Učitavanje…
Tipova kože ima četiri: normalna, suha, masna i mješovita. Cijela podjela se svodi na jednu mjeru, a to je koliko masnoće koža sama proizvodi. Sve ostalo što se u prodavnici čuje kao tip, uključujući osjetljivu i dehidriranu kožu, opisuje nešto drugo.
Zbog te jedne mjere tip se mijenja sporo. Pomjeraju ga pubertet, godine, hormonske faze i dio terapija, dakle stvari koje traju mjesecima i godinama. Sedmica u kojoj lice odjednom zateže ne mijenja ništa u proizvodnji sebuma.
Odatle i najčešći promašaj u njezi. Koža se nekoliko sedmica ponaša neobično, iz toga se zaključi da je promijenila tip i kupi se cijela nova rutina. Uzrok je najčešće bio prejak čistač, tri nova proizvoda u istoj sedmici ili suh zrak u stanu.
Tip odlučuje samo jednu stvar: kakvu teksturu koža lako podnosi. Šta joj treba baš danas odlučuje stanje kože, i to dvoje se često ne poklapa.
Prvo se smiruje, pa se procjenjuje
Tip se ne procjenjuje na koži koja peče, peruta se ili je usred uvođenja novih proizvoda. Takav test opisuje trenutno stanje, a rezultat se pripiše tipu i ostane tu godinama.
Sebum je mješavina masnoća koju prave lojne žlijezde. Na koži ima praktičnu ulogu: usporava gubitak vode s površine i otežava naseljavanje bakterija i gljivica. Koliko ga koža pravi, toliko će se lice sjajiti kroz dan i toliko će teško podnositi gustu kremu.
Žlijezde nisu ravnomjerno raspoređene po licu. Na čelu, bradi i sredini leđa su krupnije i gušće, do 400 do 900 po kvadratnom centimetru, dok ih na obrazima ima znatno manje. Zato T-zona kod većine ljudi masti brže od obraza, a mješovita koža nije nikakav hibrid nego posljedica te razlike u gustini.
Proizvodnju sebuma vode polni hormoni, prije svega androgeni. Zato se tip pomjera u krupnim fazama života, a ne iz mjeseca u mjesec.
| Faza ili okolnost | Šta se dešava sa sebumom | Šta to znači za rutinu |
|---|---|---|
| Pubertet | Lučenje raste, kod muškaraca i do pet puta. | Koža koja je do tada bila normalna zna godinama biti masna. |
| Odrasla dob | Muškarci u prosjeku proizvode nešto više sebuma od žena. | Ista tekstura kreme ne mora odgovarati dvjema osobama istih godina. |
| Sedmica pred menstruaciju | Lučenje je veće nego ostatak ciklusa. | Sjaj i začepljenja tih dana nisu promjena tipa. |
| Godine i menopauza | Lučenje opada, kod žena naglije poslije menopauze. | Tip iz dvadesetih ne mora vrijediti kasnije; tekstura se s vremenom pomjera ka bogatijoj. |
| Dio terapija | Neki lijekovi smanjuju lučenje, među njima hormonska kontracepcija i derivati vitamina A, a neki ga povećavaju. | Ako se koža promijenila poslije uvođenja terapije, o tome se razgovara s ljekarom koji ju je propisao. |
Tip kože znači dvije različite stvari
U dermatologiji se izraz tip kože najčešće odnosi na nešto sasvim drugo, na fototip. To je klasifikacija po reakciji na sunce, sa šest stepeni, od kože koja uvijek izgori i teško potamni do kože koja gotovo nikad ne izgori. S proizvodnjom sebuma nema veze, ali odlučuje koliko zaštite od sunca koži treba.
Podjela je gruba namjerno. Njena jedina svrha je da suzi izbor teksture, jer se ista formula na suhoj koži osjeti kao lagana krema, a na masnoj kao film koji stoji na licu.
| Tip kože | Po čemu se prepoznaje | Tekstura koja mu obično odgovara |
|---|---|---|
| Normalna koža | Poslije pranja ne zateže, kroz dan nema izraženog sjaja ni perutanja. | Losion ili lagana krema. Poslije pedesete i u perimenopauzi obično kremasta tekstura. |
| Suha koža | Zateže i poslije blagog pranja, mjestimično se peruta, na dodir je hrapava. | Krema ili mast odmah. Losion se preskače jer zadržava manje vode. |
| Masna koža | Sjaj se brzo vraća na većem dijelu lica, pore se brže pune. | Gel ili lagan fluid. Gušća krema na T-zoni lako pravi začepljenja. |
| Mješovita koža | T-zona se masti, obrazi ostaju normalni ili suhi. | Dvije teksture na istom licu: laganije na sredinu, izdašnije na obraze. |
Ako se koža ne uklapa savršeno ni u jednu kolonu, ne treba tražiti peti pretinac. Dovoljno je prepoznati šta najviše smeta: zatezanje, sjaj ili razlika između zona. Pore koje se brzo pune jesu obilježje masne i mješovite kože, ali njihova veličina se njegom ne mijenja.
