Učitavanje…
Zakon o graničnoj kontroli, koji se primjenjuje od februara 2025, traži ovjerenu saglasnost samo za dijete mlađe od 14 godina koje granicu prelazi u pratnji osobe koja mu nije roditelj ni zakonski zastupnik, i to ovim riječima: „mora imati ovjerenu saglasnost oba roditelja, ako zajednički ostvaruju roditeljsko pravo, ili zakonskog zastupnika".
Kad roditeljsko pravo nije zajedničko, zakon traži saglasnost zakonskog zastupnika djeteta umjesto saglasnosti dvoje roditelja.
Zakonski zastupnik djeteta može biti preživjeli roditelj, roditelj kojem je dijete ostalo nakon što je drugom oduzeto roditeljsko pravo ili staratelj kojeg je imenovao organ starateljstva. Status svakog od njih dokazuje se posebnim dokumentom koji izdaje drugi organ.
Zahtjev za putnu ispravu maloljetnog djeteta podnosi jedan roditelj uz saglasnost drugog, a ta se saglasnost daje na licu mjesta, potpisom na obrascu zahtjeva i uz uvid u ličnu kartu. Kad drugog roditelja nema ili nema roditeljsko pravo, tu se prilaže dokaz. To pravilo se odnosi na svako dijete do 18 godina, dakle i na sedamnaestogodišnjaka.
Dijete mlađe od 14 godina koje iz BiH putuje bez roditelja, u pratnji bake, djeda ili druge osobe, mora nositi ovjerenu saglasnost, a ko je potpisuje zavisi od toga ostvaruju li roditelji roditeljsko pravo zajednički. Prije puta provjerite gdje se potpis ovjerava i šta se nosi na samu ovjeru, jer se ona ne rješava na prelazu.
BiH svojim propisima uređuje izlazak iz zemlje, a uslove ulaska postavlja država u koju se putuje. To što graničnoj policiji u Bosni saglasnost nije potrebna ne obavezuje nikoga u odredišnoj državi.
Izuzeci pri izdavanju pasoša i dokazivanje kod ovjere
Slučajevi u kojima saglasnost oba roditelja nije potrebna pri izdavanju pasoša nabrojani su izričito: nestala osoba, roditelj nepoznatog prebivališta ili boravišta, roditelj nedostupan organu koji izdaje ispravu, te slučaj kada je odlukom suda jednom roditelju dodijeljeno starateljstvo nad djetetom. Smrt roditelja među njima ne piše, i ne mora, jer umrla osoba saglasnost ne može dati, a po porodičnim zakonima se od tog trenutka o djetetu stara preživjeli roditelj. Kako se to dokazuje kod ovjere saglasnosti nije propisano nigdje, pa formu prije ovjere potvrdite kod organa koji ovjerava.
Na šalteru se traži izvod iz matične knjige umrlih, za koji se u razgovoru koristi i naziv smrtni list. Izdaje ga matičar u općini ili gradu u kojem je smrt upisana.
Smrću jednog roditelja drugi ne dobija nikakvo novo pravo koje bi mu neko morao dodijeliti. Porodični zakon FBiH kaže da se o djetetu tada stara samo jedan roditelj. Porodični zakon Republike Srpske doslovno kaže da jedan roditelj roditeljsko pravo vrši samostalno i bez odluke suda kada je drugi roditelj umro. U Brčko distriktu isti se položaj zove staranjem samohranog roditelja. Nijedan od ta tri zakona ne traži da se prije toga ide sudu.
Ako je umro upravo roditelj s kojim je dijete živjelo, u Federaciji BiH o daljem staranju odlučuje sud po tužbi drugog roditelja ili organa starateljstva, u Brčko distriktu organ starateljstva, a u Republici Srpskoj preživjeli roditelj prvo ima pravo tražiti predaju djeteta pa se sud uključuje samo ako nastane spor. Do te odluke izvod iz matične knjige umrlih dokazuje smrt, ali ne i to ko se sada stara o djetetu.
