Učitavanje…
Nadzirano viđanje je susret djeteta i roditelja u prisustvu treće osobe, na unaprijed određenom mjestu i u određeno vrijeme, uz bilješku o tome kako je susret protekao. Traži se kada postoji konkretan razlog da kontakt nasamo trenutno nije siguran za dijete ili da bi ga dijete teško podnijelo.
U zakonu taj izraz nećete naći.
Porodični zakoni FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta uređuju pravo djeteta na lične odnose i neposredne kontakte s roditeljem s kojim ne živi, i daju ovlaštenje da se odredi način na koji se ti kontakti održavaju te da se ograniče ili zabrane radi zaštite interesa djeteta. To je član 145 u FBiH, član 86 u Republici Srpskoj i član 128 u Brčko distriktu. Nadzor je jedan od načina koji u tu odluku može ući, a razrađenog zakonskog instituta s vlastitim rokovima i obrascem iza njega nema.
Ta razlika se osjeti odmah. Kako nema propisanog obrasca, sve što nadzirani kontakt drži na okupu mora stajati u samoj odluci ili sporazumu roditelja: mjesto, termin, ko je prisutan, šta se bilježi i šta se ne smije raditi. Ono što tu nije napisano poslije niko neće moći provesti, pa se svaki termin iznova pregovara. Mjerilo po kojem sud i organ starateljstva sve to procjenjuju je najbolji interes djeteta.
Loš odnos bivših partnera nije razlog za nadzor. Zakon dopušta ograničenje kontakta samo radi zaštite interesa djeteta, pa se traži okolnost koja se veže za dijete: nasilje ili prijava nasilja, ozbiljan strah djeteta, dug prekid kontakta, rizik od odvođenja djeteta, zavisnost, nepredvidivo ponašanje roditelja ili potreba da se odnos obnavlja postepeno.
| Okolnost | Zašto može tražiti nadzor | Šta se obično dokazuje |
|---|---|---|
| dug prekid kontakta | dijete treba postepeno obnavljanje odnosa | trajanje prekida, raniji kontakti, reakcija djeteta |
| sigurnosni rizik | kontakt nasamo može biti preuranjen | prijave, nalazi, svjedoci, raniji incidenti |
| rizik od odvođenja | kontakt bez kontrole otežava povratak djeteta | putovanja, prijetnje, dokumenti, ranije ponašanje |
| dijete pokazuje strah | potrebna je stručna procjena i siguran okvir | mišljenje stručnjaka, razgovor, okolnosti straha |
Nijedna od tih okolnosti ne djeluje sama po sebi. Gleda se koliko je ozbiljna, čime je potkrijepljena, koliko dijete ima godina i postoji li blaže rješenje koje bi dalo isti efekat.
Zato prijedlog za nadzor ne treba biti opis lošeg braka. U njemu stoji šta se dogodilo, kada, ko je bio prisutan, kako je dijete reagovalo i zašto uobičajen raspored viđanja dijete ne štiti dovoljno. Nalaz škole, ljekara ili stručne službe tu nosi više težine od međusobnih optužbi, jer dolazi izvan spora.
Strah i nepovjerenje nisu dokaz. Dokazuju ranije odluke, izvještaji centra, prijave nasilja, medicinska ili stručna dokumentacija, poruke iz kojih se rizik stvarno vidi, svjedoci predaje djeteta i zabilješke o ranijim kontaktima. Iz svega toga mora biti vidljiva veza: ovakvo ponašanje roditelja, i zato ovakav okvir kontakta.
Kada je rizik neposredan, ne čeka se kraj spora. Uz zahtjev se mogu tražiti privremene mjere, a u Republici Srpskoj sud u bračnom sporu privremenu mjeru o vršenju roditeljskog prava i ličnim odnosima može odrediti i po službenoj dužnosti kada roditelji o tim pitanjima nisu saglasni, po članu 75 Porodičnog zakona RS.
Zaštita od nasilja ide odvojenim putem i ne zamjenjuje odluku o viđanju, a dvije njene mjere se stalno brkaju. Hitne mjere zaštite u FBiH pismeno naređuje policijski organ, stupaju na snagu odmah i traju najduže 48 sati. Zaštitne mjere izriče općinski sud i one mogu trajati do tri godine.
Rokovi idu jedan za drugim. Policija je dužna zahtjev za zaštitnu mjeru podnijeti sudu najkasnije 12 sati od saznanja za nasilje, a sud o zahtjevu za udaljenje iz stana, zabranu približavanja ili zabranu komunikacije odlučuje u roku od 24 sata od prijema. Zakašnjeli zahtjev sud je i dalje dužan razmotriti. Zahtjev mogu podnijeti i tužilaštvo, organ starateljstva ili sama žrtva, a zabrana približavanja može obuhvatiti i djecu žrtve. U Republici Srpskoj hitne mjere zaštite izriče sud u prekršajnom postupku, najkasnije 24 sata od prijema prijedloga.
