Propisani sadržaj liste sastojaka
Sve na prednjoj strani pakovanja neko je odabrao da vas privuče: naziv, boja, riječi o hidrataciji i osjetljivoj koži. Popis sastojaka na zadnjoj strani nastao je drugačije. Njegov sadržaj, redoslijed i oblik propisani su, pa je to jedino mjesto na kutiji gdje proizvođač nema slobodu izbora.
U evropskom okviru to uređuje Uredba (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima. Ona kozmetičkim proizvodom naziva svaku tvar ili smjesu namijenjenu dodiru s vanjskim dijelovima tijela, zubima ili sluznicom usne šupljine, i to radi čišćenja, parfimiranja, zaštite, održavanja u dobrom stanju, mijenjanja izgleda ili korekcije tjelesnih mirisa. Liječenje je izostavljeno jer ne spada u namjenu kozmetike. Član 19 iste uredbe nabraja šta mora stajati na posudi i ambalaži, ispisano neizbrisivim, jasno čitljivim i vidljivim slovima.
Skraćenica INCI dolazi od međunarodnog nazivlja kozmetičkih sastojaka. Za sastojke se koriste uobičajeni nazivi iz glosara Evropske komisije, bez narodnih imena, a taj glosar uzima u obzir upravo INCI. Zato aqua znači vodu na svakoj deklaraciji, bez obzira na to gdje je proizvod pravljen, i zato se dvije kreme uopšte mogu porediti.
Lista ne navodi koncentracije, pH vrijednost, kvalitet sirovine ni podatak o tome radi li gotova formula ono zbog čega je kupujete. Isti sastojak zna biti koristan u jednoj formuli i iritantan u drugoj.
Redoslijed sastojaka i izuzeci
Sastojci se navode silaznim redoslijedom prema masi u trenutku kad su dodani proizvodu. Prvo ime je, dakle, ono čega je po masi bilo najviše, a to je kod većine krema i seruma voda. Prvih nekoliko imena zato prilično dobro nagovještava teksturu: ulja, silikoni, humektansi ili emolijensi.
Sastojci u koncentraciji manjoj od jedan posto smiju se navesti bilo kojim redom, nakon onih iznad jedan posto. A deklaracija nigdje ne označava gdje ta granica pada. Iza te neoznačene granice redoslijed može biti proizvoljan.
Boje imaju svoj izuzetak. One koje nisu namijenjene bojenju kose smiju stajati bilo kojim redom na kraju liste, uz CI oznake, a kod dekorativne kozmetike koja se prodaje u više nijansi dozvoljeno je nabrojati cijelu paletu uz riječi „može sadržavati" ili znak +/-. Sastojak u obliku nanomaterijala mora iza imena imati riječ „nano" u zagradi.
Pri procjeni treba uzeti u obzir još dva ograničenja. Masa se računa u trenutku dodavanja, bez mjerenja u gotovom proizvodu. I sam propis kaže da sastojak može biti tvar ili smjesa, pa jedno ime na listi ponekad pokriva sirovinu koja je i sama mješavina, recimo ekstrakt otopljen u nosaču.
Pri čitanju liste treba ostati u granicama podataka koje ona pruža.
| Dio liste | Šta se odatle vidi | Šta se ne vidi |
|---|---|---|
| Prva tri do pet imena | Baza formule i grubo kakva će tekstura biti. | Koliko čega ima i koliko je sirovina kvalitetna. |
| Sredina liste | Koji su emolijensi, humektansi i dodaci ušli u formulu. | Da li je ijedan od njih u količini koja išta mijenja. |
| Sve ispod granice od jedan posto | Da su ti sastojci prisutni. | Njihov međusobni redoslijed, jer on tu više nije obavezan. |
| Boje i CI oznake | Da proizvod sadrži pigment ili boju. | Da je zbog toga jači okidač za iritaciju. |
| Parfum ili fragrance | Da proizvod ima mirisnu komponentu. | Koje su tačno tvari u njoj, osim onih koje se moraju imenovati posebno. |
| Ime s dodatkom (nano) | Da je sastojak u obliku nanomaterijala. | Kakva je posljedica za vašu kožu; navodi se oblik sastojka, bez ocjene njegovog djelovanja. |
Koncentracija, kvalitet sirovine i djelotvornost
Prvi podatak koji nedostaje je koncentracija. Prisustvo imena ne govori o količini ništa osim grube granice od jedan posto, a ni ona se ne vidi. Retinol u koncentraciji od pola posto i retinol u deset puta manjoj oba su ispod te granice, pa oba završe u dijelu liste gdje redoslijed ne znači ništa. Ista dva proizvoda na deklaraciji izgledaju jednako.
