Učitavanje…
Učitavanje…
Do zastoja na granici gotovo uvijek dovede propust napravljen prije polaska. Dvije sedmice ranije neko za kuhinjskim stolom otvori pasoš, vidi da datum važenja još nije prošao i vrati ga u fioku. Pri tome pretpostavi da saglasnost nije potrebna, da će stari dokument proći i da službenik neće gledati preduboko.
Pravila su dostupna i jednostavna, a podatke o njima daju Granična policija BiH za izlazak iz zemlje i država u koju se putuje za ulazak. Porodica koja pročita samo pravila BiH kreće na put s polovinom potrebnih informacija.
Sve navedene greške treba riješiti ranije, u različitim rokovima, jer se nijedna ne rješava na graničnom prelazu.
Prema stavu Granične policije BiH, za izlazak iz BiH dijete mlađe od 14 godina koje putuje s jednim ili oba roditelja ne treba nikakav dodatni papir. Iz tog pravila ne može se zaključiti da dodatni dokument nije potreban ni u jednoj drugoj zemlji.
Na pitanje o uslovima ulaska i boravka u drugoj zemlji Granična policija odgovara da za to nije nadležna i upućuje putnika na nadležne organe te zemlje. Izlaz iz BiH i ulaz u Hrvatsku, Njemačku ili Tursku su dvije odvojene provjere, sa dva različita propisa iza sebe.
Na šengenskoj strani, kod maloljetnika u pratnji službenik provjerava ima li osoba u pratnji roditeljsko staranje nad djetetom, i to naročito kada je dijete u pratnji samo jedne odrasle osobe i kada postoji ozbiljan razlog za sumnju da je odvojeno od osobe koja to staranje zakonito ostvaruje. Ako sumnja postoji, slijedi dalja provjera, a ona traži nedosljednosti i protivrječnosti u onome što putnici kažu.
BiH, dakle, neće tražiti saglasnost drugog roditelja, ali odredište smije otvoriti pitanje. Često je dovoljno bilo šta čime se objašnjava veza s djetetom, bez obavezne ovjere isprave. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova za maloljetne strance kao poželjne navodi rodni list, odluku nadležnog tijela o starateljstvu, izvod iz matične knjige vjenčanih i saglasnost roditelja koja ne mora biti ovjerena.
Rodni list je najčešća zamjena kojoj se roditelji nadaju. Granična policija BiH navodi izričito da se državna granica BiH ne može preći s rodnim listom, zdravstvenom ili školskom knjižicom, jer to nisu putne isprave.
Rodni list dokazuje ko je čije dijete i koristan je kao prilog uz razgovor o porodičnoj situaciji. Ne dokazuje da drugi roditelj zna za put i ne zamjenjuje saglasnost tamo gdje se ona traži.
Druga mogućnost je lična karta, koja kao putna isprava vrijedi samo prema četiri zemlje s kojima BiH ima potpisan međunarodni sporazum: Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Za zemlje Evropske unije i za šengensko područje ne vrijedi. Za Hrvatsku, otkad je ušla u Uniju, državljani BiH moraju imati važeću putnu ispravu, biometrijsku putovnicu, i za ulazak i za bezvizni boravak do 90 dana.
Lična karta prihvata se pri putovanju prema Srbiji ili Crnoj Gori, a za Hrvatsku treba druga putna isprava. Dokument za dijete na porodičnom ljetovanju zato zavisi od odredišta.
Rok važenja od još mjesec dana dovoljan je za izlazak iz BiH. Za ulazak u šengensko područje putna isprava mora zadovoljiti dva odvojena uslova, pa takav rok važenja nije dovoljan.
Prvi je da isprava važi barem tri mjeseca nakon planiranog datuma odlaska s područja država članica. Najčešće pogrešno tumačenje tog uslova jeste računanje od datuma polaska. Tri mjeseca računaju se od datuma povratka. Ko krene 1. jula i vraća se 15. jula, mora imati ispravu koja važi najmanje do sredine oktobra. U opravdanom hitnom slučaju od te obaveze se može odstupiti, ali to je izuzetak koji se ne planira.
Lako se previdi i drugi, zaseban uslov da isprava mora biti izdata u prethodnih 10 godina. Pasoš može biti unutar roka važenja, a neprihvatljiv zbog godine izdavanja. Oba uslova primjenjuju se na dijete i sve ostale putnike u vozilu.
Treća provjera odnosi se na stanje isprave. Osnovna granična provjera utvrđuje je li lice koje je ispravu predalo njen nosilac, je li isprava važeća i je li oštećena ili krivotvorena. Rasparana stranica, oljuštena zaštitna folija i pasoš koji je bio u vodi ulaze u tu treću stavku, a ne popravljaju se na prelazu.