Pri izdavanju pasoša, umjesto saglasnosti drugog roditelja, MUP traži upravo izvod iz matične knjige umrlih. Zbog države u koju se ulazi ponesite ga uz sebe, iako ga zakon za granicu ne traži. Kanada, na primjer, službeno preporučuje roditelju koji s djetetom putuje sam da nosi kopiju izvoda o smrti drugog roditelja.
Original i kopija
Original služi za uvid, a kopija ostaje službeniku ako je zatraži. Kad neko izričito traži ovjerenu kopiju, ona se ne pravi u fotokopirnici. Ako je izvod izgubljen ili oštećen, nov primjerak izdaje isti matičar.
Sudska odluka kojom je dijete nakon razvoda povjereno jednom roditelju ne oduzima drugom roditeljsko pravo. Ona uređuje s kim dijete živi i šta zadržava roditelj s kojim ne živi. Izraz isključivo roditeljsko pravo u porodičnim zakonima u BiH ne postoji ni u jednom entitetu.
Roditeljsko pravo oduzima samo sud, u vanparničnom postupku, i tek tom odlukom prestaju sve obaveze i prava tog roditelja prema djetetu, osim obaveze izdržavanja. Postupak pokreću organ starateljstva, roditelj ili usvojilac. U Federaciji BiH i Brčko distriktu propis mjeru zove oduzimanjem roditeljskog staranja, u Republici Srpskoj oduzimanjem roditeljskog prava, a učinak je svuda isti.
Dokument je pravosnažna odluka suda, s klauzulom pravosnažnosti. Sud je po zakonu dostavlja i nadležnom matičaru, pa o oduzimanju postoji trag i van sudskog spisa. Primjerak bez te klauzule ne pokazuje da je postupak okončan.
Za pasoš postoji i posebno pravilo koje se odnosi na sudsku odluku kojom je jednom roditelju dodijeljeno starateljstvo nad djetetom. U toj situaciji presuđuje šta u samoj odluci piše o izdavanju putne isprave i putovanju djeteta u inostranstvo. Zato se, kao i kod drugih odluka o djetetu poslije razvoda, prvo pročita šta odluka doslovno kaže, pa se tek onda ide po pasoš.
Kad je drugi roditelj živ, ima roditeljsko pravo i samo odbija dati saglasnost, postupak rješavanja tog spora zavisi od dijela zemlje. U Federaciji BiH o sporu roditelja oko ostvarivanja roditeljskog staranja odlučuje sud u vanparničnom postupku. U Republici Srpskoj izdavanje putnih isprava djetetu izričito je nabrojano među pitanjima koja bitno utiču na život djeteta, pa kod nesaglasnosti roditelja rješenje donosi organ starateljstva, a žalba na to rješenje ne odlaže izvršenje. U Brčko distriktu o sporu roditelja o ostvarivanju roditeljskog staranja takođe odlučuje organ starateljstva.
Starateljstvo nije isto što i staranje roditelja koji je ostao sam. Pod starateljstvo se stavlja dijete čiji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili duže vrijeme nepoznatog boravišta, dijete čijim je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo, dijete čiji roditelji nemaju poslovnu sposobnost ili im je ograničena, i dijete čiji su roditelji odsutni pa se ne mogu redovno starati o njemu, a nisu ga povjerili osobi koja ispunjava uslove za staratelja.
Staratelja imenuje organ starateljstva, dok sud nije nadležan za to imenovanje. U Federaciji BiH i Republici Srpskoj to je centar za socijalni rad, odnosno nadležna općinska ili lokalna služba za socijalnu zaštitu tamo gdje centar nije osnovan, a u Brčko distriktu Pododjeljenje za socijalnu zaštitu.
Dokument je rješenje o imenovanju staratelja. U njemu organ starateljstva određuje dužnosti staratelja i obim njegovih ovlaštenja, a može ih rješenjem i ograničiti. Kad prilažete rješenje, pročitajte koja ovlaštenja daje staratelju, jer taj obim nije naveden u zakonu. Stavljanje pod starateljstvo organ starateljstva prijavljuje matičaru u roku od 15 dana od pravosnažnosti rješenja.