U prodaji se osjetljiva koža vodi kao tip, u dermatološkim priručnicima ne. Referentni izvori je opisuju kao svakodnevni izraz, a ne medicinsku dijagnozu: riječ je o smanjenoj toleranciji na kozmetiku i proizvode za njegu. U anketama se tako izjašnjava otprilike polovina žena i oko 40 posto muškaraca, što je previše za kategoriju koja bi trebala nešto suziti.
Razlog zašto ne stoji u istoj tabeli s ostala četiri je jednostavan. Ta četiri govore koliko koža masti. Osjetljivost govori šta koža ne podnosi, a to su dvije nezavisne stvari. Masna koža zna peckati od kiselina, a suha ih zna podnositi bez ijedne tegobe.
Iza osjetljivosti obično stoji uzrok koji ima ime. Najčešće je to iritantni kontaktni dermatitis. Na listi priznatih uzroka su i alergijski kontaktni dermatitis, kontaktna urtikarija, rozacea, suhoća i ekcem bilo koje vrste. Kod svih oblika ekcema i dermatitisa barijera je poremećena, pa spoljni faktori lakše prodiru i koža jače reaguje.
Praktična posljedica je da polica s natpisom za osjetljivu kožu nije odgovor. Odgovor je pitanje šta konkretno pecka. Tegobe se najčešće odnose samo na lice, a kapci su najosjetljiviji dio, pa proizvod koji na rukama godinama prolazi bez problema oko očiju zna napraviti osip. Razlikovanje iritacije od alergijske reakcije je posao za sebe.
Popisi za širu publiku često dodaju osjetljivu kožu kao peti tip, i sama Američka akademija za dermatologiju je tako navodi u tekstu o njezi muške kože. To je skraćenica za savjet, a ne klasifikacija po sebumu, i zato je u ovom pregledu nema među tipovima.
Isto vrijedi za dehidriranost. Ona je manjak vode u površinskom sloju, a ne mjera koliko koža masti, pa se javlja i na masnoj koži. Popis stvarnih stanja kože je duži i tu spadaju još iritacija, oštećena barijera i akne.
Kada se prestaje eksperimentisati
Bol, širenje crvenila, krastice, otok i osip nisu znak da proizvod radi. Proizvod se prekida, a ako promjena ne prolazi, ide se na pregled umjesto na novu policu.
Skoro svaka pogrešna procjena ima isti oblik: vidi se posljedica, a zaključi se tip. Lice zateže, dakle suha koža. Lice sija, dakle masna. Pecka, dakle osjetljiva. U sva tri slučaja uzrok može biti nešto što traje sedmicama i prolazi čim se rutina smiri.
Najskuplja od tih grešaka je krug oko masne kože. Prejak čistač kožu iritira i, po uputama američkih dermatologa, može podstaći jače lučenje masnoće. Isušena koža uz to pravi više masnoće, a višak lakše začepi pore. Rezultat je lice koje djeluje masnije nego što po tipu jeste, i osoba koja poslije svakog neuspjeha pojača čistač.
Zato se kod sumnje prvo mijenja čistač, a ne krema. Preporuka je blag čistač bez alkohola, pranje najviše dva puta dnevno i nakon jačeg znojenja.
| Šta se vidi | Tip koji se iz toga zaključi | Šta je češće u pozadini |
|---|---|---|
| Zatezanje odmah poslije pranja | Suha koža | Prejak čistač ili dehidracija. Suhoća po tipu zateže i poslije blagog pranja. |
| Sjaj koji se brzo vraća | Masna koža | Isušivanje i prečesto pranje. Masna koža sija i kad je rutina blaga. |
| Peckanje na proizvode | Osjetljiva koža | Iritacija ili oštećena barijera. Sam tip kože ne izaziva peckanje. |
| Lice koje istovremeno sija i zateže | Masna, pa se preskoči krema | Masna koža s dehidriranošću. Fali voda, ne masnoća. |
| Perutanje zimi na inače mirnoj koži | Tip se promijenio u suh | Sezonski uslovi. Mijenja se tekstura, ne kategorija. |
Uslovi mijenjaju kožu mnogo brže nego što se mijenja tip. Suh zrak, vjetar, grijanje i klima uređaj povlače vodu s površine, a ljeti znoj i deblji slojevi zaštite od sunca daju suprotan osjećaj. Ni jedno ni drugo ne mijenja koliko lojne žlijezde proizvode.
Prava promjena tipa se prepoznaje po tome što se ne vrati na staro kad prođe sezona. Koža koja je s godinama prestala mastiti i takva ostala i kroz zimu i kroz ljeto stvarno je promijenila tip. Koža koja se s krajem sezone grijanja vrati na svoje nije mijenjala ništa osim okoline.
Postupak je kratak i ne traži nijedan novi proizvod. Lice se opere blagim čistačem, poslije se ništa ne nanosi, sačeka se oko pola sata i onda se papirićem za upijanje provjere T-zona i obrazi.
