Učitavanje…
Tipova kože ima četiri: normalna, suha, masna i mješovita. Podjela zavisi od količine masnoće koju koža sama proizvodi. Sve ostalo što se u prodavnici čuje kao tip, uključujući osjetljivu i dehidriranu kožu, opisuje nešto drugo.
Tip kože mijenja se sporo jer se zasniva na količini proizvedenog sebuma. Na njega utiču pubertet, godine, hormonske faze i dio terapija, kroz promjene koje traju mjesecima i godinama. Sedmica u kojoj lice odjednom zateže ne mijenja ništa u proizvodnji sebuma.
Najčešća greška u njezi nastaje kada se nekoliko sedmica neobičnog ponašanja kože protumači kao promjena tipa pa se kupi cijela nova rutina. Uzrok je najčešće bio prejak čistač, tri nova proizvoda u istoj sedmici ili suh zrak u stanu.
Prema tipu kože bira se samo tekstura koju koža lako podnosi. Njene današnje potrebe određuje stanje kože, pa se izbor njege prema tipu i prema stanju često ne poklapa.
Procjena nakon smirivanja kože
Tip se ne procjenjuje na koži koja peče, peruta se ili je usred uvođenja novih proizvoda. Takav test opisuje trenutno stanje, a rezultat se pogrešno pripisuje tipu i godinama se koristi kao procjena tipa.
Sebum je mješavina masnoća koju prave lojne žlijezde. Na koži usporava gubitak vode s površine i otežava naseljavanje bakterija i gljivica. Koliko ga koža pravi, toliko će se lice sjajiti kroz dan i toliko će teško podnositi gustu kremu.
Žlijezde nisu ravnomjerno raspoređene po licu. Na čelu, bradi i sredini leđa su krupnije i gušće, do 400 do 900 po kvadratnom centimetru, dok ih na obrazima ima znatno manje. Zato T-zona kod većine ljudi masti brže od obraza, a mješovita koža nastaje zbog te razlike u gustini žlijezda i ne predstavlja poseban hibridni tip.
Proizvodnju sebuma vode polni hormoni, prije svega androgeni. Zato se tip mijenja u velikim životnim fazama. Promjene iz mjeseca u mjesec ne predstavljaju promjenu tipa.
| Faza ili okolnost | Promjena u lučenju sebuma | Uticaj na rutinu |
|---|---|---|
| Pubertet | Lučenje raste, kod muškaraca i do pet puta. | Koža koja je do tada bila normalna zna godinama biti masna. |
| Odrasla dob | Muškarci u prosjeku proizvode nešto više sebuma od žena. | Ista tekstura kreme ne mora odgovarati dvjema osobama istih godina. |
| Sedmica pred menstruaciju | Lučenje je veće nego ostatak ciklusa. | Sjaj i začepljenja tih dana nisu promjena tipa. |
| Godine i menopauza | Lučenje opada, kod žena naglije poslije menopauze. | Tip iz dvadesetih ne mora vrijediti kasnije; tekstura se s vremenom pomjera ka bogatijoj. |
| Dio terapija | Neki lijekovi smanjuju lučenje, među njima hormonska kontracepcija i derivati vitamina A, a neki ga povećavaju. | Ako se koža promijenila poslije uvođenja terapije, o tome se razgovara s ljekarom koji ju je propisao. |
Fototip i reakcija na sunce
U dermatologiji se izraz tip kože najčešće odnosi na fototip. To je klasifikacija po reakciji na sunce, sa šest stepeni, od kože koja uvijek izgori i teško potamni do kože koja gotovo nikad ne izgori. S proizvodnjom sebuma nema veze, ali odlučuje koliko zaštite od sunca koži treba.
Ova namjerno gruba podjela služi isključivo sužavanju izbora teksture, jer se ista formula na suhoj koži osjeti kao lagana krema, a na masnoj kao film koji stoji na licu.
| Tip kože | Po čemu se prepoznaje | Tekstura koja mu obično odgovara |
|---|---|---|
| Normalna koža | Poslije pranja ne zateže, kroz dan nema izraženog sjaja ni perutanja. | Losion ili lagana krema. Poslije pedesete i u perimenopauzi obično kremasta tekstura. |
| Suha koža | Zateže i poslije blagog pranja, mjestimično se peruta, na dodir je hrapava. | Krema ili mast odmah. Losion se preskače jer zadržava manje vode. |
| Masna koža | Sjaj se brzo vraća na većem dijelu lica, pore se brže pune. | Gel ili lagan fluid. Gušća krema na T-zoni lako pravi začepljenja. |
| Mješovita koža | T-zona se masti, obrazi ostaju normalni ili suhi. | Dvije teksture na istom licu: laganije na sredinu, izdašnije na obraze. |
Ako se koža ne uklapa savršeno ni u jednu kategoriju, ne treba tražiti peti tip. Dovoljno je prepoznati šta najviše smeta: zatezanje, sjaj ili razlika između zona. Pore koje se brzo pune jesu obilježje masne i mješovite kože, ali njihova veličina se njegom ne mijenja.
