Ime u papirima ne odlučuje ko je vlasnik
Kod razvoda se prvo gleda čije ime stoji na kupoprodajnom ugovoru, u saobraćajnoj dozvoli, na bankovnom računu i u sudskom registru. Taj podatak nešto znači, ali ne odlučuje. Ono što je stečeno radom dok je bračna zajednica trajala po zakonu pripada oboma, pa i kada je upisano samo na jednog supružnika.
Pravila pritom nisu jedna za cijelu BiH. U Federaciji vrijedi Porodični zakon FBiH i institut se zove bračna stečevina. U Republici Srpskoj se od 1. septembra 2023. primjenjuje novi Porodični zakon, koji govori o zajedničkoj imovini bračnih supružnika. Brčko distrikt ima svoj zakon iz 2007. i isti pojam naziva bračnom tekovinom. Razlike nisu samo u nazivu i najviše se osjete kod poklona, kod udjela i kod nekretnine upisane na jedno ime.
Brojevi članova u tabeli navedeni su da ih provjerite u tekstu zakona prije nego se na njih pozovete.
| Pitanje | FBiH | Republika Srpska | Brčko distrikt |
|---|---|---|---|
| Naziv i sadržaj | bračna stečevina: stečeno radom tokom bračne zajednice i prihodi iz nje (čl. 250 i 251) | zajednička imovina: stečeno radom tokom zajednice života i prihodi od nje (čl. 300 i 302) | bračna tekovina: definicija prepisana iz federalnog zakona (čl. 227 i 228) |
| Poklon treće osobe tokom braka | ulazi u stečevinu, osim ako je iz namjene ili okolnosti dat samo jednom supružniku (čl. 251 st. 2) | posebna imovina onoga ko ga je primio, uključujući miraz (čl. 301 st. 2) | ulazi u tekovinu, uz isti izuzetak (čl. 228 st. 2) |
| Udjeli | suvlasnici u jednakim dijelovima ako nisu drukčije ugovorili (čl. 252 st. 1) | zajednička svojina; bez sporazuma svakome polovina, a veći udio se dokazuje u parnici (čl. 309) | suvlasnici u jednakim dijelovima ako nisu drugačije ugovorili (čl. 229 st. 1) |
| Nekretnina upisana na jednog supružnika | drugi može tražiti ispravku upisa (čl. 252 st. 3) | upisani raspolaže samo uz saglasnost drugog, inače je posao ništav, osim prema savjesnom kupcu (čl. 305) | drugi može tražiti ispravku upisa (čl. 229 st. 3) |
| Bračni ugovor | predviđen, bez propisane forme otkako je stav o notarskoj obradi prestao da važi (čl. 258) | obavezna notarski obrađena isprava i Centralni registar bračnih ugovora (čl. 315 i 316) | isprava ovjerena kod nadležnog organa ili bilježnički obrađena (čl. 235 st. 2) |
| Vanbračna zajednica | najmanje tri godine ili kraće ako je rođeno dijete (čl. 3 i 263) | najmanje dvije godine ili kraće ako je rođeno dijete (čl. 13) | najmanje tri godine ako nema djece (čl. 5 i 240) |
Porodični zakon RS iz 2023. zamijenio je zakon iz 2002. godine. Dio pravnih tekstova, obrazaca i starijih objašnjenja na internetu i dalje se poziva na članove starog zakona o zajedničkoj imovini. Prije nego prepišete broj člana iz nekog izvora, provjerite koji zakon taj izvor citira.
Šta ulazi u bračnu stečevinu
Stan kupljen u braku iz dvije plate, auto plaćen zajedničkom štednjom, ušteđevina nastala tokom braka, oprema za domaćinstvo i poslovni udio stečen radom u braku ulaze u stečevinu bez obzira ko je novac odnio na šalter. Sva tri zakona tu ubrajaju i dobitak od igre na sreću i prihode od intelektualne svojine, a zakon Republike Srpske dodaje da ti prihodi ostaju zajednički i kada se naplate nakon prestanka braka. Iz istog razloga se cijeni i rad koji se ne vidi na platnoj listi: briga o domaćinstvu i djeci, i to što je jedan supružnik mogao raditi jer je drugi preuzeo ostalo.
Ako je nekretnina upisana samo na jednog supružnika, drugi u FBiH i Brčkom traži ispravku upisa, a u Republici Srpskoj se oslanja na pravilo da upisani supružnik zajedničkom nekretninom ne može raspolagati bez njegove saglasnosti. U oba slučaja trebaju dokazi: kupoprodajni ugovor, zemljišnoknjižni izvadak, bankovni izvodi, uplatnice, kreditni plan i računi za ulaganja. Bez papira spor se svede na dvije suprotne priče.
