Osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje obrta u FBiH - koja je razlika i šta to mijenja u praksi

Obrt kao osnovno zanimanje

Obrt kao osnovno zanimanje može otvoriti fizičko lice koje ispunjava opšte uslove i nema zasnovan radni odnos (član 7. stav 1). Obrt ti je tada glavni posao od kojeg živiš, po kojem si osiguran i plaćaš doprinose.

Osnovno zanimanje je ujedno jedini režim dostupan svakome ko nije ni zaposlen ni penzionisan. Student, nezaposleni ili freelancer bez ugovora o radu ne mogu birati dopunsko ni dodatno zanimanje, jer su ta dva rezervisana za lica koja osiguranje već imaju po drugom osnovu.

Najveća obaveza ovog statusa su mjesečni doprinosi koji teku od početka rada i u mjesecu bez ijednog računa. Ako obrt otvaraš kao glavni posao, prije registracije pogledaj i poticaje za samozapošljavanje kroz javne pozive u FBiH.

Lični rad u dopunskom zanimanju

Lice koje ispunjava opšte uslove i već ima zasnovan radni odnos može obrt obavljati kao dopunsko zanimanje, isključivo samostalnim radom i najduže 20 sati sedmično (član 7. stav 2). Isti režim otvoren je i licu koje je ostvarilo pravo na penziju, ali bez satnog ograničenja (stav 3).

Dopunski obrt ima isti postupak registracije, izdavanje računa i dužnosti obrtnika iz člana 26. Broj potrebnih dokumenata nije manji. Posebni uslovi odnose se na osiguranje i način rada, jer ovaj režim može koristiti samo neko ko je već osiguran po drugom osnovu i radi lično, a ako je zaposlen, unutar propisane satnice.

Uslov „isključivo samostalnim radom" znači da zaposleni dopunski obrtnik ne smije koristiti tuđi rad za obavljanje posla. Za kršenje tog uslova propisana je kazna od 1.000 do 3.000 KM (član 78).

Voditelj obrta u dodatnom zanimanju

Dodatno zanimanje dostupno je istom krugu ljudi kao dopunsko, zaposlenima i penzionerima, uz obavljanje obrta isključivo putem voditelja obrta (član 8). Vlasnik je nosilac obrta i odgovara za obaveze, a svakodnevni posao vodi neko drugi.

Voditelj obrta mora biti u radnom odnosu kod vlasnika i ispunjavati opšte i posebne uslove za obavljanje te djelatnosti. Neformalni dogovor nije dovoljan. Obrt vodi u ime i za račun obrtnika i odgovoran je za rad obrta u skladu sa zakonom (član 22). Za rad putem voditelja podnosi se poseban zahtjev nadležnom organu prema sjedištu obrta; rješenje se donosi u roku od sedam dana od urednog zahtjeva i upisuje u Obrtni registar.

Vlasnik koji sam ne ispunjava poseban uslov stručne spreme može i u drugim režimima obrt obavljati tako da na tim poslovima zaposli voditelja koji taj uslov ispunjava (član 6. stav 4). Kod dodatnog zanimanja voditelj je obavezan uvijek, bez obzira na spremu vlasnika.

Najskuplja zabuna u praksi nastaje kada vlasnik dodatno zanimanje shvati kao dozvolu da lično radi manje, iako posao mora voditi voditelj. Obavljanje dodatnog obrta bez voditelja kažnjava se sa 2.000 do 4.000 KM (član 79), a obrt koji se ne obavlja u skladu sa članom 8. prestaje po sili zakona (član 37).

Doprinosi prema režimu obrta

Najveću praktičnu razliku među režimima prave doprinosi. Zakon o doprinosima FBiH obveznikom doprinosa za samostalnu djelatnost smatra lice koje djelatnost obavlja kao osnovno zanimanje (član 5), a izmjenama iz 2025. u član 9. je izričito dopisano da je obaveza doprinosa vezana uz osnov osiguranja.