Sadržaj rješenja u vezi s putovanjem djeteta u inostranstvo nije uređen nijednim porodičnim zakonom. I federalni zakon i onaj u Republici Srpskoj nabrajaju poslove za koje staratelj mora imati odobrenje organa starateljstva, uglavnom oko škole, zanimanja i smještaja djeteta, ali se putovanje van zemlje u tim spiskovima ne pojavljuje. Prije puta tražite pisani stav organa starateljstva koji je rješenje donio, jer objavljenog pravila nema, a usmena tvrdnja na prelazu ne vrijedi ništa.
Pri samom putovanju staratelj ima isti položaj kao roditelj i zakonski zastupnik. Dijete mlađe od 14 godina prelazi granicu u njegovoj pratnji bez ičije saglasnosti, a staratelj može podnijeti i zahtjev za izdavanje putne isprave.
Dokument kojim se dokazuje status, organ koji ga izdaje i mjesto na kojem se traži zavise od porodične situacije.
| Situacija | Dokument | Ko ga izdaje | Gdje se traži |
|---|---|---|---|
| Drugi roditelj umro | Izvod iz matične knjige umrlih | Matičar općine ili grada u kojem je smrt upisana | MUP pri izdavanju pasoša; po potrebi odredišna država |
| Drugom roditelju oduzeto roditeljsko staranje, u RS roditeljsko pravo | Pravosnažna odluka suda, s klauzulom pravosnažnosti | Sud koji je odluku donio, u vanparničnom postupku | MUP; putovanje djeteta s trećom osobom |
| Dijete sudskom odlukom povjereno jednom roditelju | Pravosnažna presuda ili rješenje o povjeravanju | Sud koji je vodio postupak | MUP, uz čitanje šta odluka kaže o putnoj ispravi i putovanju |
| Djetetu imenovan staratelj | Rješenje o imenovanju staratelja | Organ starateljstva: centar za socijalni rad ili nadležna lokalna služba | MUP; pratnja djeteta na putu |
| Drugi roditelj nestao, nepoznatog prebivališta ili nedostupan organu | Zakon ne propisuje koji se dokaz prilaže | Okolnost utvrđuje organ koji izdaje putnu ispravu | MUP, u postupku po podnesenom zahtjevu |
Uz bilo koji od tih dokumenata korisno je nositi i izvod iz matične knjige rođenih djeteta, jer se iz njega vidi odnos roditelja i djeteta i to službeniku skraćuje pitanja. On sam ne zamjenjuje dokument o statusu.
Dokument koji je u BiH dovoljan ne obavezuje nikoga na drugoj strani granice. Granična policija BiH nije nadležna za uslove ulaska i boravka u drugim zemljama; njih postavlja i provjerava država u koju se putuje, i kod njenih organa se provjeravaju.
Zakonik o šengenskim granicama izričito nalaže graničnom službeniku u Evropskoj uniji da kod djeteta u pratnji utvrdi ima li osoba koja ga prati roditeljsko staranje nad njim, i to naročito kad je dijete u pratnji samo jedne odrasle osobe i kad postoji ozbiljna sumnja da je nezakonito odvedeno od onih koji to staranje zakonito vrše. Kod djeteta koje putuje bez pratnje provjera je detaljna i ide za tim da dijete ne napusti teritoriju protiv volje osobe koja se o njemu stara.
Neke države traže prevod, neke uz to i apostille. BiH je članica Haške konvencije o apostille od 6. marta 1992, pa se dokument izdat u BiH može ovjeriti apostille potvrdom, a s dijelom država to zamjenjuju bilateralni ugovori o pravnoj pomoći čiji spisak drži Ministarstvo pravde BiH. Prevod radi ovlašteni sudski tumač i za to treba vremena.
Prevod i apostille prije polaska
Uslove odredišne države provjerite prije dolaska na aerodrom. Odgovor daju njena ambasada ili konzulat i njena službena stranica, a treba ga tražiti za svako putovanje posebno jer se pravila mijenjaju. Isto vrijedi i za tranzitne zemlje.
Ovaj redoslijed štedi vrijeme, jer prevod i pribavljanje novog primjerka isprave traju najduže.