Podjela se prvo pokušava ugovorom supružnika. Ako ga nema, o podjeli odlučuje sud, i to kako tokom braka tako i poslije njegovog prestanka. Za sam sporazum o diobi Porodični zakon RS traži notarski obrađenu ispravu, dok federalni i brčanski zakon formu ne propisuju. Čim sporazum dira nekretninu, mjerodavni su zakoni o notarima: u Republici Srpskoj i Brčko distriktu bez notarski obrađene isprave posao je ništav, a u Federaciji prolazi i pisani ugovor s potpisima ovjerenim kod notara ili suda, otkako je Ustavni sud FBiH 2019. oborio obaveznu obradu. Praksa u Federaciji nije potpuno ujednačena, pa formu potvrdite u uredu koji će provoditi upis.
Posebna imovina: šta ostaje izvan diobe
Posebna imovina je ono s čim se u brak ušlo i ono što je tokom braka stečeno mimo rada. U FBiH i Brčkom zakon to kaže kratko: imovina koju supružnik ima u času sklapanja braka ostaje njegova, kao i sve što tokom bračne zajednice stekne po osnovu različitom od rada. Zakon Republike Srpske isto pravilo piše nabrajanjem, pa uz imovinu iz vremena prije braka posebnom smatra i ono što supružnik dobije diobom zajedničke imovine, poklonom, nasljeđem ili besteretnim pravnim poslom.
Kod poklona treće osobe entiteti se razilaze, i to je čest izvor spora. U FBiH i Brčkom poklon dat tokom bračne zajednice ulazi u stečevinu bez obzira ko ga je primio, osim ako iz namjene poklona ili okolnosti u kojima je dat proizlazi da je poklonodavac htio darovati samo jednog supružnika. U Republici Srpskoj vrijedi obrnuto polazište: poklon, uključujući miraz, posebna je imovina onoga kome je dat. U Federaciji i Brčkom zato dokazuje onaj ko tvrdi da je poklon bio samo njegov, a u Republici Srpskoj onaj ko tvrdi da pripada oboma.
Nasljeđe je u sva tri zakona posebna imovina i tu spora obično nema. Ista podjela na posebnu i zajedničku imovinu vrijedi i za partnere iz vanbračne zajednice, pod uslovima koje svaki zakon propisuje zasebno.
Posebna imovina ipak ne ostaje netaknuta samo zato što je tako počela. Ako se u naslijeđeni stan uloži veći novac iz zajedničke kase, ili se naslijeđeni novac pomiješa sa zajedničkim pa se iz toga kupi nekretnina, odnos ulaganja se dokazuje brojkama, a ne sjećanjem.
Bračni ugovor: šta se njime može urediti i u kojoj formi
Zakonski režim vrijedi dok ga supružnici ne promijene. Sva tri porodična zakona dopuštaju bračni ugovor, i to i onima koji tek namjeravaju sklopiti brak i onima koji su već u njemu. Njime se uređuju imovinski odnosi na postojećoj i na budućoj imovini. Nijedan od tri zakona ne dopušta da se ugovori primjena prava druge države, a za supružnika kojem je oduzeta poslovna sposobnost ugovor može zaključiti staratelj uz odobrenje organa starateljstva.
Republika Srpska je taj institut razradila najdalje. Ugovorom se može isključiti zakonski režim zajedničke imovine, pa da sve što jedan supružnik stekne tokom braka bude njegovo, ali i obrnuto, spajanjem posebne imovine sa zajedničkom. Udjeli se mogu odrediti unaprijed, čime je dioba već izvršena, a mogu se urediti i ulaganja, upravljanje i pravo izbora predmeta pri diobi. Zakon istovremeno nabraja šta je nevažeće: odredbe o ličnim odnosima, odricanje od izdržavanja djece ili supružnika i raspolaganje porodičnim domom suprotno zakonu.
Forma se razlikuje i o njoj zavisi da li ugovor uopšte vrijedi. U Republici Srpskoj mora biti notarski obrađena isprava; činjenica da je ugovor zaključen upisuje se u evidenciju nepokretnosti, a sam ugovor u Centralni registar bračnih ugovora koji vodi Notarska komora RS. U Brčko distriktu isprava mora biti ovjerena kod nadležnog organa ili bilježnički obrađena. U FBiH je stav koji je tražio notarsku obradu prestao da važi nakon odluke Ustavnog suda FBiH, pa zakon formu više ne propisuje. Notari te ugovore i dalje obrađuju i to ostaje najsigurniji način da ugovor kasnije ne postane predmet spora.
Kada rate, krediti i ulaganja promijene sliku
Stan kupljen prije braka ostaje posebna imovina, ali rate plaćene tokom braka iz zajedničkih prihoda otvaraju potraživanje drugog supružnika. Isto vrijedi za kuću roditelja u koju su supružnici godinama ulagali novac i rad. Sud tu gleda porijeklo sredstava, vrijeme sticanja i dokazani doprinos.
