Fiskalizacija za obrte i male biznise u FBiH - ko je obveznik i šta treba provjeriti na početku

Šta važi danas: ko mora imati fiskalni uređaj

Član 4. Zakona o fiskalnim sistemima (Sl. novine FBiH 81/09) obavezu ne veže za vrstu kupca nego za registraciju: svako lice upisano u odgovarajući registar za promet dobara ili pružanje usluga klijentima mora svaki pojedinačno ostvareni promet evidentirati preko fiskalnog uređaja i podatke prenijeti do servera Porezne uprave. Zakon izričito dodaje da to vrijedi nezavisno od načina plaćanja, pa nabraja gotovinu, ček, karticu i virman.

Porezna uprava na svojoj stranici isto pravilo sažima rečenicom da su obveznici svi koji prodaju robu ili usluge krajnjim potrošačima. Ta formulacija zna zavesti: iz nje obrtnici koji rade samo za firme zaključe da ih se fiskalizacija ne tiče. Zakon takvo izuzeće ne poznaje. Naprotiv, član 42. traži da se u svaku fakturu po kojoj klijent plaća upiše redni broj fiskalnog računa kojim je promet evidentiran, a taj promet se iskazuje u knjizi dnevnih izvještaja.

Praktično pravilo za obrtnika danas glasi: ako si registrovan i nisi na spisku izuzeća iz sljedećeg odjeljka, fiskalni uređaj ti treba. Ne pomaže ni to što naplaćuješ samo karticom, ni to što kupac sjedi u inostranstvu, ni to što je riječ o usluzi a ne o robi. Ako smatraš da tvoj model rada ipak ne ulazi u zakon, jedini siguran put je pisano mišljenje Porezne uprave prije početka rada, ne tuđe iskustvo.

Ko je izuzet: zatvoren spisak, ne procjena

Izuzeća su nabrojana na dva mjesta: u članu 5. Zakona i u Odluci Vlade FBiH o određivanju drugih djelatnosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja (Sl. novine FBiH 41/11, 25/12 i 90/25). Spisak je zatvoren. Ono što nije na njemu, nije izuzeto. Tabela izdvaja stavke koje se tiču obrta i malih biznisa; ostale (banke, osiguranja, komunalna preduzeća, pošta, škole, vjerske organizacije, biblioteke i slično) obrtnika u pravilu ne dotiču.

Šta uraditi prije prvog računa: postupak korak po korak

Postupak je propisan Pravilnikom o postupcima fiskalizacije (Sl. novine FBiH 50/20 i 92/20) i traje nekoliko dana, jer samu fiskalizaciju obavlja ovlašteni servis u termin koji odredi Porezna uprava. Koraci idu ovim redom.

1. Provjeri jesi li na spisku izuzeća iz prethodnog odjeljka. Ako jesi, sačuvaj osnov (rješenje o paušalnom oporezivanju, rješenje o obrtu u dopunskom zanimanju) jer ćeš ga u kontroli morati pokazati.
2. Biraj samo fiskalni sistem koji ima uvjerenje o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih karakteristika. Spisak registrovanih proizvođača i zastupnika i izdatih uvjerenja objavljuje Federalno ministarstvo finansija, a Porezna uprava ima servis za provjeru uređaja. Uređaj bez odobrenja je prekršaj i za tebe, ne samo za prodavca.
3. Zaključi ugovor o servisiranju i tehničkoj podršci s ovlaštenim servisom za taj tip uređaja. Bez ugovora fiskalizacija ne može početi, a nedostatak ugovora je poseban prekršaj.
4. Popuni i ovjeri Obrazac ZIF (zahtjev za inicijalnu fiskalizaciju) s tačnim nazivom i adresom prodajnog mjesta i predaj ga servisu zajedno s uređajem. Servis ga elektronski šalje Poreznoj upravi, koja provjerava podatke i određuje datum fiskalizacije.
5. Fiskalizacija se obavlja u prostorijama servisa, u prisustvu ovlaštenog lica Porezne uprave koje stavlja fiskalne plombe. Porezna uprava donosi Rješenje o inicijalnoj fiskalizaciji najkasnije dva dana poslije; rješenje se čuva uz uređaj.
6. Zaključi ugovor s telekom operaterom za karticu koju ti daje proizvođač ili zastupnik, jer terminal mora slati podatke na server Porezne uprave.
7. U bazu artikala unesi cijeli asortiman robe ili usluga s pravilnim poreznim stopama (član 32. Zakona). Nepotpuna baza je prekršaj, a pogrešne stope se vide u svakom izvještaju.
8. Na vidnom mjestu istakni obavještenje (Obrazac OZK) o obavezi izdavanja i uzimanja računa i o pravu kupca da ne plati ako račun ne dobije (član 41).
9. Prije prvog kupca isprobaj cijeli krug: račun, storno prije štampanja, reklamirani račun za povrat, dnevni izvještaj. Na probnom računu se nauči ono što se na pravom plaća.

