Tipovi kože - kako prepoznati svoj tip i zašto to mijenja njegu

Razlika između tipa kože i stanja kože

Tip kože je trajniji obrazac. Stanje kože je promjena koja se može pojaviti zbog klime, hormona, stresa, novih proizvoda, lijekova, šminke, brijanja, prečestog pranja ili narušene barijere. Ta razlika čuva rutinu od stalnog mijenjanja. Ako se lice tri dana zateže poslije novog gela, to ne znači da je tip kože postao suh. To vjerovatnije znači da je čistač prejak ili je površina dehidrirana.

Za izbor čistača, kreme i SPF-a presudan je osnovni tip: normalna, suha, masna ili mješovita koža. Trenutno stanje se prati odvojeno, jer može privremeno promijeniti osjećaj na koži i podnošljivost proizvoda.

Četiri osnovna tipa kože

U svakodnevnoj njezi najkorisnija je podjela na normalnu, suhu, masnu i mješovitu kožu. Neki izvori posebno navode i osjetljivu kožu, ali osjetljivost se često ponaša kao stanje koje može pratiti bilo koji tip. Suha koža može biti osjetljiva, masna koža može biti osjetljiva, a normalna koža može postati osjetljiva nakon agresivne rutine.

Ako se koža ne uklapa savršeno u jednu kategoriju, rutinu ne treba komplikovati. Dovoljno je prepoznati dominantan obrazac: da li najviše smeta suhoća, sjaj, razlika između zona ili pretjerivanje s proizvodima.

Kako tip kože mijenja izbor čistača

Čistač je prvi proizvod koji može pomoći ili pokvariti rutinu. Ne mora ostavljati osjećaj škripave čistoće. Taj osjećaj često znači da je skinuto previše prirodnih lipida. Cilj je ukloniti znoj, sebum, SPF, šminku i prljavštinu, ali bez osjećaja peckanja, zatezanja i potrebe da se krema nanese hitno u roku od nekoliko sekundi.

• Normalna koža najčešće podnosi blag gel, mlijeko za čišćenje ili kremasti čistač, bez potrebe za agresivnim pjenama.
• Suha koža bolje prolazi s kremastim, mliječnim ili uljnim prvim korakom, uz kratko pranje mlakom vodom.
• Masna koža može koristiti blagi pjenasti gel, ali ne alkoholni ili jako isušujući čistač.
• Mješovita koža obično ne treba dva čistača; blaži gel ili gel-krema često pokrije T-zonu i obraze.
• Ako čistač ostavi zatezanje duže od nekoliko minuta, rutina kreće s pogrešne tačke.

Kako tip kože mijenja izbor hidratantne kreme

Hidratantna krema nije ista stvar za svaki tip kože. Kod suhe kože ona mora nadoknaditi lipide i smanjiti gubitak vode. Kod masne kože mora dati dovoljno vlage bez teškog sloja koji pogoršava sjaj ili začepljenje. Kod mješovite kože često se koristi jedna lagana krema na cijelom licu, pa se na suhe obraze dodaje malo bogatiji sloj.

Korisni sastojci u hidratantnim proizvodima mogu biti glicerin, hijaluronska kiselina, ceramidi, dimetikon, skvalan, pantenol ili shea puter. Nije potrebno tražiti sve odjednom. Bolje je imati jednu kremu koju koža podnosi svaki dan nego pet proizvoda koji se rijetko koriste jer peku ili se mrve ispod SPF-a.

SPF se bira prema podnošljivosti, ne prema tipu kože na etiketi

Zaštita od sunca nije rezervisana za mrlje, bore ili ljeto. Svaki tip kože treba zaštitu ako je lice izloženo dnevnom svjetlu. Razlika je u teksturi. Masna koža obično traži lakši fluid ili gel-kremu. Suha koža često bolje podnosi kremast SPF. Mješovita koža može koristiti lakši SPF na T-zoni i običnu kremu ispod samo na obrazima.