Nedostaju i podaci o kvalitetu i stanju sirovine. Isto ime pokriva čistije i manje čiste sirovine, svježe i one koje su dugo stajale, stabilizovane i nestabilne oblike. Deklaracija tu razliku ne bilježi jer je i ne mora bilježiti.
Treći podatak koji lista ne otkriva je djelotvornost gotovog proizvoda. Za nju postoji propisano mjerilo, samo ne na pakovanju. Uredba Komisije (EU) br. 655/2013 utvrdila je zajedničke kriterije za opravdanje tvrdnji o kozmetičkim proizvodima i primjenjuje se od 11. jula 2013. na svaku tvrdnju, bez obzira na medij. Prema jednom od tih kriterija, tvrdnja kojom se svojstva sastojka prenose na gotov proizvod mora biti potkrijepljena odgovarajućim i provjerljivim dokazima, „primjerice dokaz prisutnosti sastojka pri učinkovitoj koncentraciji".
Tvrdnja da proizvod sadrži hijaluron potvrđuje njegovo prisustvo na listi, bez dokaza o djelovanju gotovog proizvoda. Da bi odgovorna osoba tvrdila da proizvod djeluje, mora imati dokaz o učinkovitoj koncentraciji. Dokaz je obavezan dio dokumentacije o proizvodu, iako nije naveden na kutiji. Prodavca ili proizvođača zato pitajte u kojoj je koncentraciji sastojak prisutan.
Neki sastojci rade i u malim količinama, pa nisko mjesto na listi ne znači automatski da ih nema dovoljno. Vrijedi i obrnuto: visoko mjesto samo po sebi ne dokazuje da ih ima dovoljno za tvrdnju s prednje strane.
Sedam grupa sastojaka i njihove uloge
Nema potrebe učiti latinske nazive napamet. Korisnije je prepoznati sedam grupa, jer se odluka u prodavnici ionako svodi na njih. Kad znate kojoj grupi ime pripada, znate i šta to ime radi u formuli, pa vam ostaje samo pitanje da li vam ta uloga treba.
| Grupa | Imena koja se često sreću | Šta ta grupa radi u formuli |
|---|---|---|
| Humektansi | glycerin, sodium hyaluronate, panthenol, urea | Vežu vodu u površinskom sloju kože. |
| Emolijensi | squalane, caprylic/capric triglyceride, ceramides | Omekšavaju površinu i popravljaju osjećaj kože. |
| Okluzivi | petrolatum, mineral oil, dimethicone | Prave film koji usporava gubitak vode. |
| Surfaktanti | sodium laureth sulfate, coco-glucoside, cocamidopropyl betaine | Čiste; razlikuju se po tome koliko jako skidaju lipide. |
| Mirisi i mirisni alergeni | parfum, fragrance, limonene, linalool, citronellol | Prvo mjesto koje se gleda ako već znate da reagujete. |
| Konzervansi | phenoxyethanol, benzyl alcohol, sodium benzoate | Drže proizvod mikrobiološki ispravnim do isteka roka. |
| Aktivni sastojci | retinol, ascorbic acid, salicylic acid, glycolic acid | Traže postepeno uvođenje i pažnju na učestalost. |
Benzyl alcohol se u tabeli pojavljuje kao konzervans, a u prilogu o alergenima kao tvar koja se mora imenovati iznad praga. Isti sastojak može imati dvije uloge, pa navedena mjesta nisu greška. Njegovu ulogu na deklaraciji treba procijeniti u kontekstu cijelog proizvoda.