Republika Srpska za taj slučaj ima izričitu odredbu. Ako je vrijednost posebne imovine jednog supružnika uvećana radom drugog ili sredstvima iz zajedničke imovine, drugi ima pravo na potraživanje u novcu srazmjerno svom udjelu u zajedničkoj imovini. Porodični zakoni FBiH i Brčko distrikta takvu odredbu nemaju, nego upućuju na pravila stvarnog i obligacionog prava, pa se isto pitanje rješava sporije i uz više dokazivanja.
Kod kredita treba razdvojiti dvije stvari koje se stalno miješaju. Odnos supružnika prema imovini je jedno, odnos prema banci drugo. Banku ne zanima ko po dogovoru koristi stan, nju veže potpis na ugovoru: ako su potpisala oba supružnika, oba ostaju obavezana i poslije razvoda. Tvrdnja da je stan njegov jer kredit glasi na njega pada čim druga strana dokaže da su rate išle iz zajedničkih prihoda.
| Situacija | Šta se prvo provjerava | Mogući ishod |
|---|---|---|
| Stan prije braka, rate u braku | koliko je glavnice otplaćeno tokom braka i iz kojih sredstava | posebna imovina uz novčano potraživanje drugog supružnika |
| Naslijeđena kuća, velika ulaganja u braku | računi, izvedeni radovi i porast vrijednosti | naknada za uvećanje vrijednosti ili spor o udjelu |
| Kredit na jednog supružnika, stan kupljen u braku | porijeklo uplata i svrha kredita | bračna stečevina ako je plaćano zajedničkim sredstvima |
| Poklon roditelja jednom supružniku | namjena poklona i entitet čiji zakon se primjenjuje | posebna imovina u RS, a u FBiH i Brčkom samo ako se namjena dokaže |
Firma, obrt i poslovni udio
Kod firme osnovane u braku pitanje nije ko je formalni vlasnik. Provjerava se da li je poslovni udio stečen radom tokom braka, da li su zajednička sredstva ušla u opremu ili prostor, da li je drugi supružnik radio u poslu i da li su prihodi išli na porodični život. Ne dijeli se pritom svaki račun firme nego poslovni udio, a njegova vrijednost zavisi i od dugova, obaveza prema radnicima i poreznih obaveza. Kod obrta i samostalne djelatnosti prvo se razdvajaju lična imovina, poslovna oprema i dugovi.
Posao koji stoji na ličnom radu jednog supružnika vrijedi drugačije od firme s imovinom, ugovorima i stabilnim prometom. Zakon Republike Srpske tu dodaje pravilo koje kod obrtnika često rješava spor: predmeti iz zajedničke imovine koji služe za obavljanje zanimanja prvenstveno idu u dio onoga ko se time bavi, a ako im je vrijednost nesrazmjerno velika, dijele se i oni ili se drugom supružniku nadoknađuje vrijednost. Isti zakon nalaže i da se pri diobi svakome uračunaju dugovi nastali zbog zajedničkog sticanja.
Vanbračna zajednica ima svoje uslove
Ako partneri nisu bili u braku, prvo se provjerava da li zajednica uopšte ispunjava zakonske uslove. U FBiH vanbračna zajednica je zajednica života žene i muškarca koji nisu u braku ni u vanbračnoj zajednici s nekim drugim, a traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. U Republici Srpskoj je prag dvije godine, uz isti izuzetak zbog djeteta. Brčko distrikt traži tri godine ako partneri nemaju djece.
Kada su uslovi ispunjeni, imovina stečena radom u toj zajednici tretira se kao bračna stečevina, a u Republici Srpskoj je vanbračna zajednica u imovinskim odnosima izjednačena s brakom. Razlika prema braku je u dokazivanju: trajanje, zajedničko domaćinstvo i doprinos moraju se pokazati, dok kod braka postoji izvod iz matične knjige. Ako uslovi nisu ispunjeni, partner koji je ulagao u tuđu imovinu i dalje može imati potraživanje po drugom osnovu, najčešće zbog neosnovanog obogaćenja, ali to traži drugačije dokaze.
Kako se bračna stečevina dokazuje
Tvrdnja da je imovina stečena zajedno ne znači ništa dok se ne pokažu datum sticanja, izvor novca i tok uplata. Zato se dokazi prikupljaju po vrsti imovine, a ne u gomili.
Za nekretninu se pribavljaju zemljišnoknjižni izvadak i ugovor o kupovini. Za kredit ugovor, plan otplate i potvrda o stanju duga. Za vozilo ugovor, saobraćajna i dokaz plaćanja. Za firmu registracioni dokumenti, finansijski izvještaji i dokazi ulaganja. Ako se tvrdi da je nešto naslijeđeno ili poklonjeno, traži se rješenje o nasljeđivanju ili dokaz o poklonu i njegovoj namjeni.
