Kako prijaviti prihod od samostalnog rada u RS - šta prvo provjeriti kao fizičko lice

U koju kategoriju dohotka spada tvoj honorar

Prije bilo kojeg obrasca treba znati šta si po zakonu naplatio. Zakon o porezu na dohodak ("Službeni glasnik RS" br. 60/15 do 114/25) za rad bez registracije predviđa dvije kategorije. Prva je ostali dohodak iz člana 52: naknade po ugovoru o djelu i drugim obligacionim ugovorima, rad tumača, prevodilaca, samostalnih novinara, estradnih umjetnika i sportskih sudija, ali i svaki drugi prihod koji nije nigdje drugdje svrstan. Naziv zvuči kao ostatak, a u praksi je upravo to kategorija za tipičan honorar.

Druga je dohodak od autorskih prava: pisana djela, prevodi i lekture, muzička i likovna djela, idejni projekti i skice. Kod autorskih prava se prije poreza priznaju normirani troškovi od 40% do 60% prihoda, zavisno od vrste djela, pa je za isti bruto iznos porez osjetno niži nego kod ostalog dohotka. Ako tvoj posao može biti ugovoren kao autorsko djelo, to je legalna i značajna razlika.

Stopa je u obje kategorije 13%. Stopa od 10% koja se često spominje uz samostalni rad vrijedi samo za registrovanu samostalnu djelatnost, gdje se porez plaća na prihode umanjene za rashode. Bez registracije rashodi se ne priznaju: osnovica ostalog dohotka je naknada umanjena samo za plaćene doprinose (član 53). Pregledno:

Kad honorar plaća domaća firma

Domaća firma, preduzetnik ili drugo pravno lice kao isplatilac obračunava porez po odbitku i doprinos za PIO u momentu isplate i prijavljuje ih Poreskoj upravi na Obrascu 1002, mjesečnoj prijavi poreza po odbitku. Tebi liježe neto iznos, a tvoja briga se svodi na dokaz: isplatilac je po članu 61 dužan da ti pri svakoj isplati, i ponovo po isteku godine, izda potvrdu o prihodu i plaćenom porezu. Traži je odmah, jer se na nju oslanjaš u godišnjoj prijavi.

Dvije zamke. Prva je terminološka: u prijavama PURS-a "obveznik" si ti kao primalac dohotka, a onaj ko isplaćuje i podnosi prijavu vodi se kao "uplatilac", pa potvrde i ispise čitaj s tim ključem. Druga je stvarna: privatna osoba koja ti plaća za uslugu ne smatra se isplatiocem (član 61. stav 3). Honorar naplaćen od privatne osobe zato prijavljuješ i plaćaš sam, kroz istu mjesečnu i godišnju prijavu kao i honorar iz inostranstva.

Prihod iz inostranstva: porez u sedam dana, prijava do 10. u mjesecu

Strani poslodavac, klijent ili platforma prema Republici Srpskoj neće obračunati ništa. Zato član 66 Zakona o porezu na dohodak obavezu prebacuje na tebe: rezident koji ostvari dohodak u inostranstvu ili u drugim dijelovima BiH sam obračunava i uplaćuje porez u roku od sedam dana od dana naplate, ako to nije učinio isplatilac, i podnosi godišnju poresku prijavu.

Prijavljivanje ide u dva ritma. Mjesečno se porez i doprinos iskazuju na Obrascu 1002, koji se podnosi do 10. u mjesecu za naplate iz prethodnog mjeseca. Do 31. marta se za cijelu prethodnu godinu podnosi i godišnja prijava na Obrascu 1004. Za doprinos za PIO potrebno je prije prve prijave registrovati se u Jedinstveni sistem registracije doprinosa prijavom PD3100.

Prijave se predaju područnoj jedinici PURS-a ili elektronski preko portala e-usluga, s tim da se pristup e-uslugama aktivira Z-EU obrascem koji se predaje lično. Sam Obrazac 1002 je mijenjan: važeća verzija je iz "Službenog glasnika RS" br. 17/24, a za isplatne periode od 1. januara 2026. podnosi se po pravilima iz izmjena zakona objavljenih u broju 114/25. Obrazac i uputstvo zato uvijek uzmi sa stranice PURS-a, ne iz starijih vodiča.

Koliko ukupno odlazi državi

Na honorar koji ulazi u ostali dohodak plaćaš dvije stavke: doprinos za PIO od 18,5% na ugovorenu naknadu i porez od 13% na naknadu umanjenu za taj doprinos. Na 1.000 KM to izgleda ovako: 185 KM doprinosa, poreska osnovica 815 KM, porez 105,95 KM. Ukupno 290,95 KM, dakle državi ode nešto manje od trećine bruto iznosa.

Doprinos za PIO nije izgubljen novac. Izvođač po ugovoru o djelu jeste osiguranik penzijskog osiguranja, pa se uplaćene naknade preračunavaju u penzijski staž, najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.

Ako je porez već zadržan u inostranstvu

Neke države pri isplati zadrže svoj porez. Taj iznos se u Republici Srpskoj uračunava: po članu 67 Zakona o porezu na dohodak porez plaćen u inostranstvu ili u drugim dijelovima BiH umanjuje porez na isti dohodak u RS, najviše do iznosa koji bi se obračunao po propisima RS. Preko te visine se ne priznaje i ne vraća ništa.