Pojedinačno navođenje mirisnih alergena
Mirisne komponente se na deklaraciji pišu jednom riječju: parfem ili aroma. Iza te jedne riječi zna stajati desetine tvari. Propis zato pravi izuzetak za one koje su poznati kontaktni alergeni, pa se one imenuju posebno, u samoj listi sastojaka.
Prag je nizak i zavisi od toga ostaje li proizvod na koži. Tvar se mora imenovati ako je ima više od 0,001 posto u proizvodima koji se ne ispiru i više od 0,01 posto u onima koji se ispiru. Zato na kremi vidite limonene ili linalool, a na šamponu istog proizvođača ne morate.
Do 2023. taj spisak je obuhvatao 24 mirisna alergena. Uredba Komisije (EU) 2023/1545 dodala je još 56, na osnovu mišljenja naučnog odbora koji je utvrdio da su i one već izazivale alergije kod ljudi. Rok za stavljanje neusklađenih proizvoda na tržište istekao je 31. jula 2026, a ono što je stavljeno ranije smije se prodavati do 31. jula 2028. Do tada na policama stoje jedna pored druge dvije generacije deklaracija. Duži spisak mirisnih imena na novijem pakovanju nastaje pojedinačnim navođenjem tvari koje su ranije bile obuhvaćene riječju parfem. To ne znači da je proizvod postao mirisniji.
Ako znate na šta reagujete, obično nakon epikutanog testa kod dermatologa, imena na listi jedini su način da tu tvar izbjegnete. Bez potvrđene alergije od njih nema mnogo koristi: alergija na mirise pogađa oko jedan posto odraslih, a među ljudima koji dođu na epikutano testiranje otkrije se kod otprilike desetine njih. Ista logika vrijedi i za eterična ulja, koja se često čitaju kao blaža alternativa parfemu iako spadaju među češće okidače.
Oznake tipa „bez mirisa" ili unscented nisu definisane u pravilima o označavanju onako kako je definisan popis sastojaka. Proizvod se zna tako opisati iako sadrži mirisnu komponentu koja neutrališe miris sirovina. U listi uvijek provjerite jesu li navedeni parfum, fragrance, aroma ili neko od imena mirisnih alergena. Ako je neki od njih naveden, a na kutiji piše da mirisa nema, tvrdnja proizvodu pripisuje svojstvo koje on nema, a to je zabranjeno.
Reakcije koje zahtijevaju pregled
Masni alkoholi i alcohol denat.
Riječ alcohol u imenu sastojka pokriva dvije potpuno različite stvari. Masni alkoholi, cetyl alcohol i stearyl alcohol, u kremama rade kao emolijensi i zgušnjivači. Denaturisani alkohol, na deklaraciji alcohol denat., isparljivi je rastvarač koji daje lagan osjećaj i brzo sušenje.
Pozicija je ovdje informativnija nego obično, jer alcohol denat. u formuli obično nije ispod granice od jedan posto. Stoji li među prvih nekoliko imena, riječ je o proizvodu u kojem ga ima znatno. Kod suhe kože i narušene barijere to je razlog za oprez, najčešće kod tonera, laganih fluida i proizvoda za matiranje.
Samo ime sastojka nije dovoljno za procjenu podnošljivosti. Ista koncentracija u gelu i u bogatoj kremi ne daje isti osjećaj na koži. Jedina provjera koja stvarno vrijedi jeste kako koža reaguje kroz nekoliko dana upotrebe.
Koncentracija i stabilnost aktivnog sastojka
Kad na deklaraciji ugledate retinol, ascorbic acid, salicylic acid ili glycolic acid, znate samo da su u formuli. Rezultat zavisi od koncentracije, pH vrijednosti, stabilnosti, pakovanja i od toga koliko se često proizvod koristi.
Ako proizvod ističe aktivni sastojak, potražite podatak o koncentraciji: proizvođač koji ga ima obično ga i napiše, na kutiji ili na stranici proizvoda. Ako ga nema nigdje, tvrdnja s prednje strane počiva na samom prisustvu imena na listi, a to po zajedničkim kriterijima nije dovoljno.