Termine viđanja te mjere ne određuju. One mijenjaju okvir u kojem se o viđanju odlučuje, a u FBiH povlače i posebno pravilo o kontaktu djeteta s roditeljem kojem je mjera izrečena.
Prvo pitanje je ko uopšte donosi odluku, a tu se nadležnosti u BiH razlikuju više nego što roditelji očekuju.
| Gdje se vodi postupak | Ko uređuje kontakt | U kojem obliku | Propis |
|---|---|---|---|
| FBiH | sud | odluka o staranju o djetetu, koja određuje i način održavanja kontakata | Porodični zakon FBiH, član 145 |
| Republika Srpska | sud | presuda u parnici; rješenje u vanparnici kada kontakt traže srodnici | Porodični zakon RS, član 86 |
| Republika Srpska, dok traje mirenje | organ starateljstva | rješenje na zahtjev roditelja, važi do odluke suda | Porodični zakon RS, član 74 |
| Brčko distrikt | organ starateljstva | odluka organa starateljstva; sud odlučuje samo o zabrani približavanja | Porodični zakon Brčko distrikta, član 128 |
Ko će fizički pratiti susret zakon u pravilu ne kaže. Jedan izuzetak postoji i nov je. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u FBiH iz 2025. u članu 55 propisuje da učinilac nasilja kojem je izrečena zaštitna mjera pravo na kontakt s djetetom ostvaruje posredstvom i pod nadzorom organa starateljstva, i to samo ako organ starateljstva ocijeni da je takav kontakt u najboljem interesu djeteta. O tome se donosi posebno rješenje. To je jedina odredba u BiH koja nadzirani kontakt spominje izričito.
U svim ostalim slučajevima nadzornik se određuje samom odlukom. Može to biti stručni radnik centra, druga ustanova ili osoba koju sud prihvati kao neutralnu. Ako se predlaže neko iz porodice, provjerava se ima li sukob interesa i može li stvarno biti dostupan svaki termin. Od nadzorne osobe se očekuje da prati susret i reaguje kada se pravila prekrše, ne samo da bude prisutna u prostoriji.
Ostaje pitanje na koje propisi ne odgovaraju. Ni porodični zakoni ni zakoni o zaštiti od nasilja ne uređuju troškove nadziranog kontakta, niti propisuju prostorije ili posebnu službu za takve susrete. U praksi mjesto i termin zavise od kapaciteta centra za socijalni rad na tom području, pa je bolje da se o tome raspravi dok traje postupak razvoda nego kada odluka već postane pravosnažna.
Pošto propis ne daje obrazac, odluka ili sporazum su jedini tekst koji nadzorna osoba, roditelji i po potrebi policija kasnije čitaju. Opšta formulacija da se kontakti odvijaju uz nadzor izgleda kao rješenje, a otvara svađu oko svakog termina.
| Element odluke | Zašto je važan | Šta treba biti jasno |
|---|---|---|
| mjesto kontakta | dijete treba predvidivo okruženje | adresa, vrijeme dolaska i način predaje djeteta |
| osoba ili služba koja nadzire | nadzor nije neformalno posmatranje | ime ili funkcija, i kada smije prekinuti susret |
| trajanje i učestalost | sprječava spor o dužini susreta | dan, sat, trajanje i dokle traje probni režim |
| pravila ponašanja | ograničava pritisak na dijete i vrijeđanje drugog roditelja | šta je zabranjeno i šta slijedi ako se prekrši |
| bilješka o susretu | jedini pisani trag za kasniju procjenu | ko je piše, šta u nju ulazi i ko je može dobiti |
| troškovi | zakon o njima ćuti | ko plaća prevoz, prostor i angažman nadzorne osobe |
Ako se oko neke od tih stavki roditelji ne mogu dogovoriti, bolje je da o njoj odluči sud nego da u odluci ostane prazno mjesto.
Uredan susret počinje mirnom predajom djeteta, bez rasprave roditelja pred njim. Nadzorna osoba potvrđuje prisustvo, prati tok susreta i bilježi činjenice koje se kasnije mogu provjeriti: da li je roditelj došao na vrijeme, kako je dijete reagovalo, da li su pravila poštovana i da li je susret uredno završen.
Ne zapisuje se svaka rečenica. U bilješku ide ono što je važno za sigurnost djeteta i za procjenu daljeg režima, pa tu spadaju ispitivanje djeteta o drugom roditelju, pritisak, prijetnja i kršenje dogovora. Na osnovu takvih zapisa mjera se kasnije pooštrava.