U prodaji se osjetljiva koža vodi kao tip, dok je dermatološki priručnici ne svrstavaju u tipove kože. Referentni izvori koriste taj svakodnevni izraz za smanjenu toleranciju na kozmetiku i proizvode za njegu; on nije medicinska dijagnoza. U anketama se tako izjašnjava otprilike polovina žena i oko 40 posto muškaraca, što je preširok obuhvat za kategoriju koja bi trebala suziti izbor njege.
Četiri tipa kože opisuju koliko se ona masti, dok osjetljivost opisuje šta koža ne podnosi. To su dvije nezavisne osobine, zbog čega osjetljivost ne pripada istoj podjeli. Masna koža zna peckati od kiselina, a suha ih zna podnositi bez ijedne tegobe.
Osjetljivost obično ima prepoznatljiv uzrok, najčešće iritantni kontaktni dermatitis. Na listi priznatih uzroka su i alergijski kontaktni dermatitis, kontaktna urtikarija, rozacea, suhoća i ekcem bilo koje vrste. Kod svih oblika ekcema i dermatitisa barijera je poremećena, pa spoljni faktori lakše prodiru i koža jače reaguje.
Potrebno je utvrditi koji proizvod konkretno izaziva peckanje, jer sam izbor proizvoda s natpisom za osjetljivu kožu ne rješava problem. Tegobe se najčešće odnose samo na lice, a kapci su najosjetljiviji dio, pa proizvod koji na rukama godinama prolazi bez problema oko očiju zna napraviti osip. Razlikovanje iritacije od alergijske reakcije zahtijeva zasebnu procjenu.
Popisi za širu publiku često dodaju osjetljivu kožu kao peti tip, i sama Američka akademija za dermatologiju je tako navodi u tekstu o njezi muške kože. Takav popis pojednostavljuje savjetovanje i ne predstavlja klasifikaciju po sebumu. Zato u ovom pregledu osjetljive kože nema među tipovima.
Dehidriranost označava manjak vode u površinskom sloju i ne mjeri koliko se koža masti, pa se javlja i na masnoj koži. Popis stvarnih stanja kože je duži i tu spadaju još iritacija, oštećena barijera i akne.
Prekid upotrebe zbog reakcije
Prekinite upotrebu proizvoda ako se pojave bol, širenje crvenila, krastice, otok ili osip. Ti simptomi nisu znak da proizvod djeluje. Ako promjena ne prolazi, otiđite na pregled bez isprobavanja novih proizvoda.
Skoro svaka pogrešna procjena nastaje kada se tip zaključi samo iz onoga što se vidi ili osjeti na koži. Zatezanje se pripiše suhoj koži, sjaj masnoj, a peckanje osjetljivoj. U sva tri slučaja uzrok može biti nešto što traje sedmicama i prolazi čim se rutina smiri.
Najskuplja od tih grešaka je stalno pojačavanje čišćenja masne kože. Prejak čistač kožu iritira i, po uputama američkih dermatologa, može podstaći jače lučenje masnoće. Isušena koža uz to pravi više masnoće, a višak lakše začepi pore. Rezultat je lice koje djeluje masnije nego što po tipu jeste, i osoba koja poslije svakog neuspjeha pojača čistač.
Zato se kod sumnje prvo mijenja čistač, dok krema ostaje ista. Preporuka je blag čistač bez alkohola, pranje najviše dva puta dnevno i nakon jačeg znojenja.
| Vidljivi znakovi | Tip koji se iz toga zaključi | Češći uzrok |
|---|---|---|
| Zatezanje odmah poslije pranja | Suha koža | Prejak čistač ili dehidracija. Suhoća po tipu zateže i poslije blagog pranja. |
| Sjaj koji se brzo vraća | Masna koža | Isušivanje i prečesto pranje. Masna koža sija i kad je rutina blaga. |
| Peckanje na proizvode | Osjetljiva koža | Iritacija ili oštećena barijera. Sam tip kože ne izaziva peckanje. |
| Lice koje istovremeno sija i zateže | Masna, pa se preskoči krema | Masna koža s dehidriranošću. Nedostaje vode, a masnoće ima. |
| Perutanje zimi na inače mirnoj koži | Tip se promijenio u suh | Sezonski uslovi. Prilagođava se tekstura proizvoda, a kategorija kože ostaje ista. |
Uslovi mijenjaju kožu mnogo brže nego što se mijenja tip. Suh zrak, vjetar, grijanje i klima uređaj povlače vodu s površine, a ljeti znoj i deblji slojevi zaštite od sunca daju suprotan osjećaj. Ni jedno ni drugo ne mijenja koliko lojne žlijezde proizvode.
Prava promjena tipa se prepoznaje po tome što se ne vrati na staro kad prođe sezona. Koža koja je s godinama prestala mastiti i takva ostala i kroz zimu i kroz ljeto stvarno je promijenila tip. Koža koja se s krajem sezone grijanja vrati na svoje nije mijenjala ništa osim okoline.
Postupak je kratak i ne traži nijedan novi proizvod. Lice se opere blagim čistačem, poslije se ništa ne nanosi, sačeka se oko pola sata i onda se papirićem za upijanje provjere T-zona i obrazi.