Kod nestabilnih formula važno je i pakovanje. Vitamin C u providnoj bočici koja se često otvara brže mijenja boju i miris. Promjena boje, mirisa ili teksture znak je da proizvod više nije ono što je bio, bez obzira na to koji datum piše na kutiji.
Provjera tvrdnji na prednjoj strani pakovanja
Član 20 Uredbe 1223/2009 zabranjuje da se pri označavanju i reklamiranju koriste tekst, imena, žigovi i slike kojima se proizvodu pripisuju obilježja ili funkcije koje on nema. Uredba 655/2013 tu zabranu razrađuje u šest zajedničkih kriterija, a odgovorna osoba mora imati dokaznu dokumentaciju o učinku prije nego što tvrdnju uopšte stavi na pakovanje.
Pri kupovini ove kriterije možete provjeriti kroz nekoliko pitanja o tvrdnjama na pakovanju.
| Tvrdnja s prednje strane | Šta provjeriti | Kriterij na kojem to stoji |
|---|---|---|
| Sadrži hijaluron, ceramide, vitamin C | Ima li podatka o koncentraciji. Ime na listi nije dokaz da ga ima koliko treba. | Svojstva sastojka smiju se prenijeti na gotov proizvod samo uz dokaz, primjerice dokaz prisutnosti pri učinkovitoj koncentraciji. |
| Sastojak X radi to i to | Govori li tvrdnja o sastojku ili o gotovom proizvodu. To dvoje nije isto. | Tvrdnjama o sastojcima ne smiju se gotovom proizvodu pripisivati jednaka svojstva ako ih on nema. |
| Bez parabena, bez sulfata, bez silikona | Znači li ta tvrdnja išta osim usklađenosti s propisom, i ocrnjuje li sastojak koji se zakonito koristi. | Tvrdnja o pogodnosti koja je samo usklađenost s minimalnim pravnim zahtjevima nije dopuštena, a tvrdnje ne smiju ocrnjivati zakonito upotrijebljene sastojke. |
| Odobreno i potvrđeno od nadležnih | Ko je tačno šta potvrdio. Tvrdnja o odobrenju nadležnog tijela u Uniji nije dopuštena. | Tvrdnje u kojima se navodi da je proizvod potvrdilo ili odobrilo nadležno tijelo u Uniji nisu dopuštene. |
| Jedinstvena formula, jedini na tržištu | Rade li slični proizvodi isto to. | Proizvodu se ne pripisuju jedinstvena obilježja ako slični proizvodi posjeduju jednaka obilježja. |
| Visok faktor koji štiti cijeli dan |
Česte pogrešne procjene sastava
Česta pogrešna pravila o listi sastojaka zasnivaju se na zaključivanju o cijeloj formuli prema jednom imenu.
| Pravilo koje kruži | Ograničenje pravila | Šta uraditi umjesto toga |
|---|---|---|
| Prirodno je blaže | Prirodno nije propisom definisan pojam, a eterična ulja spadaju među češće okidače kod osjetljive kože. | Provjeriti imena i reakciju kože. Porijeklo sastojka nije mjerilo blagosti. |
| Silikoni su uvijek loši | Dimetikon i srodni sastojci prave film koji smanjuje trenje i gubitak vode. | Procijeniti da li baš ta tekstura vama pravi začepljenja. |
| Ako je sastojak zadnji, nema efekta | Sve ispod jednog posto ionako je neuređeno, a dio sastojaka radi i u malim količinama. | Tražiti podatak o koncentraciji umjesto brojanja mjesta na listi. |
| Bez parabena znači sigurnije | Konzervansi su ono što drži proizvod mikrobiološki ispravnim, a tvrdnja koja ocrnjuje zakonito upotrijebljen sastojak po zajedničkim kriterijima ne stoji. | Provjeriti cijelu formulu i rok. Jedna riječ s prednje strane nije dovoljna. |
| Dermatološki testirano znači da meni odgovara | Tvrdnja potvrđuje da je test rađen. Ne predviđa rezultat na vašoj koži. | Isprobati na maloj površini prije nego proizvod dođe na cijelo lice. |
Kućni test je jednostavan i preporučuju ga dermatolozi: proizvod se nanosi na malu površinu dva puta dnevno sedam do deset dana, i tek ako nema reakcije ide na lice.