Ko promijeni ime ili prezime dužan je zamijeniti i putnu ispravu, jer novi podaci ulaze u matične knjige i baze IDDEEA-e i više se ne slažu s onim upisanim u pasoš. Takva isprava nije validna za prelazak granice. Po Zakonu o osobnom imenu FBiH zahtjev za zamjenu ličnih isprava podnosi se u roku od 15 dana od upisa promjene u matične knjige, a lična karta se mijenja u roku od 60 dana od nastanka razloga za zamjenu. Ako je prezime promijenjeno nakon braka ili razvoda, a isprava ili saglasnost i dalje glase na staro, podaci se ne slažu.
Sva četiri uslova provjerite istog dana, na jednom mjestu, dok još ima vremena da se nova isprava za dijete izvadi.
Jedna od dvije greške prije sastavljanja saglasnosti je da se ona sprema i kad dijete putuje s roditeljem. Zakon o graničnoj kontroli obavezu veže isključivo za slučaj kad dijete putuje u pratnji lica koje mu nije roditelj ni zakonski zastupnik.
Druga greška odnosi se na uzrast, jer ista odredba govori o djetetu mlađem od 14 godina. Za uzrast od 14 do 18 godina ta obaveza po tom zakonu ne postoji, što ne znači da je prevoznik ili organizator putovanja neće tražiti po vlastitim pravilima. Roditelji tu često pogriješe u oba smjera pa petnaestogodišnjaku spremaju ovjerenu saglasnost koju granica ne traži, a devetogodišnjaku koji putuje s tetkom ne spremaju onu koja se traži.
Saglasnost mora biti ovjerena kada se traži. Neovjerena saglasnost nije siguran dokument za prelazak granice. Dijete mlađe od 14 godina koje putuje u pratnji druge osobe mora imati saglasnost oba roditelja ovjerenu kod nadležnog organa, ako roditelji zajednički ostvaruju roditeljsko pravo, odnosno saglasnost zakonskog zastupnika. Ovjera potpisa je zaseban postupak i traži izlazak na šalter, pa se ne stiže uveče uoči puta.
Greške se javljaju i u podacima na inače ispravnoj saglasnosti. Nema datuma putovanja, ili je period upisan prekratko pa saglasnost istekne prije povratka. Broj pasoša je star, jer je dijete u međuvremenu dobilo novu ispravu. Upisana je jedna osoba u pratnji, a na granici se pojavi druga. Potpisao je samo jedan roditelj.
Zahtjevi odredišne zemlje mogu biti i blaži i stroži. Hrvatska za maloljetne strance saglasnost navodi kao poželjnu i izričito kaže da ne mora biti ovjerena. To ne pomaže na izlazu iz BiH, gdje se za putovanje s drugom osobom ovjera traži. Kad se dva pravila razlikuju, na put se ide s onim strožim.
Službenik na graničnom prelazu ne poznaje porodicu, pa mu četiri situacije koje roditelji doživljavaju kao očigledne treba pojasniti.
Kada dijete putuje s drugom osobom, bliskost s porodicom ne zamjenjuje provjeru statusa pratnje i isprava za putovanje. Za baku, djeda ili tetku vrijedi isto što i za komšinicu.
Kada drugi roditelj nije živ ili nema roditeljsko pravo, to se ne vidi iz djetetovog pasoša. Bez izvoda iz matične knjige umrlih, sudske odluke ili rješenja o starateljstvu službenik nema na osnovu čega zaključiti zašto saglasnosti drugog roditelja nema.
Ekskurzija, kamp ili takmičenje ne ukidaju individualnu saglasnost za svako dijete. Spisak učesnika i plan puta dokumentuju grupno putovanje, a pojedinačna isprava i dalje je potrebna za svako dijete. Problem u praksi nastaje kad organizator ima svu papirologiju, a jedno dijete nema svoju ispravu ili je ima s nepotpunim podacima.
Četvrta situacija su zakonske smetnje za putovanje, koje gotovo niko ne provjerava jer nisu vidljive u pasošu. Dijete može prelaziti granicu u pratnji jednog roditelja ako ima važeću putnu ispravu i ako ne postoje druge zakonske smetnje, a to su zabrana ili ograničenje putovanja u inostranstvo koje je izrekao sud, centar za socijalni rad ili drugi nadležni organ. Ako u porodici teče postupak oko starateljstva ili viđanja djeteta, to se provjerava prije rezervacije, bez odgađanja do dolaska na granični prelaz.