Trošak uređaja, ugovora o servisiranju i godišnjeg tehničkog pregleda nije propisan, nego se ugovara s proizvođačem i servisom. Zato prije kupovine traži predračun koji obuhvata uređaj, fiskalizaciju, servisni ugovor i karticu za prenos podataka, a ne samo cijenu kase.

Svakodnevne obaveze nakon fiskalizacije

Nakon fiskalizacije zakon propisuje i svakodnevni ritam rada. Većina prekršaja iz inspekcijskih nadzora koje Porezna uprava objavljuje ne dolazi od nepostojanja kase, nego od ovih sitnica: neizdat račun, nema dnevnog izvještaja, neplombiran uređaj, uređaj u kvaru bez pisanih računa. Tabela daje pravilo za svaku tipičnu situaciju.

Online prodaja i društvene mreže nisu nevidljiva prodaja

Narudžba u inboxu, uplata na račun i dostava kurirom po starom zakonu su promet kao i svaki drugi. Ni u članu 5. ni u Odluci Vlade nema izuzeća za internet prodaju, društvene mreže ni dostavu, a član 4. obavezu veže za registraciju i vrijedi za sve načine plaćanja. Registrovani obrt koji prodaje preko Instagrama zato evidentira promet preko fiskalnog uređaja i kupcu šalje fiskalni račun uz pošiljku.

Novi zakon tu praksu samo imenuje. Član 20. internet prodavnicom naziva svaku digitalnu platformu, uključujući društvene mreže, preko koje se nudi, naručuje i plaća bez fizičkog kontakta, i dopušta da se račun kupcu umjesto štampanja dostavi elektronski, u njemu čitljivom formatu. Drugim riječima, prodaja preko mreža ostaje u fiskalizaciji, ali će biti lakše izdati račun.

Ko prodaje online, treba već sada imati uredan lanac dokumenata: narudžba, potvrda uplate, fiskalni račun, dokaz isporuke i pravilo za povrat. Kad kupac vrati robu, reklamirani račun se izdaje na istom uređaju, isto kao u radnji.

Kazne po važećem zakonu

Kaznene odredbe su u članu 52. Zakona o fiskalnim sistemima i iste su za sve prekršaje obveznika iz tog člana: od početka rada bez fiskalizovanog uređaja, preko neizdavanja računa, nepotpune baze artikala i neistaknutog obavještenja, do nedostatka dnevnog izvještaja ili ugovora sa servisom.

• poduzetnik, dakle obrtnik: 3.000 do 10.000 KM;
• pravno lice: 2.500 do 20.000 KM, a odgovorno lice u njemu 1.000 do 3.000 KM;
• ponovljeni prekršaj u naredne dvije godine kod neevidentiranja prometa, pogrešnog prodajnog mjesta, fakture bez broja fiskalnog računa, dnevnih izvještaja ili prenosa podataka: zabrana obavljanja djelatnosti od šest mjeseci do godinu dana;
• kupac koji ne uzme i ne sačuva račun 20 metara od prodajnog mjesta: 50 KM (članovi 36. i 58).

Kontrolu provodi Porezna uprava, a po članu 57. prekršajni postupak zbog nepostojanja ili neispravnosti fiskalnog sistema mogu pokrenuti i Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalne inspekcije. Porezna uprava redovno objavljuje rezultate nadzora po kantonima, pa kontrola nije teorijska mogućnost nego rutina.

Šta dolazi: novi Zakon o fiskalizaciji transakcija

Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH objavljen je u Sl. novinama FBiH 9/26 od 4. februara 2026. i stupio na snagu 12. februara 2026. Primjena, po članu 90, počinje tek kad budu doneseni svi podzakonski akti i uspostavljeni tehnički kapaciteti, a najkasnije 18 mjeseci od mjeseca stupanja na snagu, što pada u august 2027. Do tada, po članu 89, u cijelosti vrijedi stari zakon i njegovi pravilnici.