Za osnovno zanimanje plaćaju se puni mjesečni doprinosi na osnovicu izračunatu iz prosječne plaće u FBiH, nezavisno od tvog stvarnog prihoda. Koeficijent je 0,65 za obrtnika koji vodi poslovne knjige, odnosno 0,55 za obrtnika koji porez plaća paušalno (član 8). Na tu osnovicu plaća se ukupno 36 posto: 19,5 za penzijsko, 14,5 za zdravstveno i 2 za osiguranje od nezaposlenosti (član 10b, izmijenjen u Sl. novinama FBiH 33/25, u primjeni od 1. jula 2025; do tada je bilo 41,5 posto).

Za dopunsko i dodatno zanimanje te mjesečne obaveze nema. Osiguran si po osnovu radnog odnosa ili penzije, obrt ti nije osnovno zanimanje, pa doprinose za njega ne plaćaš. Ostaje obaveza da dohodak od obrta prijaviš i platiš porez na dohodak od samostalne djelatnosti.

Kod dodatnog zanimanja vlasnik plaća platu zaposlenog voditelja i doprinose na nju po stopama od 31 posto iz plate i 5 posto na platu, ukupno 36 posto, prema istim izmjenama iz 2025. Ovaj režim namijenjen je vlasniku koji stvarno ne može ili ne smije raditi lično i po pravilu nije jeftinija varijanta.

Zdravstveno osiguranje i penzijski staž

Dopunski i dodatni obrt ne donose nikakvo osiguranje, što mnoge iznenadi. Kad se doprinosi ne uplaćuju, godine rada u dopunskom obrtu ne ulaze u penzijski staž, a zdravstveni status i dalje ide isključivo iz radnog odnosa, odnosno penzije. Dopunski obrt ne može biti osnov zdravstvenog osiguranja bez obzira na visinu zarade.

Ako ti prestane radni odnos, za nastavak dopunskog obrta moraš preći u osnovno zanimanje jer dopunsko više nema osnov. S tim prelaskom počinje puna doprinosna obaveza, po kojoj postaješ zdravstveni i penzijski osiguranik.

Obavljanje obrta i isplata penzije

Penzioner može obrt voditi lično kao dopunsko zanimanje, bez satnog ograničenja koje vrijedi za zaposlene, ili ga otvoriti kao dodatno zanimanje preko voditelja. Za mnoge zanatlije to je način da zadrže posao i poslije penzionisanja.

Od juna 2024. starosni penzioner može raditi i primati penziju. Odredba po kojoj se isplata obustavljala kad korisnik ponovo stekne status osiguranika (član 116. Zakona o PIO/MIO FBiH) brisana je nakon presude Ustavnog suda FBiH, izmjenama objavljenim u Sl. novinama FBiH 47/24.

Isplata invalidske i porodične penzije i dalje se obustavlja kad korisnik zasnuje radni odnos. Kako se to primjenjuje na obrt u pojedinom slučaju, prije predaje zahtjeva provjeri u Federalnom zavodu PIO/MIO.

Tri režima na jednoj tabeli

Režimi se razlikuju prema tome ko radi u obrtu i po kojem je osnovu osiguran, kako je prikazano u tabeli.

Režim slijedi iz tvoje situacije, pa ga ne biraš prema najnižem trošku. Ako imaš posao i radiš lično, tvoj režim je dopunski i preostaje provjeriti ostaješ li u njegovim granicama.

Kontrola ograničenja od 20 sati i načina rada

Zaposleni dopunski obrtnik mora poštovati granicu od 20 sati sedmično. Nadležni organ rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona ako se dopunsko zanimanje ne obavlja u skladu sa članom 7, a dodatno u skladu sa članom 8. (član 37). Uz to idu i novčane kazne: 1.000 do 3.000 KM za dopunski obrt koji se ne obavlja isključivo vlastitim radom, 2.000 do 4.000 KM za dodatni obrt bez voditelja.

Zato sate procijeni realno prije prijave. Ako posao traži svakodnevne termine, teren i komunikaciju s klijentima usred tvog radnog vremena, prelazi mogućnosti dopunskog zanimanja. Tada biraj između osnovnog zanimanja i dodatnog s voditeljem, uz poštovanje ograničenja dopunskog režima.