Test čita samo mirnu kožu. Ako se koža peruta, pecka ili je usred uvođenja novog proizvoda, rezultat opisuje stanje. Šta se prati kroz dan, koliko puta se posmatranje ponavlja i kako se čitaju granični slučajevi, objašnjava vodič o tome kako odrediti svoj tip kože.
Osnovna rutina je za sve tipove ista i staje u tri koraka: čišćenje, hidratacija i zaštita od sunca. Tip ne dodaje niti oduzima korak, nego bira kako svaki od njih izgleda. Prva rutina se zato slaže istim redom bez obzira na to koji je tip u pitanju.
Kod hidratantne kreme se dermatološke preporuke razilaze, i to upravo na masnoj koži. U tekstu o izboru kreme Američka akademija za dermatologiju navodi da previše kreme kod nekih ljudi može začepiti pore i izazvati akne, pa se kod izrazito masne kože krema smije preskočiti ili zamijeniti gelom. U tekstu o kontroli masne kože ista organizacija savjetuje da se krema nanese poslije čišćenja, jer je hidratacija potrebna i masnoj koži. Kod kože sklone aknama dileme nema: preparati protiv akni isušuju i iritiraju, pa se krema koristi svaki dan da bi ih koža lakše podnijela.
Praktično to znači da pitanje nije da ili ne, nego koliko i gdje. Kod mješovite kože se lice tretira kao dva lica: suhi dijelovi dobijaju kremu, masni je ne dobijaju, a mnogima nos kremu nikad ni ne treba.
Natpis za masnu kožu na pakovanju opisuje uglavnom teksturu. Više se sazna iz liste sastojaka nego s prednje strane kutije. Oznake bez ulja i nekomedogeno kod kože sklone začepljenjima smanjuju rizik, ali ne garantuju da proizvod nikome neće smetati.
Zaštita od sunca se ne bira po tipu
Zaštita od sunca treba svakom tipu, a tip odlučuje samo teksturu: lakši fluid za masnu kožu, kremastiji za suhu. Proizvod koji pecka ili se mrvi ispod šminke neće se nanositi u dovoljnoj količini, pa se mijenja tekstura, a ne odustaje od zaštite.
Aktivne sastojke ne bira tip nego problem. Salicilna kiselina ima smisla kod začepljenih pora, a ne zato što je koža masna; retinoid se uvodi zbog akni, teksture ili linija, a ne zato što rutina treba izgledati ozbiljnije.
Tip utiče samo na to koliko se oprezno počinje i kakva podloga ide ispod aktivnog sastojka. Dok koža peče, crveni se ili se ljušti, aktivni sastojak ide na pauzu bez obzira na to koji je tip.
Dio onoga što se pripisuje tipu kože je zapravo stanje koje se liječi, a ne njeguje. Akne, rozacea, ekcem, perioralni i seboreični dermatitis, kontaktna alergija i infekcija ne rješavaju se promjenom teksture kreme. Njega ih može ublažiti ili pogoršati, ali dijagnozu i terapiju određuje ljekar.
I izrazito masna koža ima medicinsku verziju. Prekomjerno lučenje sebuma nosi svoje ime, seboreja, i zna biti povezano s hormonskim poremećajima i drugim oboljenjima. Naglo i izrazito pojačano mašćenje bez očiglednog razloga zato nije pitanje izbora čistača.
Granica kućne njege
Ako koža pecka na vodu, običnu kremu bez mirisa ili zaštitu od sunca, ne uvode se kiseline ni retinoidi dok se uzrok ne procijeni. Jače kiseline i retinoidi na recept postoje, ali ih propisuje ljekar poslije pregleda.
Objašnjava osnovne tipove kože, faktore koji utiču na kožu i okvirnu kućnu procjenu nakon pranja.
Kratak pregled navika koje čine osnovnu rutinu: zaštita od sunca, nježno pranje i izbor proizvoda prema tome šta koža podnosi.
Razlika između gelova, losiona, krema i masti, i koja tekstura odgovara suhoj, masnoj i mješovitoj koži.
Postupak testa na maloj površini kože: gdje se proizvod nanosi, koliko puta dnevno i koliko dana prije nego dođe na lice.
Dermatološki referentni tekst o tome zašto se osjetljiva koža vodi kao svakodnevni opis, a ne dijagnoza, i koji su joj priznati uzroci.
Ovdje se provjerava šta sebum radi na koži, šta upravlja njegovim lučenjem i kako se ono mijenja od puberteta do menopauze.
Šta dermatolozi savjetuju kod masne kože, uključujući učestalost pranja i upozorenje da prejak čistač može pojačati lučenje masnoće.
Objašnjenje zašto isušena koža pravi više masnoće i zašto se uz preparate protiv akni krema koristi svaki dan.
Šta se dešava u rožnatom sloju kod suhe kože i koji uslovi u prostoru i rutini je pogoršavaju.
Fitzpatrickova podjela kože po reakciji na sunce, korisna kad treba razlikovati fototip od podjele po količini sebuma.