Kod kupovine u apoteci, drogeriji ili internet prodavnici korisnije je gledati oznake široki spektar, UVA/UVB i SPF 30+ nego obećanja o savršenom tenu. Ako SPF peče oko očiju, masti lice ili pravi grudvice, često će se nanositi premalo. Bolji je proizvod koji nije idealan na papiru, ali se stvarno nanosi u dovoljnoj količini.

Aktivni sastojci se uvode prema problemu, ne prema trendu

Tip kože pomaže da se odredi koliko oprezno uvoditi aktivne sastojke, ali ne određuje automatski koji sastojak treba. Salicilna kiselina ima smisla kod začepljenih pora i masne T-zone. Azelaična kiselina može imati smisla kod mrlja i nepravilnosti. Retinoid se uvodi zbog akni, teksture ili znakova starenja, a ne zato što rutina treba izgledati ozbiljnije.

1. Prvo stabilna osnova: čistač, krema i SPF koji ne peku i ne zatežu.
2. Zatim jedan aktivni sastojak, najviše dva do tri puta sedmično na početku.
3. Ako se pojave peckanje, ljuštenje ili nagla osjetljivost, smanjuje se učestalost ili pravi pauza.
4. Novi proizvod se ne uvodi istog dana kada se mijenja čistač, krema i SPF.
5. Ako postoje upalne akne, bolne promjene, melazma ili dermatitis, kućna rutina ne zamjenjuje pregled.

Za akne, dehidriranu kožu, mrlje i slična stanja bolje je pratiti upute za konkretan problem. Kod tipa kože vrijedi pravilo: tip određuje koliko nježno i kojom teksturom, a stanje određuje zašto se aktivni sastojak uopće dodaje.

Osjetljivost može pratiti svaki tip kože

Osjetljiva koža nije uvijek poseban tip po proizvodnji sebuma. Može biti suha i osjetljiva, masna i osjetljiva ili mješovita i osjetljiva. Zbog toga je korisnije pitati šta koža ne podnosi: mirise, alkohol, kiseline, retinoide, vjetar, hladnoću, brijanje, SPF filtere ili prečesto čišćenje.

• Ako koža peče na većinu proizvoda, prvo se smanjuje rutina na čistač, kremu i SPF bez mirisa.
• Ako crvenilo traje, pojavljuje se osip ili svrbež, ne uvodi se novi aktivni sastojak dok se ne procijeni uzrok.
• Ako je osjetljivost nova i počela je nakon pilinga, retinoida ili agresivnog čišćenja, vjerovatno je riječ o narušenoj barijeri.
• Ako osjetljivost prati stalno crvenilo, vidljive kapilare, peckanje na toplotu ili alkohol, moguće je da se ne radi samo o tipu kože.

Greške koje najčešće kvare rutinu po tipu kože

Većina problema ne nastaje zbog manjka znanja o sastojcima, nego zato što se pogrešan proizvod koristi predugo ili se pravi više promjena odjednom. Tip kože pomaže da se greška prepozna ranije.

Najskuplji proizvod u rutini ne pomaže ako osnovni koraci nisu podnošljivi. Kod svih tipova vrijedi isto pravilo: koža treba da se osjeća bolje nakon rutine nego prije nje.

Kako testirati tip kože kod kuće

Kućni test nije medicinska dijagnoza, ali je dovoljan za izbor osnovne rutine. Najbolje ga je raditi kada koža nije iritirana, nakon nekoliko dana bez novih jakih proizvoda, pilinga i maski. Test se ne radi odmah poslije sunčanja, jakog vjetra, depilacije lica, brijanja ili upalne faze akni.

1. Oprati lice blagim čistačem i mlakom vodom.
2. Nježno osušiti lice tapkanjem, bez trljanja.
3. Ne nanositi kremu, serum, toner, SPF ni ulje.
4. Nakon 30 do 60 minuta posmatrati sjaj, zatezanje, pore i razliku između T-zone i obraza.
5. Ponoviti posmatranje tri dana ako je rezultat nejasan ili koža varira zbog vremena, ciklusa ili stresa.