Test je namijenjen samo mirnoj koži. Ako se koža peruta, pecka ili je usred uvođenja novog proizvoda, rezultat opisuje stanje. Šta se prati kroz dan, koliko puta se posmatranje ponavlja i kako se čitaju granični slučajevi, objašnjava vodič o tome kako odrediti svoj tip kože.
Osnovna rutina je za sve tipove ista i staje u tri koraka: čišćenje, hidratacija i zaštita od sunca. Sva tri koraka ostaju ista za svaki tip, a prema tipu se bira kako će se provoditi. Prva rutina se zato slaže istim redom bez obzira na to koji je tip u pitanju.
Kod hidratantne kreme se dermatološke preporuke razilaze, i to upravo na masnoj koži. U tekstu o izboru kreme Američka akademija za dermatologiju navodi da previše kreme kod nekih ljudi može začepiti pore i izazvati akne, pa se kod izrazito masne kože krema smije preskočiti ili zamijeniti gelom. U tekstu o kontroli masne kože ista organizacija savjetuje da se krema nanese poslije čišćenja, jer je hidratacija potrebna i masnoj koži. Kod kože sklone aknama preparati protiv akni isušuju i iritiraju, pa se krema koristi svaki dan da bi ih koža lakše podnijela.
Količinu kreme i mjesta nanošenja zato prilagodite koži. Kod mješovite kože suhi i masni dijelovi njeguju se zasebno: suhi dobijaju kremu, masni je ne dobijaju, a mnogima nos kremu nikad ni ne treba.
Natpis za masnu kožu na pakovanju opisuje uglavnom teksturu. Više se sazna iz liste sastojaka nego s prednje strane kutije. Oznake bez ulja i nekomedogeno kod kože sklone začepljenjima smanjuju rizik, ali ne garantuju da proizvod nikome neće smetati.
Tekstura zaštite od sunca
Zaštita od sunca treba svakom tipu, a prema tipu se bira samo tekstura: lakši fluid za masnu kožu i kremastiji za suhu. Proizvod koji pecka ili se mrvi ispod šminke neće se nanositi u dovoljnoj količini. Zato promijenite teksturu uz nastavak korištenja zaštite.
Aktivne sastojke birajte prema problemu koji želite tretirati; sam tip kože nije osnova za njihov izbor. Salicilna kiselina preporučuje se kod začepljenih pora, dok masna koža sama po sebi nije razlog za njenu upotrebu. Zbog akni, teksture ili linija retinoid se uvodi u rutinu. Želja da rutina izgleda ozbiljnije nije razlog za njegovo uvođenje.
Tip utiče samo na to koliko se oprezno počinje i kakva podloga ide ispod aktivnog sastojka. Dok koža peče, crveni se ili se ljušti, aktivni sastojak ide na pauzu bez obzira na to koji je tip.
Dio onoga što se pripisuje tipu kože zahtijeva liječenje i ne može se riješiti samom njegom. Akne, rozacea, ekcem, perioralni i seboreični dermatitis, kontaktna alergija i infekcija ne rješavaju se promjenom teksture kreme. Njega ih može ublažiti ili pogoršati, ali dijagnozu i terapiju određuje ljekar.
Prekomjerno lučenje sebuma naziva se seboreja i predstavlja medicinski oblik izrazito masne kože. Može biti povezano s hormonskim poremećajima i drugim oboljenjima. Naglo i izrazito pojačano mašćenje bez očiglednog razloga zato nije pitanje izbora čistača.
Granica kućne njege
Ako koža pecka na vodu, običnu kremu bez mirisa ili zaštitu od sunca, ne uvode se kiseline ni retinoidi dok se uzrok ne procijeni. Jače kiseline i retinoidi na recept postoje, ali ih propisuje ljekar poslije pregleda.
Objašnjava osnovne tipove kože, faktore koji utiču na kožu i okvirnu kućnu procjenu nakon pranja.
Kratak pregled navika koje čine osnovnu rutinu: zaštita od sunca, nježno pranje i izbor proizvoda prema tome šta koža podnosi.
Razlika između gelova, losiona, krema i masti, i koja tekstura odgovara suhoj, masnoj i mješovitoj koži.
Postupak testa na maloj površini kože: gdje se proizvod nanosi, koliko puta dnevno i koliko dana prije nego dođe na lice.
Dermatološki referentni tekst o tome zašto se osjetljiva koža vodi kao svakodnevni opis, a ne dijagnoza, i koji su joj priznati uzroci.
Ovdje se provjerava šta sebum radi na koži, šta upravlja njegovim lučenjem i kako se ono mijenja od puberteta do menopauze.
Šta dermatolozi savjetuju kod masne kože, uključujući učestalost pranja i upozorenje da prejak čistač može pojačati lučenje masnoće.
Objašnjenje zašto isušena koža pravi više masnoće i zašto se uz preparate protiv akni krema koristi svaki dan.
Šta se dešava u rožnatom sloju kod suhe kože i koji uslovi u prostoru i rutini je pogoršavaju.
Fitzpatrickova podjela kože po reakciji na sunce, korisna kad treba razlikovati fototip od podjele po količini sebuma.