Članovi zajedničkog domaćinstva, poput bračnog druga, djece i roditelja, smiju pomagati u obrtu bez radnog odnosa, ali samo radeći u prisustvu obrtnika (član 23). Kod dopunskog zanimanja zakon uz to izričito traži isključivo samostalan rad zaposlenog obrtnika, pa su mogućnosti tuđe pomoći u tom režimu najuže. Svako drugo redovno angažovanje traži ugovor o radu; korištenje tuđeg rada bez ugovora kažnjava se sa 2.000 do 4.000 KM (član 79).

Prelazak iz jednog režima u drugi

Status zanimanja možeš promijeniti kod nadležnog općinskog ili gradskog organa kod kojeg je obrt osnovan, zahtjevom za upis promjene podataka u Obrtni registar. Za promjene koje zakon izričito uređuje, poput firme, sjedišta ili upisa voditelja, rješenje se donosi u roku od sedam dana od urednog zahtjeva. Slijede tri najčešća prelaska u praksi.

• Prestao ti je radni odnos: dopunsko zanimanje više nema osnov, pa prelaziš na osnovno i od tada plaćaš pune doprinose. Ne odgađaj prijavu, jer dopunski obrt bez radnog odnosa ili penzije ulazi u prestanak po sili zakona iz člana 37.
• Prelaziš na dodatno zanimanje: podnosiš zahtjev za obavljanje obrta putem voditelja, s dokazom da je voditelj kod tebe zaposlen i da ispunjava uslove. Bez tog rješenja dodatno zanimanje formalno ne postoji (član 22).
• Odlaziš u penziju, a obrt ti je bio osnovno zanimanje: kao penzioner ga smiješ nastaviti lično, sada kao dopunsko zanimanje (član 7. stav 3), a zakon posebno uređuje i prenos obrta na supružnika ili djecu, koji ga nastavljaju preko voditelja. Za prenos je rok 30 dana od konačnosti rješenja o penziji; ko ga propusti, gubi pravo na prenos, a obrt prestaje po sili zakona (članovi 31. do 33).

Pri svakom prelasku sam prijavljuješ promjenu. Registar dobija podatke tek iz tvog zahtjeva; do tada se upisano stanje razlikuje od stvarnosti, s posljedicama opisanim u prethodnoj sekciji.

Izbor prema osiguranju i načinu rada

Pri izboru provjeri, ovim redom, jesi li već osiguran po drugom osnovu, hoćeš li posao raditi lično i, ako si zaposlen, staje li taj rad u 20 sati sedmično. Bez osiguranja po drugom osnovu dostupno je samo osnovno zanimanje. Uz osiguranje i lični rad primjenjuje se dopunsko, a uz osiguranje i rad isključivo preko voditelja, bez tvog ličnog rada, dodatno zanimanje.

Zaposleni grafički dizajner koji navečer radi za nekoliko klijenata staje u dopunsko, dok god poštuje satnicu. Penzioner koji nastavlja svoj zanat radi isto to, bez satnice. Ko ima posao, a radnju bi vodio neko drugi, bira dodatno zanimanje i platu voditelja s doprinosima računa u cijenu te odluke.

Doprinosi su najveća razlika u novčanim obavezama i zavise od statusa. Ušteda na njima nije kriterij izbora, jer status koji ne odgovara stvarnom radu prije ili kasnije košta više od ušteđenih doprinosa. Ako se dvoumiš i oko same forme, prvo razjasni dilemu obrt ili d.o.o. u FBiH; ako tek biraš put za prvi biznis, širi pregled daje poređenje freelancea, obrta i d.o.o.. Nakon izbora statusa slijede registracija, prostor, prve prijave i fiskalizacija.

Korisni linkovi

Za provjeru pravila poslužit će službeni tekstovi propisa: Zakon o obrtu za tri režima i voditelja obrta, a Zakon o doprinosima s izmjenama za osnovice i stope.