Uslov je dokumentacija. Umanjenje se priznaje isključivo na osnovu vjerodostojne potvrde ovjerene od poreskog organa države u kojoj je porez plaćen, pa takvu potvrdu traži od klijenta ili strane poreske uprave čim je porez zadržan. Bez nje plaćaš pun iznos u RS, bez obzira na to šta je zadržano vani.

Godišnja prijava do 31. marta

Do 31. marta tekuće godine podnosi se Obrazac 1004, godišnja poreska prijava za prethodnu godinu, u kojoj se iskazuju svi dohoci i sav porez plaćen tokom godine. Mjesečne uplate su akontacije i odbijaju se od godišnje obaveze, pa uredno vođene uplatnice na kraju znače da godišnja prijava uglavnom potvrđuje već plaćeno.

Prijavu ne podnosi samo zaposleni čiji poslodavac plaća porez po odbitku i koji nema nikakav drugi prihod. Čim uz platu naplatiš i jedan honorar, iz zemlje ili iz inostranstva, godišnja prijava postaje obavezna.

Kada rad mora postati registrovana djelatnost

Za povremeni honorar registracija nije uslov. Granica stoji u Zakonu o samostalnim preduzetnicima ("Službeni glasnik RS" br. 98/24): preduzetnička djelatnost je privredna djelatnost koja se proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu obavlja radi sticanja dobiti, a fizičko lice je dužno registrovati se prije nego što počne da je obavlja. Broj uplata zakon ne propisuje, ali kontinuitet, stalni klijenti, javno nuđenje usluga i prihod koji se planira unaprijed zajedno čine upravo obavljanje djelatnosti. Ko tako radi bez registracije, rizikuje prekršajnu kaznu od 3.000 do 9.000 KM.

Sama registracija u RS više nije velika prepreka: samostalni preduzetnik se registruje u odjeljenju za privredu grada ili opštine, u roku od dva radna dana od urednog zahtjeva. Za manji obim posla postoji status malog preduzetnika, s porezom od 2% na ukupan prihod do 100.000 KM godišnje. Registracija, međutim, povlači pune doprinose, za 2026. najmanje oko 510 KM mjesečno bez obzira na prihod. Zato poređenje "18,5% plus 13% po uplati" naspram "2% plus fiksni doprinosi" napravi s konkretnim brojkama prije odluke, a ako biraš formu za ozbiljniji rast, prvo uporedi preduzetnika i d.o.o.

Gruba orijentacija po situacijama:

Evidencija koja te brani

Većina problema s neregistrovanim prihodom ne nastane zbog pogrešnog obrasca, nego zbog uplate koju poslije niko ne umije objasniti. Zato uz svaku naplatu čuvaj isti mali dosije:

• datum, iznos i valutu uplate, uz bankovni izvod;
• ko je isplatilac i iz koje države novac dolazi;
• osnov: ugovor, narudžbu, invoice ili makar e-mail dogovor;
• kod platformi: bruto iznos, proviziju platforme i iznos koji je stvarno legao;
• dokaz o predatim prijavama i uplaćenom porezu i doprinosu.

Račune za softver, opremu ili oglašavanje takođe čuvaj, ali s ispravnim očekivanjem: kod ostalog dohotka rashodi se ne odbijaju. Ti računi dobijaju vrijednost tek ako registruješ djelatnost, jer se tada porez plaća na prihod umanjen za priznate rashode.

Šta ne raditi i šta slijedi ako se ne prijaviš

Nekoliko poteza situaciju pouzdano pogoršava:

• ne dijeli uplate na više računa da bi izgledale sitnije, izvodi se čitaju zbirno;
• ne opisuj naplatu rada kao poklon ili pozajmicu, osnov uplate se da provjeriti;
• ne prenosi pravila iz Federacije, jer se freelance prihod u FBiH prijavljuje drugim obrascima i po drugim propisima;
• ne čekaj da PURS prvi pita, jer tada uz porez stižu i kamata i kazna.

Cijena čekanja je propisana. Na neplaćeni porez teče kamata od 0,03% dnevno, što je oko 11% godišnje. Za nepodnošenje poreske prijave fizičkom licu slijedi prekršajna kazna od 500 do 1.500 KM, a ako se rad kvalifikuje kao neregistrovana djelatnost, kazna ide od 3.000 do 9.000 KM. Porez i doprinos se pri tome ne gase, plaćaju se uz sve navedeno.

Šta sada uraditi

Redoslijed je kratak. Razvrstaj naplaćeno: tipičan honorar je ostali dohodak, autorski rad ide s normiranim troškovima. Ako je platila domaća firma, uzmi potvrdu o plaćenom porezu i sačuvaj je. Ako je novac stigao iz inostranstva, uplati porez u sedam dana od naplate; honorar od privatne osobe ili iz inostranstva iskaži na Obrascu 1002 do 10. u mjesecu i registruj se za PIO prijavom PD3100. Do 31. marta podnesi Obrazac 1004.

Na kraju svake godine postavi sebi još jedno pitanje: da li bi cijelu godinu uplata pred poreskim inspektorom mogao braniti kao povremen rad? Ako odgovor više nije jasan, prije sljedeće veće uplate razgovaraj s računovođom ili PURS-om o registraciji, jer granica djelatnosti nije stvar utiska nego prekršajno pitanje.

Korisni linkovi

Službene stranice za obrasce, propise o porezu na dohodak i registraciju u jedinstveni sistem doprinosa u Republici Srpskoj.