprinosima ne može pošteno zalijepiti na svaki obrt. Dva obrta s istim nazivom djelatnosti mogu vrlo brzo imati sasvim različit pritisak na mjesečni budžet.
Zato je opasno sve svesti na pitanje 'koliko plaćam'. Mnogo korisnije je pitati 'zašto baš toliko plaćam i da li taj teret moj posao može nositi od prvog mjeseca'. Ta razlika djeluje semantički, ali u budžetu pravi veliku razliku.
Dodatno, isto pravilo ne izgleda jednako za obrt koji je glavni posao i za obrt koji se obavlja u drugom statusu. Zato pitanja o doprinosima treba spustiti na vlastitu situaciju, ne na prosječnu priču o obrtniku uopće.
Kako ovo prevesti u budžet prvih mjeseci
Najzdraviji pristup nije optimističan, nego konzervativan. Polazi od toga da će prvi mjeseci biti skuplji nego što izgleda na papiru, jer tada dolaze i doprinosi i svi skriveni operativni troškovi koje početak posla obično sakrije.
- Uzmi službene osnovice i pravila za svoj status, a ne nečiju tuđu računicu iz prošle godine.
- Dodaj knjigovodstvo i druge redovne fiksne troškove.
- Pretpostavi da prihod u prvim mjesecima neće biti savršeno ravan.
- Ostavi rezervu za period u kojem obrt radi, a naplata još kasni.
Takav budžet ne zvuči glamurozno, ali spašava obrt od najčešće početničke iluzije: da će posao vrlo brzo sam nositi sve svoje obaveze.
Ako prihod u startu kasni, a fiksne obaveze teku, problem ne rješava dobra volja nego priprema. Obrt se vrlo često ne slomi na lošoj ideji nego na tome što je prvi kvartal bio potcijenjen.
Dobar budžet za prve mjesece ne služi da te obeshrabri. Služi da obrt ne krene na pretpostavci da će promet odmah biti uredan, naplata brza i obaveze lake. Kad se to postavi realno, kasnije je mnogo manje stresa.
Šta sada uraditi
Ako tek otvaraš obrt, ne pitaj samo koliki su doprinosi. Pitaj koliki je puni mjesečni teret. To su dvije različite stvari. Otvori službene osnovice, provjeri svoj status i napravi konzervativan budžet za nekoliko mjeseci unaprijed.
Ako obrt već radi, a računica stalno klizi, vrati se na strukturu troška. Problem najčešće nije u jednoj stopi nego u tome što početna računica nikad nije bila stvarno sastavljena.
Kada mjesečni teret jednom složiš kako treba, ostaješ mnogo mirniji i pri slabijem mjesecu. To je velika razlika u odnosu na otvaranje obrta bez ozbiljne računice, pa naknadno otkrivanje koliko posao zapravo košta.
Korisni linkovi
Službeni i praktično korisni izvori za obračun doprinosa, osnovice i porezne prijave obrtnika u FBiH.
- Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa
Službeni pravilnik o obračunu i uplati doprinosa u FBiH.
- Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika
Pregled godišnjih osnovica za obračun doprinosa određenih obveznika u FBiH.
- Pravilnik o poreznim prijavama FBiH
Podzakonski okvir za porezne prijave u Federaciji BiH.