Rok trajanja, simbol otvorene tegle i pakovanje
Uz sastojke, deklaracija sadrži podatak o trajnosti. On se navodi u dva oblika, što najčešće zbunjuje kupce.
Ako je najkraći rok trajanja 30 mjeseci ili kraći, datum mora biti napisan, uz simbol pješčanog sata ili riječi da proizvod treba upotrijebiti prije kraja tog roka. Datum se piše kao mjesec i godina ili kao dan, mjesec i godina.
Ako je rok duži od 30 mjeseci, datum se uopšte ne mora navesti. Umjesto njega ide simbol otvorene tegle i broj: 6M, 12M, 24M. To je period nakon otvaranja u kojem se proizvod može koristiti bez opasnosti za potrošača. Odsustvo datuma na pakovanju, dakle, ne znači da je neko nešto prešutio.
Simbola je svega tri i svi su propisani: ruka koja pokazuje na otvorenu knjigu upućuje na priložene informacije, otvorena tegla na rok nakon otvaranja, pješčani sat na najkraći rok trajanja.
Rok pri tome vrijedi uz odgovarajuće uslove skladištenja, i propis to izričito kaže. SPF koji je ljeto proveo u vrelom autu ili na plaži taj uslov nije ispunio, pa datum na kutiji o njegovom stanju govori vrlo malo.
- Oznaka 6M uz otvorenu teglu znači šest mjeseci od otvaranja. Tih šest mjeseci ne računa se od kupovine.
- Promjena boje, mirisa ili teksture jači je signal od datuma na kutiji.
- Popis sastojaka smije stajati samo na vanjskoj ambalaži, pa se s bačenom kutijom gubi jedini primjerak liste.
- Pumpica i tuba manje izlažu formulu vazduhu i prstima nego teglica koja se otvara dva puta dnevno.
- Upozorenja i mjere opreza obavezan su dio deklaracije; kod kiselina, retinoida i proizvoda za sunce vrijedi ih pročitati do kraja.
Pravila o deklaracijama u Bosni i Hercegovini
Sve dosad opisano dolazi iz evropskog okvira. Proizvodi koji se kod nas prodaju uglavnom su pravljeni za to tržište, pa deklaraciju nose po tim pravilima. Prava kupca prema domaćim propisima treba razlikovati od prakse proizvođača.
Jednog propisa o kozmetici kod nas nema. Uredba 1223/2009 nije preuzeta u domaće zakonodavstvo: to je 2015. izričito odgovorio Republički zavod za standardizaciju i metrologiju uvozniku koji je pitao mora li na kozmetici stajati rok trajanja. Noviji akt kojim bi ta uredba bila preuzeta nije pronađen. Umjesto jednog propisa primjenjuje se nekoliko: o opštoj sigurnosti proizvoda, o predmetima opšte upotrebe i o zaštiti potrošača.
Na državnom nivou Zakon o općoj sigurnosti proizvoda proizvodom naziva svaki neprehrambeni proizvod namijenjen potrošačima, dakle i kozmetiku, i traži da se na tržište stavljaju samo sigurni proizvodi; pri ocjeni sigurnosti izričito se uzima u obzir i označavanje. Zakon o zaštiti potrošača u BiH uređuje deklaraciju. Po članu 22 mora biti napisana na jednom od jezika u službenoj upotrebi u BiH, a član 23 stav 4 nabraja minimum: naziv proizvoda, tip ili model, naziv i punu adresu proizvođača, a kod uvoza i naziv i sjedište uvoznika te zemlju porijekla. Kod prethodno zamotanih proizvoda dolazi i minimalni rok trajanja. Popisa sastojaka u tom minimumu nema.
