Učitavanje…
Učitavanje…
Prednja strana pakovanja napravljena je da se pročita prva. Baš zato je najkorisnije ostaviti je za kraj. Boja poklopca i crtež biljke nisu podaci koje propis traži, a ono što traži štampano je sitno, s druge strane kutije.
Šta izraz prirodno uopšte znači, a šta ne znači, tema je zasebnog teksta. Ovdje je samo redoslijed: pet provjera koje se izvedu s proizvodom u ruci, dok još stojite pred policom.
Prve tri su čitanje: deklaracija, pa certifikat, pa tvrdnja s prednje strane. Četvrta je pitanje šta proizvod uopšte smije obećati. Peta je mjesto kupovine, i ona zna poništiti sve prethodne.
Provjera pakovanja ima smisla tek kad znate šta tražite. Bez toga se lako kupi proizvod koji je sasvim uredno napravljen, samo za nešto drugo.
Ako na treće pitanje nemate jasan odgovor, krenite od osnove: blag čistač, hidratacija i zaštita od sunca. Serum s aktivnim ekstraktom i biljno ulje dolaze na red kad se zna da osnovna rutina ne iritira.
Ista formula ne odgovara svakome, i to je češće pitanje teksture nego samog sastava. Suhoj koži prija bogatija krema ili balzam. Masna i aknama sklona koža slabo podnose teške voskove i ulja. Dehidriranoj koži treba humektans i krema preko njega, ne nužno novo ulje.
Tabela pokazuje odakle je pametno krenuti i šta u istoj kategoriji najčešće smeta. Prva kolona nije dijagnoza nego polazna tačka.
| Koža ili stanje | Bolji početak | Šta paziti |
|---|---|---|
| Suha koža | Krema s emolijensima i sloj koji zadržava vodu. | Parfem i duga lista biljnih ekstrakata ako koža peče. |
| Masna koža | Lagan gel ili losion koji ne ostavlja težak film. | Teška ulja i balzami koji lako začepe pore. |
| Koža koja slabo podnosi nadražaje | Formula bez parfema i s kratkom listom sastojaka. | Eterična ulja, parfem i mješavine s mnogo biljnih ekstrakata. |
| Narušena barijera | Blaga hidratacija i pauza od aktivnih sastojaka. | Kiseline, pilinzi, jaki mirisi i novi eksperimenti. |
Ako niste sigurni kojem tipu pripadate, nemojte to rješavati kupovinom proizvoda s mnogo obećanja. Prvo odredite tip kože kod kuće, pa birajte teksturu. Osjetljivost pri tome nije tip nego opis toga koliko koža podnosi: tip bira teksturu, a osjetljivost skraćuje listu sastojaka.
Okrenite pakovanje prije nego pročitate išta s prednje strane. Sastojci se navode po opadajućoj masi, ali samo do jednog posto: sve ispod te granice smije stajati bilo kojim redom. Dno liste zato govori vrlo malo, a sastojak zbog kojeg proizvod kupujete može biti bilo gdje u donjoj polovini.
Još važnije je ono što lista ne kaže. Koncentracija se na njoj ne vidi, pa se iz sastava ne može potvrditi da sastojak istaknut na prednjoj strani stvarno radi ono što piše. Ne vidi se ni hoće li vaša koža proizvod podnijeti; to pokaže samo upotreba.
Uz sastav, deklaracija nosi i podatke bez kojih proizvod nije uredno stavljen na tržište. Mora biti napisana na jednom od jezika u službenoj upotrebi u BiH i sadržavati naziv i vrstu proizvoda te naziv i punu adresu proizvođača, a kod uvoznog proizvoda i uvoznika sa zemljom porijekla. Puna adresa nije samo grad: po Zakonu o zaštiti potrošača u BiH tu spadaju ulica i kućni broj, telefon i adresa elektronske pošte. Kod prethodno omotanog proizvoda dolaze i netomasa i minimalni rok valjanosti.