Prošlogodišnji prelazak bez pitanja najslabiji je dokaz za planiranje novog puta jer se mijenjaju i ulazna pravila i uslovi prevoznika.
Od 10. aprila 2026. sistem ulaska i izlaska, poznat kao EES, radi na svim vanjskim šengenskim prelazima. Državljanima trećih zemalja, među kojima su i državljani BiH, pri kratkom boravku se registruju podaci iz putne isprave, otisci prstiju i slika lica. Sam postupak na prelazu više nije isti kao ranijih ljeta.
ETIAS, najavljeno odobrenje putovanja, planiran je za posljednje tromjesečje 2026, a tačan datum se objavljuje unaprijed. Do tada se od putnika ne traži nikakva prijava ni naknada. Stranice koje već sada nude takvo odobrenje rade to prije početka prijava.
Provjera se zato radi za svaki put posebno, kod nadležnih organa odredišne zemlje ili njene ambasade odnosno konzulata u BiH.
Za novu putnu ispravu, ovjeru potpisa i pisani odgovor nadležnog organa druge zemlje potrebni su dani, ponekad sedmice. Dio provjera radi se navečer uoči puta i traje deset minuta. Ako sve ostavite za zadnje veče, postupke koji traže više vremena nećete stići završiti.
| Kada | Šta se provjerava | Zašto baš tada |
|---|---|---|
| Mjesec i više prije puta | Rok važenja i datum izdavanja pasoša svakog putnika, fizičko stanje isprave, i da li se nekome u međuvremenu mijenjalo ime ili prezime | Nova isprava se ne vadi preko noći, a oštećena ili neusklađena se ne popravlja na prelazu |
| Dvije do tri sedmice prije | Uslovi ulaska odredišne i svih tranzitnih zemalja, kod njihovih nadležnih organa ili ambasade odnosno konzulata u BiH | Granična policija BiH za to nije nadležna i upućuje putnika na te organe |
| Dvije sedmice prije | Da li je saglasnost uopšte potrebna i, ako jeste, ovjera potpisa oba roditelja | Ovjera je poseban postupak i traži da potpisnici izađu na šalter |
| Sedmicu prije | Da li postoji zabrana ili ograničenje putovanja izrečeno od suda, centra za socijalni rad ili drugog organa | Ta smetnja se ne vidi u pasošu i ne rješava se na granici |
| Dan prije polaska | Da li se ime, broj pasoša, datumi putovanja i ime pratnje na saglasnosti slažu s ispravama koje se stvarno nose | Broj pasoša se mijenja s novom ispravom, a saglasnost ostane stara |
| Dan prije polaska | Odštampani dokazi o smještaju, planu puta i povratku | Šengenski službenik ih smije tražiti, a popis dokaza nije konačan |
| Na dan polaska | Fascikla s ispravama drži se pri ruci, izvan prtljaga koji se predaje ili zaključava | Provjera se obavlja prije nego što se do prtljaga može doći |
Svaka stavka iz gornjeg dijela tabele zahtijeva usklađivanje stavki iz donjeg, jer nova isprava mijenja broj koji piše u saglasnosti, a promjena prezimena mijenja ime na obje.
Na drumskom prelazu fascikla s dokumentima završi u gepeku, ispod kofera. Na aerodromu završi u predatom prtljagu. Granična provjera se u oba slučaja obavlja prije nego što se do njih može doći, a putnik je dužan isprave predati na uvid i podvrgnuti se provjeri.
Za izlazak iz BiH popis je kratak: važeća putna isprava za svakog putnika i, ako dijete putuje s nekim ko mu nije roditelj ni zakonski zastupnik, ovjerena saglasnost. Za ulazak u šengensko područje popis je duži, jer putnik mora opravdati svrhu i uslove namjeravanog boravka i imati dovoljno sredstava za izdržavanje, kako za boravak tako i za povratak.
Prilog Zakonika o šengenskim granicama propisuje dokaze koje službenik može tražiti. Sam propis navodi da popis nije konačan, pa službenik smije zatražiti i drugo.
| Šta službenik provjerava | Čime se to pokazuje |
|---|---|
| Da je isprava vaša, važeća i neoštećena | Pasoš svakog putnika, uključujući dijete |
| Gdje ćete odsjesti | Poziv domaćina kod kojeg odsjedate ili potvrda ustanove koja pruža smještaj |
| Kakav je plan putovanja | Potvrda rezervacije organizovanog putovanja ili drugi dokument s planom puta |
| Da se vraćate | Povratna ili druga putna karta |
| Da imate od čega živjeti | Sredstva za izdržavanje za vrijeme boravka i za povratak |
| Ko je s djetetom i po kom osnovu | Ovjerena saglasnost gdje se traži, uz isprave koje objašnjavaju porodičnu situaciju |
Kod grupnog putovanja u fasciklu ide i spisak učesnika školske ekskurzije ili sportske odnosno kulturne manifestacije, a kod djeteta koje leti bez roditelja popratnica koju izdaje avioprevoznik po IATA standardu. Hrvatska ih izričito navodi kao priloge kojima se pojašnjavaju okolnosti putovanja.