Kada dokumenti nedostaju, pomažu bankovni izvodi, prepiska s prodavcem, računi za radove, fotografije, svjedoci i vještačenje. Uredan dosje ne služi samo sudu. On najčešće skrati pregovore, jer druga strana vidi šta se može dokazati prije nego se uđe u parnicu.
Doprinos supružnika koji nije imao platu
Neplaćeni rad u porodici nije nevidljiv za zakon. Zakon Republike Srpske izričito nabraja šta sud uzima u obzir kada odlučuje o veličini udjela: ne samo platu i zaradu, nego i pomoć jednog supružnika drugome, rad u domaćinstvu i porodici te brigu oko podizanja i vaspitanja djece. Ko traži više od polovine, taj i dokazuje da je njegov doprinos bio veći.
U FBiH i Brčko distriktu zakon polazi od jednakih dijelova i odstupanje veže za bračni ugovor. Tamo se neplaćeni rad rjeđe pojavljuje kao osnov za veći udio, a češće kao argument da je imovina uopšte stečevina, a ne posebna imovina onoga na koga je upisana.
Dokazivanje je teže nego kod bankovnih uplata, ali nije nemoguće: svjedoci, način na koji je porodica bila organizovana, prepiska, dokazi o radu u porodičnoj firmi i računi koje je taj supružnik plaćao.
Imovina prebačena na roditelje, rodbinu ili firmu
Spor se zakomplikuje kada imovina koju supružnici stvarno koriste nije formalno njihova. Stan glasi na roditelja jednog od njih, auto na firmu, oprema je kupljena preko poslovnog računa. To ne znači da drugi supružnik nema nikakvo pravo, ali takva se imovina ne dijeli kao ona upisana na bračne partnere.
Provjerava se ko je imovinu stvarno platio, ko ju je koristio, da li je prenos bio stvaran ili samo način da se imovina skloni i postoji li potraživanje za uložena sredstva. Tu obično treba advokat, jer se otvara poseban postupak protiv te treće osobe ili zahtjev za dokazivanje stvarnog toka novca.
Ako se to dešava sada, vrijeme radi protiv vas. Kada postoji ozbiljna sumnja da druga strana prodaje ili prebacuje imovinu prije podjele, reagujte prije nego prenos bude proveden. U FBiH se u zemljišnu knjigu upisuje zabilježba spora, koja treće lice upozorava da je nekretnina sporna, a u Republici Srpskoj zakon raspolaganje zajedničkom nekretninom bez saglasnosti drugog supružnika proglašava ništavim, osim ako je kupac bio savjestan.
Kada se angažuje vještak i koliko to ima smisla
Vještak ulazi u priču kada se supružnici ne mogu dogovoriti oko vrijednosti. Kod nekretnine se procjenjuju tržišna vrijednost, stanje objekta, lokacija i tereti, kod firme imovina, dugovi, prihodi i ugovori. Kod ulaganja u posebnu imovinu procjenjuje se koliko su radovi podigli vrijednost, a to je često jedini način da se novčano potraživanje uopšte izračuna.
Procjena direktno određuje koliko će jedan supružnik isplatiti drugom ili po kojoj se cijeni imovina prodaje. Zato njen trošak treba uporediti sa spornim iznosom, uz sudsku taksu i ostale troškove postupka. Kada vještačenje košta blizu onoga oko čega se spori, nagodba je jeftinije rješenje od presude.
Zajednica je prestala prije razvoda: šta to mijenja
Stečevina se u sva tri zakona veže za trajanje zajednice života, a ne za datum presude. Supružnici često prestanu živjeti zajedno mjesecima ili godinama prije presude, pa imovina stečena nakon tog prekida nije u istom položaju kao ona iz vremena dok se vodilo zajedničko domaćinstvo. Datum faktičkog prestanka se, međutim, mora dokazati, a ne samo navesti u tužbi. Kao dokaz služe nova adresa, ugovor o najmu, razdvojeni računi i budžeti, poruke o razlazu i svjedoci.
Taj datum postaje važan čim se poslije razlaza pojavi ušteđevina, novi kredit, kupovina auta ili poslovna investicija. Republika Srpska za taj period ima i dva izričita pravila. Ako je vrijednost zajedničke imovine porasla nakon prestanka zajednice života, supružnik koji je tome doprinio ima novčano potraživanje srazmjerno svom doprinosu. Predmeti domaćinstva koje jedan supružnik drži najmanje tri godine nakon razlaza pripadaju njemu, uz uračunavanje u njegov dio.