Posebno kod proizvoda za lice, područje oko očiju, djecu ili kožu koja lako reaguje, nedostatak nekog od ovih podataka nije sitnica.
| Informacija | Zašto je bitna | Šta ako je nema |
|---|---|---|
| INCI lista | Jedino mjesto na kojem piše šta je stvarno u proizvodu, uključujući parfem i konzervanse. | Proizvod za lice se ne kupuje dok se sastav ne dobije na uvid. |
| Rok trajanja i PAO | Do kada proizvod vrijedi i koliko traje nakon otvaranja. | Kod krema, losiona i seruma s vodom to je najozbiljniji propust. |
| Proizvođač ili uvoznik | Bez imena i pune adrese nema kome uputiti pitanje ni reklamaciju. | Kupovinu odgoditi dok se ne zna ko stoji iza proizvoda. |
| Broj serije | Po njemu se prati baš ta šarža ako se pojavi problem. | Kod ručno rađenih proizvoda pitati kako se serija označava. |
| Uslovi čuvanja | Formule s kraćim rokom traže hladnije i tamnije mjesto. | Bez upute se ne zna ni gdje proizvod držati ni kada je pokvaren. |
Kod kupovine na internetu tražite fotografiju poleđine, a ne opis proizvoda. Opis piše prodavac, deklaraciju propisuje zakon.
Certifikat je privatni standard, ne državna dozvola. Govori o sastavu i porijeklu: koliki dio sastojaka mora biti prirodnog porijekla, koliki iz organskog uzgoja, koji su procesi i sirovine isključeni. Šta tačno traže COSMOS, NATRUE i ECOCERT razloženo je odvojeno.
Ono što certifikat ne govori jeste hoće li proizvod odgovarati vašoj koži i hoće li raditi ono što piše na prednjoj strani. COSMOS to i sam postavlja tako: od korisnika standarda očekuje se da poštuju propise o kozmetici, uključujući EU uredbu i pravila o tvrdnjama. Sigurnost i dokaz za tvrdnju dolaze iz propisa, a certifikat stoji povrh toga.
Vrijedi znati i da kozmetiku niko ne odobrava prije prodaje. U EU proizvod ide na tržište bez ikakvog državnog odobrenja, a odgovornost nosi odgovorna osoba navedena na pakovanju. Zbog toga na tržištu EU nije dopuštena ni tvrdnja da je proizvod odobrilo ili potvrdilo nadležno tijelo. Znak na kutiji, ako ga ima, dolazi od certifikacijske kuće, ne od inspekcije.
Certifikat se provjerava, ne pretpostavlja. Logotip bez imena certifikacijske kuće i broja certifikata nema se gdje potvrditi. COSMOS, na primjer, drži javnu bazu u kojoj se po nazivu proizvoda ili proizvođača vidi da li certifikat stvarno postoji, i to je provjera od jedne minute.
Kod skupljeg proizvoda ima smisla pitati šta se plaća: certifikat, sirovine, ambalažu koja štiti formulu, aktivni sastojak ili mali proizvodni obim. Kod jeftinog je pitanje kraće, samo jesu li osnovni podaci uredni. Niska cijena sama po sebi nije problem, ali proizvod bez jasne deklaracije i s cijenom koja odudara traži dodatnu provjeru.
Kad se dvoumite, uzmite jednostavniji proizvod s jasnom deklaracijom umjesto složenog s velikim obećanjima. Koža bolje prolazi uz dosljednost nego uz ambicioznu kupovinu.
Tek sada ima smisla vratiti pogled na prednju stranu. U EU postoje zajednički kriteriji po kojima se ocjenjuje da li tvrdnja na kozmetici stoji, i četiri obrasca se ponavljaju toliko često da se prepoznaju za nekoliko sekundi. Kako izgledaju u praksi i šta se s njima može uraditi, razloženo je u tekstu o greenwashingu.
Ti kriteriji nisu preuzeti u propise u BiH, pa se po njima kod nas ne kažnjava. Kao mjerilo su i dalje najkorisnije što imate na raspolaganju, jer razdvajaju tvrdnju koja se može dokazati od one koja se samo lijepo čita.
Jedna oznaka zavarava češće od ostalih. „Hipoalergeno" znači da je proizvod pravljen tako da mu se smanji potencijal za alergiju, ali ne garantuje da reakcije neće biti i ne smije ostavljati takav dojam. Ta razlika je važna baš kod prirodnih formula, jer su eterična ulja i biljni ekstrakti među češćim okidačima.
