Škola, ljekar i pasoš djeteta nakon razvoda u Bosni i Hercegovini - ko odlučuje i kada je potrebna saglasnost drugog roditelja

Koje odluke roditelj donosi sam, a koje ne

Doručak, domaća zadaća, redovna kontrola kod pedijatra i izlet u susjedni grad spadaju u svakodnevnu brigu i rješava ih roditelj kod kojeg je dijete tog dana. Granica počinje tamo gdje odluka mijenja status djeteta ili njegov raspored: druga škola, druga adresa, prvi pasoš, zahvat koji nije rutinski.

Porodični zakon RS tu granicu povlači spiskom. Član 102. pitanjima koja bitno utiču na život djeteta smatra obrazovanje djeteta, promjenu ličnog imena, veće medicinske zahvate, promjenu prebivališta, izdavanje putnih isprava i raspolaganje imovinom velike vrijednosti. O svemu tome roditelji odlučuju sporazumno i onda kad jedan sam vrši roditeljsko pravo, jer član 99. stav 5. tu obavezu izričito ostavlja i roditelju koji roditeljsko pravo ne vrši.

U FBiH i Brčkom spiska nema. Član 142. Porodičnog zakona FBiH, odnosno član 125. zakona Brčko distrikta, kaže da roditeljsko staranje ostvaruje roditelj s kojim dijete živi, ali da bez saglasnosti drugog roditelja odlučuje samo kad je taj drugi spriječen da se stara o djetetu, nepoznatog boravišta, nedostupan ili duže ne izvršava obavezu izdržavanja. Sve izvan tih situacija vraća se na zajedničko staranje i na ono što piše u presudi. Tabela pokazuje gdje se tri propisa razilaze i kome se ide kad dogovora nema.

U praksi granicu ne određuje naziv radnje nego njen učinak. Jednodnevni izlet i preseljenje u drugu državu radi školovanja ne mjere se istim aršinom, iako se oba mogu opisati kao odluka o obrazovanju.

Škola, vrtić i promjena obrazovnog okruženja

Osnovno obrazovanje nije uređeno jednim propisom za cijelu BiH. U Federaciji ga uređuju kantonalni zakoni, u Republici Srpskoj entitetski Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, a Brčko distrikt ima vlastiti zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Rokovi i obrasci se zato provjeravaju kod nadležnog kantonalnog ministarstva obrazovanja, odnosno kod same škole.

Sama procedura prelaska je administrativna i kratka. U Kantonu Sarajevo učenik prelazi u drugu školu na osnovu prevodnice: stara škola je dostavlja u roku od dva dana od zahtjeva, nova javlja status u roku od dva dana od upisa, a ispis se provodi u roku od sedam dana (član 69). U Republici Srpskoj prepis traži i saglasnost nadležne službe jedinice lokalne samouprave, uz prevodnicu i svjedočanstvo ili đačku knjižicu, a prevodnica se izdaje u roku od sedam dana (član 72).

Nijedan od tih propisa ne traži potpis oba roditelja. Zahtjev predaje roditelj, a škola provjerava dokumente o djetetu, ne odnose među roditeljima. To ne znači da saglasnost nije potrebna. U RS je obrazovanje djeteta izričito na spisku pitanja koja se rješavaju sporazumno, a u FBiH i Brčkom se gleda šta o školovanju kaže presuda i koliko promjena remeti dogovoreni kontakt s drugim roditeljem. Promjena škole koja ruši postojeći raspored viđanja ne postaje sitnica time što je škola upiše bez pitanja.

Roditelj s kojim dijete ne živi ima pravo znati kako dijete napreduje. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo redovno informisanje i praćenje postignuća navodi kao pravo i obavezu roditelja, bez razlikovanja po tome s kim dijete živi (član 118). Uskraćivanje podataka drugom roditelju u tom propisu nema oslonac; ima ga samo odluka kojom je roditeljsko staranje oduzeto ili ograničeno. Zato sporazum roditelja ili presuda treba da budu u dosjeu djeteta prije nego što spor nastane.

Ljekar, terapija i hitne medicinske situacije

Za redovan pregled ustanova ne traži dva potpisa. U FBiH se medicinska mjera nad maloljetnikom preduzima uz obavještenje i pristanak njegovog roditelja, zakonskog zastupnika ili staratelja, a dijete koje je navršilo 15 godina i sposobno je za rasuđivanje pristanak može dati samo, osim kod invazivnih procedura, operativnog zahvata i prekida trudnoće (član 22. Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata). U RS pristanak daje pacijent, roditelj ili staratelj djeteta, usmeno ili pismeno, s tim da je za invazivne dijagnostičke procedure i operativne zahvate obavezan pismeni pristanak (član 42. Zakona o zdravstvenoj zaštiti).