Detaljna procedura je u članku Kako odrediti svoj tip kože. Taj test daje konkretne korake, a ova podjela pomaže da se rezultat pretvori u izbor čistača, kreme i SPF-a.

Kada se rutina prilagođava sezoni i prostoru

Tip kože ostaje isti, ali uslovi se mijenjaju. Zimski zrak, grijanje, vjetar i nagle promjene temperature mogu pojačati suhoću i zatezanje. Ljeti znoj, vlaga i češće nanošenje SPF-a mogu pojačati sjaj, začepljenje i osjećaj težine. To ne znači da se tip promijenio, nego da se teksture prilagođavaju.

• Zimi suhoj i normalnoj koži često treba bogatija krema ili dodatni sloj navečer.
• Ljeti masna i mješovita koža često bolje podnose gel-kreme, fluidni SPF i manje slojeva ujutro.
• U klimatizovanom prostoru dehidracija se može javiti i kod masne kože, pa se ne preskače lagana hidratacija.
• Nakon putovanja ili promjene vode, ne mijenja se cijela rutina odmah; posmatra se koža nekoliko dana.
• Ako se svake zime javlja pucanje, svrbež ili izrazito perutanje, rutina treba jaču zaštitu prije nego što se problem razvije.

Dobra rutina ima osnovu koja se ne mijenja stalno. Mijenja se količina kreme, učestalost aktivnih sastojaka i tekstura SPF-a, dok čistač i osnovna hidratacija ostaju što stabilniji.

Kada nije dovoljno mijenjati čistač i kremu

Tip kože ne objašnjava sve. Ako se pojavljuju bolne upalne akne, naglo širenje crvenila, ljuštenje uz peckanje, krvarenje, ranice, otok, svrbež koji ne prolazi ili promjene koje se brzo mijenjaju, problem više nije samo izbor čistača i kreme. Tada se traži dermatološka procjena umjesto sve jače kućne rutine.

Pregled ima smisla i kada se rutine stalno mijenjaju, a koža ostaje ista ili gora. Dermatolog može razlikovati akne, rozaceu, dermatitis, alergijsku reakciju, melazmu i druga stanja koja se lako pogrešno tretiraju kozmetikom. Dobra rutina pomaže svakodnevnoj njezi, ali ne zamjenjuje pregled kada postoje trajni ili bolni simptomi.

Kako čitati deklaraciju bez gomilanja proizvoda

Za osnovnu kupovinu ne treba čitati svaki sastojak na deklaraciji. Dovoljno je prepoznati teksturu, namjenu i sastojke koji mogu pojačati ili smanjiti rizik za konkretan tip kože. Suha koža obično bolje podnosi kreme s emolijensima, masna koža lakše fluide i gel-kreme, a mješovita koža teksture koje ne prave problem nijednoj zoni.

Tri pitanja prije kupovine novog proizvoda

Kada je tip kože poznat, kupovina postaje jednostavnija, ali i dalje treba izbjeći skupljanje proizvoda s istom funkcijom. Dobar proizvod ima jasan zadatak u rutini: gdje se nanosi, kada se koristi i koji problem rješava. Ako ta tri odgovora nisu jasna, proizvod nije prioritet.

1. Koji problem proizvod rješava: suhoću, sjaj, SPF, začepljenje, mrlje ili samo želju za novim korakom?
2. Da li tekstura odgovara tipu kože ili će vjerovatno biti preteška, preslaba ili isušujuća?
3. Šta se iz postojeće rutine mijenja ako se proizvod uvede: da li se nešto izbacuje, smanjuje ili ostaje isto?

Ako odgovor nije jasan, prvo se smiruje osnova rutine. Dobar čistač, krema i SPF daju bolji uvid u kožu nego pet novih proizvoda uvedenih u istoj sedmici.

Izvori i dalje čitanje