Ova granica nije stvar mišljenja nego definicije. EU uredba kozmetički proizvod određuje kao ono što se stavlja na vanjske dijelove tijela, zube ili sluznicu usne šupljine radi čišćenja, parfimiranja, mijenjanja izgleda, zaštite, održavanja u dobrom stanju ili korekcije tjelesnih mirisa. Liječenja u toj definiciji nema. Proizvod koji liječi nije kozmetika nego nešto drugo, i podliježe drugim pravilima.
Nije to samo evropsko pravilo. Zakon o zaštiti potrošača u BiH zabranjuje oglašavanje koje potrošača dovodi u zabludu o prirodi, sastavu, djelotvornosti i učincima proizvoda ili o njegovom porijeklu, i posebno zabranjuje da se naučni pojmovi koriste za neistinito pripisivanje naučne vrijednosti. U Republici Srpskoj postoji i zabrana koja imenuje baš ovo: Zakon o predmetima opšte upotrebe svrstava kozmetičke proizvode u predmete široke potrošnje i zabranjuje pripisivanje i reklamiranje ljekovitog svojstva.
Tvrdnja da krema liječi ekcem ili rozaceu zato nije samo pretjerivanje u opisu.
Realno očekivanje je uže i konkretnije. Proizvod može navlažiti kožu, omekšati je, usporiti gubitak vode, zaštititi od sunca i popraviti izgled. Može i pogoršati stanje ako sadrži nešto što koža ne podnosi. Ne može zamijeniti terapiju kod akni, ekcema, rozacee, seboreičnog ili perioralnog dermatitisa.
Kada se ide ljekaru, a ne u drogeriju
Osip koji se širi, jak svrab, otok, plikovi, bol, pucanje kože ili reakcija oko očiju traže ljekarsku procjenu, a proizvod se odmah spere i više ne koristi. Isto vrijedi kad akne, ekcem, rozacea ili dermatitis ne popuštaju uz osnovnu njegu. Retinoidi i kiseline na recept postoje, ali ih propisuje ljekar.
Prirodna kozmetika ne mora biti kompletna rutina. Biljni balzam za tijelo i dermokozmetička krema za lice mogu stajati na istoj polici bez ikakvog sukoba. Isto vrijedi za certifikovan čistač uz zaštitu od sunca koja vam odgovara: miješanje pristupa nije greška dok koža rutinu dobro podnosi.
Na budžet to ima direktnu posljedicu. Jedan dobar osnovni proizvod vrijedi više od tri kupljena zato što su bili na akciji, jer ono što koži ne odgovara ostane neiskorišteno do isteka roka. Ko tek počinje, ide redom: čistač ili krema, pa zaštita od sunca ako je nema, i tek onda serum ili ulje.
Kanal prodaje ne mijenja formulu, ali mijenja koliko toga možete provjeriti prije plaćanja i šta vam ostaje u ruci ako se pojavi problem. Tabela sažima šta svaki kanal olakšava i šta u njemu treba pitati.
| Kanal | Prednost | Glavna provjera |
|---|---|---|
| Apoteka | Savjet na licu mjesta, stabilniji uslovi čuvanja, deklaracija je obično uredna. | Odgovara li proizvod stanju kože, a ne samo polici na kojoj stoji. |
| Drogerija | Široka ponuda i lako poređenje više proizvoda odjednom. | Sastav, parfem, rok i radi li proizvod ono što vam treba. |
| Internet prodavnica | Veći izbor i vrijeme da se sastav pročita bez žurbe. | Fotografija poleđine, uslovi povrata, rok isporuke i način čuvanja u transportu. |
| Prodaja preko društvenih mreža | Direktan kontakt s onim ko proizvod pravi. | Pun sastav, rok, serija, način čuvanja i podaci o proizvođaču, i to u pisanom obliku. |
| Sajam | Tekstura se može isprobati, a pitanja se postavljaju uživo. | Ne kupovati impulsno: fotografisati deklaraciju i odlučiti kod kuće. |
Proizvod bez deklaracije, bez roka i bez podataka o proizvođaču nije jeftinija varijanta istog. Po Zakonu o predmetima opšte upotrebe Republike Srpske takav se predmet smatra nebezbjednim već zato što deklaracije nema ili je rok istekao. Zakon o općoj sigurnosti proizvoda obavezu stavljanja na tržište samo sigurnih proizvoda stavlja na proizvođača, a nadzor nad tržištem vode Agencija za nadzor nad tržištem BiH i inspekcijska tijela FBiH, RS i Brčko distrikta.