Pristanak koji ustanova prihvati ne rješava odnos prema drugom roditelju. Porodični zakon RS veće medicinske zahvate stavlja među pitanja o kojima se odlučuje sporazumno, pa roditelj koji je sam potpisao pristanak i dalje može odgovarati zato što drugog nije pitao. U FBiH isto vrijedi kad je presudom roditelju s kojim dijete ne živi povjereno staranje o zdravlju djeteta, jer je to jedna od dužnosti koje sud izričito može dodijeliti.

Hitno stanje se ne odlaže zbog spora roditelja. U FBiH se hitna medicinska mjera preduzima i bez saglasnosti, a kad roditelj ili zakonski zastupnik nije dostupan, na osnovu konzilijarnog nalaza (član 20). U RS se prehospitalno hitno zbrinjavanje preduzima bez pristanka kod vitalno ugroženog djeteta, a i onda kad roditelj nije dostupan ili odbija, ako zdravstveni radnik ocijeni da je to u najboljem interesu djeteta (član 44).

Zakon računa i na to da roditelj odluči protiv djeteta. U FBiH zdravstveni radnik koji vidi da su interesi djeteta i roditelja suprotstavljeni odmah obavještava nadležni centar za socijalni rad. U RS se odbijanje ili pristanak koji nije u najboljem interesu djeteta pismeno prijavljuje direktoru ustanove, a on bez odlaganja obavještava organ starateljstva.

Roditelju koji ne živi s djetetom ustanova ne smije rutinski uskratiti podatke. Zakon o zdravstvenoj zaštiti RS pravo uvida u medicinsku dokumentaciju djeteta daje roditelju, usvojitelju, staratelju ili zakonskom zastupniku, a ostvaruje se pismenim zahtjevom odgovornom zdravstvenom radniku (član 48). Ako ustanova uvid odbije, prigovor ide direktoru u roku od 30 dana i on ga rješava u istom roku.

Zdravstveno osiguranje djeteta ne zavisi od toga s kim dijete živi. U FBiH su djeca članovi porodice osiguranika bez obzira na to jesu li rođena u braku ili van njega, pa se vode preko onog roditelja koji ima osnov osiguranja (član 20. Zakona o zdravstvenom osiguranju). Dijete koje tako nije osigurano ima svojstvo osiguranika za vrijeme redovnog školovanja, najduže do 26. godine. Isto rješenje daje i RS: osiguranik dijete uključuje kao člana uže porodice, a dijete do 18 godina, te učenik i student do kraja školovanja i najkasnije do 26. godine, osigurano je i bez toga. Pravo na hitnu medicinsku pomoć u FBiH se izričito ne može uslovljavati statusom osiguranja.

Pasoš i putovanje djeteta

Za putnu ispravu djeteta zakon je izričit. Zahtjev za maloljetno lice podnosi jedan roditelj uz saglasnost drugog, odnosno drugi zakonski zastupnik (član 18. Zakona o putnim ispravama BiH). Oblik te saglasnosti zakon ne propisuje, pa se u praksi daje na šalteru uz ličnu kartu ili unaprijed ovjerena kad roditelj ne može doći. Koji oblik prihvata nadležna služba, provjerite prije nego što zakažete termin.

Bez saglasnosti drugog roditelja pasoš se izdaje samo u četiri slučaja koje isti član nabraja:

• ako se jedan roditelj vodi kao nestalo lice;
• ako je jedan roditelj nepoznatog prebivališta ili boravišta;
• ako je jedan roditelj nedostupan organu koji izdaje putnu ispravu;
• ako je jednom roditelju sudskom odlukom dodijeljeno starateljstvo nad djetetom, osim kada ista odluka izdavanje pasoša i putovanje djeteta uslovljava saglasnošću oba roditelja.

Ispunjenost tih uslova organ utvrđuje po službenoj dužnosti, prema podzakonskom aktu Ministarstva civilnih poslova BiH, i za to traži dokumente. Usmena tvrdnja da drugi roditelj zna za zahtjev tu ne prolazi.

Za samo putovanje pravilo je drugo i najčešće se pogrešno prepričava. Dijete mlađe od 14 godina može u inostranstvo u pratnji jednog ili oba roditelja, odnosno zakonskog zastupnika ili staratelja. Saglasnost oba roditelja, ovjerena kod nadležnog organa, traži se kad dijete putuje s nekim trećim. Presuda ili privremena mjera mogu uvesti dodatno ograničenje, a pravila za djecu i porodice na putu u Schengen provjeravaju se odvojeno, jer država ulaska i prevoznik imaju svoje zahtjeve.

Kad postoji stvaran rizik da se dijete neće vratiti, saglasnost se ne daje pod pritiskom roka. Umjesto nje se traži odluka koja putovanje uređuje: destinacija, period, datum povratka i ko dijete vraća.

Kada drugi roditelj ne daje saglasnost

Prvi korak je pisani zahtjev, jer se bez njega odbijanje ne može ni dokazati. U zahtjevu stoji šta se traži, zašto, do kojeg roka i koji je dokument priložen. Za školu su to naziv škole, datum upisa i razlog promjene; za putovanje država, datumi i smještaj; za zdravlje nalaz i preporuka ljekara.