Ako susreti prolaze mirno, te iste bilješke postaju glavni argument za proširenje kontakta, i to jedini koji ne zavisi od toga kako roditelji jedno o drugom govore.
Trajanje nadziranog kontakta nije propisano nijednim zakonom. Mjera zato ne ističe sama, niko je ne preispituje automatski, a usmeni dogovor roditelja je ne mijenja. Mijenja je nova odluka, donesena u postupku.
U Republici Srpskoj roditelji, srodnici i bliska lica mogu iz opravdanih razloga tražiti od suda izmjenu odluke o održavanju ličnih odnosa, po članu 87 Porodičnog zakona RS. U FBiH sud po tužbi roditelja ili organa starateljstva donosi odluku o prestanku ograničenja ili zabrane kontakta kada je to u interesu djeteta, po članu 145. U Brčko distriktu tu odluku donosi organ starateljstva.
Za proširenje se pokazuje ono što se moglo vidjeti sa strane: uredni dolasci, poštovana pravila, izostanak novih incidenata i to kako dijete reaguje prije i poslije susreta. Izvještaj osobe koja je nadzirala susrete i mišljenje centra tu vrijede više od bilo čije tvrdnje.
Isto vrijedi i kada se stanje pogorša. Pojavi li se novi rizik, može se tražiti stroži režim, druga nadzorna osoba, drugo mjesto ili privremeno ograničenje. Kontakt se pritom ne obustavlja jednostrano: nepoštivanje odluke o kontaktu u Republici Srpskoj je u članu 6 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici izričito navedeno kao radnja nasilja u porodici.
Nadzirani kontakt dijete i roditelja i dalje spaja, samo pod uslovima. Ograničen kontakt znači kraće ili rjeđe susrete, bez nužnog prisustva treće osobe. Zabrana kontakta je najteža od te tri mjere i vezuje se za ozbiljan ili neposredan rizik za dijete. Svaka od njih traži drugačiji nivo dokaza i ostavlja drugačije posljedice, pa se u podnesku i u odluci moraju razlikovati.
Postoji i četvrta stvar koja se stalno miješa s ove tri, iako s viđanjem nema veze. Nadzor nad vršenjem roditeljskog prava u Republici Srpskoj, odnosno nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja u FBiH, mjera je organa starateljstva usmjerena na roditelja koji se o djetetu stara. Ta mjera ima i rokove kojih kod nadziranog viđanja nema: u RS traje od šest mjeseci do godinu dana, uz mjesečne izvještaje stručnog radnika koji je vodi, a u FBiH najmanje tri mjeseca. Kada se u papirima pojavi riječ nadzor, prvo treba vidjeti na koju se od te dvije stvari odnosi.
Nadzor nije dokaz da je roditelj trajno nesposoban za kontakt
Nadzirani kontakt ne oduzima roditeljsko pravo i ne govori o roditelju trajno. Vezan je za razlog i traje dok se taj razlog ne razriješi. Isto tako, nadzor se ne traži kao taktika u sporu: prijedlog bez okolnosti vezane za dijete slabi i sve ostalo što se u istom postupku traži.
Tekst zakona po kojem sud u FBiH odlučuje o viđanju: član 145 uređuje način održavanja kontakata i uslove pod kojima se oni ograničavaju ili zabranjuju, a član 152 opisuje nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja, mjeru koja se s nadziranim viđanjem često miješa.
Zakon koji se u RS primjenjuje od 1. septembra 2023: članovi 86 i 87 o pravu djeteta na lične odnose i izmjeni odluke, član 74 o privremenom uređenju kontakta dok traje mirenje i član 75 o privremenim mjerama suda.
Ovdje se vidi po čemu je Brčko drugačije: po članu 128 održavanje ličnih odnosa i neposrednih kontakata uređuje organ starateljstva, a ne sud.
Tekst zakona na stranici Parlamenta FBiH, objavljenog u "Službenim novinama FBiH" broj 19/25: član 26 nabraja zaštitne mjere, član 55 uređuje kontakt djeteta s roditeljem kojem je zaštitna mjera izrečena, a članovi 33 do 35 govore ko podnosi zahtjev i koji sud o njemu odlučuje.
Priručnik za profesionalce koji su izdali Vijeće za djecu BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH: objašnjava kako se najbolji interes djeteta procjenjuje u porodičnim, socijalnim i sudskim postupcima.
Sajt Institucije ombudsmena BiH, gdje se predaje žalba na rad centra za socijalni rad ili drugog organa i gdje se objavljuju specijalni izvještaji o postupanju institucija, među njima i onaj o djeci u konfliktnim razvodima. Odjel za prava djece nalazi se u meniju nakon izbora jezika.