Posljedica je vrlo praktična. Ako koža reaguje, bez imena i adrese proizvođača nemate kome uputiti reklamaciju, a inspekcija nema šta uzeti u postupak. Bez broja serije se ne zna je li problem u jednoj šarži. Bez liste sastojaka ne možete izbjeći isti okidač sljedeći put, ni ponoviti ono što vam je odgovaralo.
Postoji i razlog zašto deklaracija kod nas ne mora izgledati kao ona u EU. Poseban propis o kozmetici na državnom nivou i u Federaciji nije pronađen, a nadležni republički zavod je 2015. izričito naveo da EU uredba o kozmetičkim proizvodima nije preuzeta u zakonodavstvo BiH; noviji akt o preuzimanju nije pronađen. Republika Srpska ima zakon koji kozmetiku izričito obuhvata. Praktično to znači da se oslanjate na propise o predmetima opšte upotrebe i o zaštiti potrošača, i da oznaka s prednje strane kod nas nema ni onu ograničenu težinu koju ima na tržištu EU.
Neki proizvodi prođu bez problema na tijelu, a na licu su rizik koji se ne mora preuzeti. Granica se pomjera naniže kad deklaracije nema ili kad koža lako reaguje. Bez dodatne provjere nemojte kupovati:
Ako prodavac ne može odgovoriti na osnovna pitanja, ne morate dokazati da je proizvod loš. Dovoljno je što nemate čime provjeriti da je dobar.
Dobro izabran proizvod se i dalje uvodi sam. Ako se u istom danu promijene čistač, krema i ulje, ne zna se šta je pomoglo ni šta je izazvalo reakciju.
Američka akademija za dermatologiju preporučuje test na maloj površini prije nego proizvod dođe na lice: mjesto veličine kovanice, na unutrašnjoj strani podlaktice ili u pregibu lakta, dva puta dnevno sedam do deset dana, i to u količini koja se stvarno koristi. Ako se javi reakcija, proizvod se nježno spere i više ne koristi.
Ako proizvod ne odgovara, sačuvajte ambalažu i zapišite kako je koža reagovala. To služi reklamaciji, ali i sljedećoj kupovini, jer se kroz nekoliko takvih bilješki vidi koji se sastojci ponavljaju u proizvodima koji vam ne prijaju.
Kad se dva proizvoda iste namjene nađu jedan pored drugog, prednost ima onaj s jasnijom deklaracijom, s manje onoga što vaša koža ne voli i s rokom koji stvarno možete potrošiti.
Šest kriterija po kojima se ocjenjuje da li tvrdnja na kozmetici stoji, s primjerima za tvrdnje tipa bez nečega i za oznaku hipoalergeno. Dokument radne grupe, nije akt Evropske komisije i nije pravno obavezujući.
Ovdje se po nazivu proizvoda ili proizvođača provjerava da li certifikat COSMOS ORGANIC ili COSMOS NATURAL stvarno postoji.
Uputstvo američkih dermatologa: gdje se nanosi test, koliko puta dnevno, koliko dana i šta uraditi ako se koža pobuni.
Puni tekst EU uredbe: definicija kozmetičkog proizvoda, obavezni podaci na pakovanju, pravila za listu sastojaka i zabrana pripisivanja svojstava koja proizvod nema.
Dermatološki referentni tekst o tome zašto je osjetljiva koža svakodnevni izraz, a ne dijagnoza, i šta stoji iza pojačane reaktivnosti.
Šta deklaracija mora sadržavati (čl. 22 i 23) i šta se smatra zavaravajućim oglašavanjem (čl. 29), na stranici Parlamentarne skupštine BiH.
Propis koji kozmetiku izričito svrstava u predmete široke potrošnje, traži sastojke u deklaraciji i zabranjuje pripisivanje ljekovitog svojstva.
Ko odgovara za sigurnost proizvoda na tržištu i ko vrši nadzor: Agencija za nadzor nad tržištem BiH i entitetske i inspekcije Brčko distrikta.
Odgovor nadležnog tijela iz 2015. o tome koji se propisi primjenjuju na deklarisanje kozmetike u BiH i da EU uredba nije preuzeta.