Putno osiguranje, koje putnici redovno nose, nije na popisu dokaza za bezvizni ulazak i granica ga po tom osnovu ne traži. Razlozi da se ipak ima su medicinski i finansijski.
Korisno je i da roditelj koji ne putuje bude dostupan na telefon. Putnik je dužan pojasniti sve okolnosti u vezi s ispunjavanjem uslova za prelazak granice, a poziv je najbrži način da se to uradi.
Pri kratkoj osnovnoj provjeri službenik uvidom u putnu ispravu utvrđuje je li lice koje ju je predalo njen nosilac, je li isprava važeća i je li oštećena ili krivotvorena. Kod maloljetnika posebno gleda putuje li dijete samo ili u pratnji.
Detaljne provjere se obavezno obavljaju nad strancima i vozilima registrovanim u inostranstvu, ali se mogu obavljati i nad državljanima BiH i vozilima registrovanim u BiH, čak i kad je putnik navikao na brz prolaz.
Putnik je dužan predati isprave na uvid, podvrgnuti se provjeri i pojasniti sve okolnosti u vezi s ispunjavanjem uslova za prelazak granice. Ne smije izbjeći provjeru napuštanjem područja prelaza. Službenik ga smije zadržati onoliko koliko je potrebno da provjeru obavi, pa prije leta ili trajekta predvidite vremensku rezervu.
Ako provjera pređe na drugu liniju, na izdvojeno mjesto gdje traje duže, putnik mora biti obaviješten na jeziku koji razumije o razlozima provjere i o tome kako ona teče.
Kod maloljetnika dalja provjera na šengenskoj strani traži nedosljednosti i protivrječnosti u danim informacijama. Zato je korisno da svi u vozilu, uključujući dijete, znaju iste jednostavne odgovore: gdje idete, kod koga, do kada i kada se vraćate.
Na kraju provjere u pasoš državljanina BiH ulazi otisak izlaznog štambilja pri izlasku iz zemlje, dok se ulazni pri povratku unosi samo na lični zahtjev. Ako datum prelaska ikad zatreba kao dokaz u postupku pred nekim organom, Granična policija preporučuje da se za prelazak koristi pasoš i da se štambilj zatraži odmah na šalteru. Naknadno se do tog podatka dolazi jedino preko organa koji vodi postupak, jer opšta evidencija svih prelazaka granice ne postoji.
Prvo utvrdite na kojoj strani granice službenik traži dokument, jer se postupak razlikuje.
Na izlazu iz BiH obaveza putnika je da pojasni okolnosti. Pokažite šta imate: isprave o porodičnoj situaciji, rodni list, kontakt drugog roditelja. Podsjećanje na to šta je službenik tražio prošli put ne pomaže.
Postupak zabrane ulaska u šengensko područje detaljno je propisan. Ulazak se može zabraniti isključivo na temelju obrazložene odluke u kojoj se precizno navode razlozi. Odluka se izdaje na standardizovanom obrascu, popunjava je nadležno tijelo, uručuje se putniku, a putnik potvrđuje prijem. Putnik obrazac potpisuje i zadržava svoj primjerak. Ako odbije potpisati, službenik to upisuje u rubriku s napomenama.
Zatražite popunjen obrazac i zadržite primjerak, jer se iz njega vidi tačan razlog zabrane i jedino se s tim dokumentom može dalje postupati.
Pravo na žalbu postoji i vodi se po pravu države koja je odluku donijela. Žalba ne odgađa izvršenje odluke, pa se tog dana dalje ne putuje. Putniku se uručuje i popis kontaktnih tačaka koje daju informacije o zastupnicima. Ako se kasnije utvrdi da odluka nije bila osnovana, putnik ima pravo na ispravak poništenog ulaznog pečata. Kad je putnika do granice dovezao prevoznik, nadležno tijelo prevozniku nalaže da ga preuzme i preveze nazad.
Dokazi o smještaju, rezervaciji i povratku su obični dokumenti i postoje i u mailu, pa se mogu pokazati odmah. Istekla, oštećena ili neusklađena putna isprava, isprava koja glasi na staro prezime i saglasnost koja nije ovjerena ne mogu se riješiti na prelazu, pa se putovanje odgađa.