Stanje na dan 22. augusta 2026: rok od 180 dana koji je član 88. dao ministru za podzakonske akte istekao je u augustu, a na stranicama Federalnog ministarstva finansija i Porezne uprave objavljeni su i dalje samo stari zakon i pravilnici. Ministarstvo je 24. jula 2026. tek otvorilo javni poziv za članove Stručnog odbora za fiskalne sisteme, tijela koje po novom zakonu učestvuje u odobravanju softvera, s rokom za prijave do 31. augusta 2026. Datum početka primjene zato još nije poznat i vjerovatnije je bliže zakonskoj krajnjoj granici nego njenom početku.

Sam sistem se mijenja iz temelja. Umjesto plombirane kase s terminalom, račun se izdaje kroz softver koji zakon zove ESET (elektronski sistem za evidentiranje transakcija), a on svaki račun u realnom vremenu šalje na Centralnu platformu za fiskalizaciju (CPF) kod Porezne uprave. Softver može raditi na računaru, tabletu ili telefonu, ali samo ako je odobren i registrovan u CPF-u. Tabela pokazuje šta se za obrtnika najviše mijenja.

Prelazni režim: šta s uređajem koji kupiš sada

Najčešće pitanje obrtnika koji tek kreće jeste isplati li se kupovati kasu koja će za koju godinu biti zastarjela. Član 87. novog zakona na to odgovara prilično precizno.

• Ko postane obveznik između stupanja na snagu i početka primjene novog zakona, dakle sada, mora koristiti fiskalni sistem po važećem Pravilniku o fiskalnim sistemima (član 87. stav 3). Čekanje novog sistema nije opcija.
• Obveznik koji je takav uređaj koristio prije početka primjene smije ga zadržati i poslije, najduže četiri godine od početka primjene novog zakona (član 87. stav 2).
• Opšti rok za prelazak na ESET je dvije godine od početka primjene za prodaju građanima, a tri godine za e-fakture prema firmama i javnim tijelima (član 86). Tačnu dinamiku po grupama obveznika propisat će ministar posebnim pravilnikom.
• U prelaznom periodu se ne smiju certificirati novi tipovi starih fiskalnih sistema (član 89. stav 4), pa ponuda uređaja neće rasti, ali postojeći odobreni tipovi ostaju legalni.

Pitanja za dobavljača i računovođu

Bilo da biraš fiskalnu kasu danas ili ESET softver za koju godinu, pitanja za dobavljača i računovođu su ista. Odgovore traži pisano, prije potpisa ugovora.

• Ima li uređaj ili softver važeće odobrenje Federalnog ministarstva finansija i pod kojim brojem?
• Šta obuhvata cijena: uređaj, fiskalizaciju, servisni ugovor, godišnji tehnički pregled, karticu za prenos podataka?
• Radi li rješenje za moj način prodaje: u prostoru, na terenu, online, s dostavom?
• Kako se vodi avans, popust, povrat novca i zamjena robe, i ko u softveru smije raditi storno?
• Šta tačno radim kad nema interneta ili se uređaj pokvari, i ko mi u roku od dva dana osigurava zamjenu?
• Hoće li se uređaj ili softver moći prebaciti na ESET i pod kojim uslovima?
• Kako se izvještaji iz uređaja slažu s knjigama koje vodi računovođa, posebno kod naplate po fakturi?

Šta sada uraditi

Ako obrt otvaraš u narednim mjesecima, redoslijed je jasan: prvo provjeri jesi li na zatvorenom spisku izuzeća (paušal, dopunsko zanimanje, pijaca, štand), pa ako nisi, kupi odobreni uređaj, zaključi servisni ugovor i obavi fiskalizaciju prije prve naplate. Od prvog dana štampaj dnevni izvještaj i vodi knjigu.

Istovremeno prati objave Federalnog ministarstva finansija i Porezne uprave o podzakonskim aktima novog zakona. Kad se pojave pravilnik o dinamici fiskalizacije i uslovi za aplikaciju SPe-račun, znat ćeš tačno kad i kako prelaziš. Ko radi u Republici Srpskoj, ima drugačiji i već završen sistem, opisan u tekstu o fiskalizaciji za preduzetnike u RS.

Korisni linkovi

Službeni tekstovi oba zakona, pravilnici i spisak izuzetih djelatnosti.