Kad odgovora nema ili je odbijanje bez obrazloženja, put dalje zavisi od nadležnog propisa. U Republici Srpskoj rješenje o pitanju koje bitno utiče na život djeteta donosi organ starateljstva, na zahtjev jednog roditelja, i to bez obzira na to vrše li roditelji roditeljsko pravo zajednički ili jedan sam; žalba na to rješenje ne odlaže izvršenje. U Brčko distriktu spor o ostvarivanju roditeljskog staranja rješava organ starateljstva prema prebivalištu djeteta, a njemu ide i prigovor na postupak drugog roditelja. U FBiH se ide sudu: o sporu odlučuje sud u vanparničnom postupku, na prijedlog roditelja, djeteta koje je sposobno shvatiti značenje svojih radnji ili organa starateljstva.

Centar za socijalni rad u tom postupku nije formalnost. U Republici Srpskoj sud prije odluke o vršenju roditeljskog prava mora od organa starateljstva zatražiti nalaz i stručno mišljenje s prijedlogom, pa ono što roditelj tamo preda ulazi u sudski spis. Tabela pokazuje šta ide drugom roditelju, a šta nadležnom organu ako odgovora ne bude.

Različita prezimena, putovanje s jednim roditeljem i dokumenti

Kad je jedan roditelj poslije razvoda promijenio prezime, u papirima djeteta i roditelja stoje dva različita imena, pa se srodstvo dokazuje dokumentom, a ne objašnjenjem na šalteru. Uz rodni list djeteta nosi se presuda ili sporazum iz kojeg se vidi roditeljski odnos, a gdje treba i saglasnost drugog roditelja.

Isto vrijedi kad dijete putuje s bakom, dedom, trenerom ili u organizaciji škole, s tim da tada saglasnost oba roditelja mora biti ovjerena. Organizatoru se ne daje otvorena izjava bez datuma i destinacije, pogotovo ako je odlukom suda putovanje djeteta posebno ograničeno.

Prije ekskurzije ili takmičenja provjerite i šta traže škola, klub i prevoznik. Njihovi obrasci često nisu isto što i dokaz koji se traži na granici.

Šta dokumentovati kada se roditelji ne slažu

Spor oko škole, ljekara ili pasoša rješava se brže kad postoji uredan pisani trag. Sačuvajte zahtjev za saglasnost s datumom, odgovor ili dokaz da ga nije bilo, dokumente škole ili ljekara i rok koji je propušten. Nadležnom organu je lakše kad vidi konkretan zahtjev i konkretno odbijanje nego kad sluša dvije verzije istog razgovora.

Ista evidencija koristi i kad se odluka o viđanju ne poštuje, jer se ta dva problema obično pojavljuju zajedno: promjena škole poremeti raspored, pa raspored proizvede novi spor.

Dijete se ne koristi kao kurir. Zahtjev za saglasnost, obrazac i rok idu između odraslih i nadležnih organa, a dijete ne treba nositi teret pregovaranja ni dokazivanja da je nešto traženo.

Šta je stvarno hitno, a šta samo kasni

Hitno je ono što ne podnosi odgodu bez štete po dijete, a to je gotovo uvijek zdravstveno stanje. Kod vitalno ugroženog djeteta pomoć se pruža odmah i bez pristanka, a spor oko saglasnosti dokumentuje se poslije.

Školski rok, ekskurzija ili takmičenje jesu važni, ali nisu hitni u tom smislu. Datumi su poznati unaprijed, a rokovi u propisima nisu kratki: prevodnica se u Kantonu Sarajevo dostavlja u roku od dva dana, u Republici Srpskoj u roku od sedam, a ispis iz stare škole traje još do sedam dana. Zahtjev poslan zadnjeg dana ostavlja drugom roditelju izgovor da nije stigao odgovoriti.

Kod putovanja u inostranstvo provjerava se više odvojenih stvari: važenje pasoša, oblik saglasnosti, ograničenja iz presude i pravila države ulaska. Svaka od njih može tražiti nov dokument, pa se rijetko stižu riješiti u istoj sedmici.

Kada tražiti pravnu pomoć

Pravna pomoć se traži kad odbijanje postane obrazac, a ne jednokratno neslaganje: kad drugi roditelj bez razloga blokira pasoš, školu ili liječenje, kad postoji rizik od odvođenja djeteta, kad presuda o spornom pitanju ne kaže ništa ili kad isti spor izbija svakih nekoliko mjeseci.

Advokat ili nadležni organ tada traže zamjenu saglasnosti, privremenu mjeru dok postupak traje ili izmjenu postojeće odluke zbog promijenjenih okolnosti. Prva dva rješavaju konkretan zahtjev, treće sprečava da se isto pitanje vraća svakih pola godine.

Roditelj s kojim dijete živi time ne gubi ništa od svakodnevnih ovlaštenja. Odluka koja izričito kaže ko odlučuje o školi, zdravlju i putnoj ispravi samo skida sporne tačke s dnevnog reda.

Korisni propisi i izvori