Republika Srpska ima detaljnija pravila. Zakon o predmetima opšte upotrebe („Službeni glasnik Republike Srpske", broj 50/10) svrstava kozmetičke proizvode među predmete široke potrošnje, traži da sastojci i aditivi budu navedeni u deklaraciji i predmet bez deklaracije ili s isteklim rokom smatra nebezbjednim. Pravilnik o bezbjednosti predmeta široke potrošnje razrađuje to gotovo istim tekstom kao evropska uredba: popis sastojaka ispred kojeg stoji riječ sastojci, silazni redoslijed po masi, izuzetak ispod jedan posto, boje na kraju liste, oznaka nano, simbol otvorene tegle za rok nakon otvaranja i pješčani sat za najkraći rok trajanja. Podaci moraju biti na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj.
U Federaciji BiH kozmetika ostaje u okviru Zakona o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opće upotrebe („Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), koji predmet bez deklaracije ili s isteklim rokom smatra higijenski neispravnim. Uz njega ide Pravilnik o uvjetima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opće upotrebe koji se mogu stavljati u promet, s izmjenama u „Službenim novinama FBiH", br. 36/05 i 35/13. Federalni pravilnik koji bi baš kozmetici propisao označavanje po evropskom uzoru nije pronađen.
Redoslijed provjere prije kupovine
Pred policom možete provjeriti deklaraciju za minutu, bez analiziranja svih dvadeset imena. Pratite sljedeći redoslijed.
- Prvo namjena: čistač, krema, serum, zaštita od sunca, piling ili proizvod za područje oko očiju. Namjena određuje ostaje li proizvod na koži, a od toga zavise i pragovi za alergene.
- Zatim prva tri do pet imena, da vidite kakva je baza i hoće li tekstura odgovarati.
- Onda ono zbog čega proizvod uopšte kupujete. Ako je to aktivni sastojak, tražite koncentraciju. Pozicija na listi nije dovoljna.
- Pa imena koja su vama ranije smetala: parfum, aroma, eterična ulja, pojedinačni mirisni alergeni, alcohol denat.
- Na kraju rok ili simbol otvorene tegle, upozorenja i uputstvo koliko se često proizvod koristi.
Kod online kupovine redoslijed je isti, samo je teže doći do liste. Ako u opisu nema pune deklaracije, tražite fotografiju zadnje strane ambalaže. Kod kiselina, retinoida, zaštite od sunca i proizvoda za osjetljivu kožu to nije sitničavost.
Ako proizvod ne ispunjava cilj zbog kojeg ga kupujete ili sadrži nešto na šta redovno reagujete, preskočite ga. Provjera deklaracije omogućava da odluku donesete prije kupovine, bez čekanja prve reakcije.
Izvori i dalje čitanje
Kod deklaracija se sve svodi na dva propisa i jednu bazu naziva. Baza je korisna kad želite provjeriti šta koje ime znači, ali prisustvo sastojka u njoj nije potvrda da je proizvod siguran za svaku kožu: propis koji tu bazu uspostavlja to izričito kaže.
Korisni izvori
- Uredba (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima
Član 19 nabraja šta mora stajati na pakovanju: popis sastojaka, redoslijed po masi, izuzetak ispod jedan posto, rok trajanja i period nakon otvaranja.
- Uredba (EU) br. 655/2013 o kriterijima za tvrdnje o kozmetici
Šest kriterija po kojima se mjeri da li tvrdnja s pakovanja stoji, uključujući onaj o dokazu prisutnosti sastojka pri učinkovitoj koncentraciji.
- Uredba (EU) 2023/1545 o označivanju mirisnih alergena
Akt kojim je lista mirisnih alergena koji se imenuju pojedinačno proširena za još 56 tvari, s rokovima 31. jula 2026. i 31. jula 2028.
- Provedbena odluka (EU) 2022/677: glosar naziva sastojaka
Akt koji utvrđuje uobičajene nazive sastojaka za označavanje, uz oslonac na INCI nazivlje; ovdje se traži kako se koji sastojak zvanično piše.