Sporazumni razvod s djecom - šta sporazum roditelja mora riješiti da bi imao smisla

Pet pitanja koja sporazum mora zatvoriti

Zakon nabraja pitanja, ne rješenja. Kako izgleda sedmica djeteta poslije razvoda, roditelji pišu sami, i tu se sporazumi najviše razlikuju po upotrebljivosti. Raspored mora pratiti uzrast: beba i srednjoškolac ne trpe isti režim, a školarcu termini moraju stati u nastavu, prevoz i odmor.

Kod škole, zdravlja i putovanja isplati se biti izričit, jer te odluke zakon izdvaja od svakodnevnih. Porodični zakon RS u članu 102 među pitanja koja bitno utiču na život djeteta ubraja obrazovanje, promjenu ličnog imena, veće medicinske zahvate, promjenu prebivališta, izdavanje putnih isprava i raspolaganje imovinom velike vrijednosti. Ako se roditelji o njima ne slože, rješenje donosi organ starateljstva, a žalba ne odlaže izvršenje.

U Federaciji sud u odluci o staranju može odrediti da roditelj s kojim dijete ne živi brine o zdravlju i školovanju djeteta i učestvuje u važnijim odlukama (član 142 stav 3). Ako se taj roditelj ne slaže s postupkom drugog, prigovor podnosi sudu u vanparničnom postupku. U Brčkom o istom prigovoru odlučuje organ starateljstva (član 125 stav 2).

Formulacije od kojih izvršenje nema šta preuzeti

Sud sporazum prepisuje u izreku presude, pa neodređena rečenica u presudi ostaje jednako neodređena. Razlika je samo u tome što se na nju kasnije poziva izvršni postupak, koji iz nje nema šta preuzeti.

Rečenica da će roditelji viđanje uređivati po dogovoru radi dok dogovor traje. Kada prestane, roditelj koji traži kontakt nema termin na koji se poziva, pa se ni nepoštovanje viđanja nema čime dokazati. Obećanje da će roditelj pomagati prema mogućnostima ne daje iznos izdržavanja, a zakon traži fiksan mjesečni novčani iznos (FBiH član 244, RS član 291 stav 1, Brčko član 221). Podjela većih troškova po dogovoru ostavlja otvorenim i koji su to troškovi i ko ih odobrava.

Šta sud radi sa sporazumom prije nego ga usvoji

U bračnim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece stranke se ne mogu nagoditi, a ne može se donijeti ni presuda na osnovu priznanja ni presuda zbog propuštanja (FBiH član 278, RS član 107, Brčko član 253). Sporazum roditelja zato nije sudsko poravnanje. On je prijedlog koji sud usvaja tako što ga unese u izreku presude.

Prije toga sud traži nalaz i stručno mišljenje organa starateljstva. U Republici Srpskoj je to izričita obaveza suda prije odluke o vršenju roditeljskog prava i o ličnim odnosima (član 105). Federalni sud poziva organ starateljstva da učestvuje u postupku, a organ se mora odazvati i smije iznositi činjenice koje stranke nisu navele, predlagati dokaze i ulagati pravne lijekove (članovi 281 i 282). Brčko distrikt ima isto rješenje u članu 256.

Dijete se pri tome ne preskače. Porodični zakon RS traži da sud i nadležni organ omoguće djetetu da izrazi mišljenje i da u odluci navedu u čemu se to mišljenje sastoji i kako su ga ocijenili; ako mišljenje nije uzeto, moraju obrazložiti zašto (članovi 88 i 89).

Posljedica odbijanja se razlikuje. Federalni sud odbija zahtjev za sporazumni razvod, pa se roditelji vraćaju na tužbu. Sud u Republici Srpskoj brak razvodi, a o djetetu odlučuje sam, i tada roditeljsko pravo dalje samostalno vrši jedan roditelj (član 98 stav 4). Kako god se završi, o djetetu se odlučuje bez dogovora roditelja, po dokazima koje sud prikupi.

Slab sporazum potpisan radi brzine rijetko skrati postupak. Nejasno viđanje, neuređeni troškovi i alimentacija koja se ne može izvršiti vraćaju se kao nova parnica, a tada dogovora između roditelja više nema.

Udaljenost, praznici i raspusti

Raspored koji funkcioniše dok roditelji žive u istom gradu pada čim jedan pređe 150 kilometara ili ode u inostranstvo. Tada u sporazum ulaze i prevoz, ko ga plaća, koliko put traje i kako se termini uklapaju u nastavu.

Video poziv se može upisati kao dio režima. Porodični zakon RS u članu 86 stav 8 lične odnose definiše tako da obuhvataju i neposredne i posredne kontakte, pa redovni pozivi imaju osnov, ali ne zamjenjuju viđanje. Isti član u stavu 6 obavezuje roditelja s kojim dijete živi da kontakte omogući i podstiče.

Praznici i raspusti se uređuju posebno jer se oko njih najviše spori. U tekst idu naizmjenični praznici, tačni datumi ljetnog i zimskog raspusta i rok do kojeg roditelj najavljuje plan puta i dostavlja dokumente potrebne za prelazak granice.

Za selidbu zakon traži najavu unaprijed. U Federaciji roditelj s kojim dijete živi mora drugog roditelja prethodno i blagovremeno obavijestiti o promjeni prebivališta ili boravišta koja utiče na njegove dužnosti (član 142 stav 8), a u Brčkom ista obavijest ide i organu starateljstva (član 125 stav 5).

Izdržavanje: iznos, dan i račun

Izdržavanje se ne dogovara u rasponu. Sud obavezuje na plaćanje budućih mjesečnih iznosa u određenom novčanom iznosu, i to pravilo je isto u sva tri zakona (FBiH član 244, RS član 291, Brčko član 221). Uz iznos idu dan u mjesecu i broj računa, jer bankovna uplata s opisom ostavlja trag koji se kasnije ne osporava.

Za orijentaciju oko visine postoje dvije različite mjere. Federalni ministar rada i socijalne politike svake godine, najkasnije do 1. marta, objavljuje podatke o prosječnim potrebama osobe koja traži izdržavanje i sud ih uzima u obzir; za 2026. taj iznos je 478,20 KM (član 235 stav 4). Zakon u Republici Srpskoj umjesto toga postavlja granice: izdržavanje ne može biti manje od 15 posto prosječne mjesečne neto plate u RS za svako izdržavano lice ni veće od 50 posto ukupnih mjesečnih prihoda onoga ko ga plaća, a dosuđuje se od dana podnošenja zahtjeva (član 292).

Od forme zavisi šta se s tim papirom kasnije može uraditi. U Federaciji i Brčkom sporazum o izdržavanju postignut pred organom starateljstva ili zaključen kod notara, odnosno bilježnika, ima snagu izvršne isprave (FBiH član 238 stav 3, Brčko član 216 stav 3). Porodični zakon RS tu odredbu nema. Tamo sporazum roditelja sud unosi u izreku svoje odluke ako ocijeni da je u najboljem interesu djeteta, i tek presuda postaje osnov za izvršenje (član 289).

Posebni troškovi se navode imenom. Terapije, lijekovi, ortodont, ekskurzije, sportska oprema i vannastavne aktivnosti ne ulaze u redovni mjesečni iznos, pa sporazum treba reći u kojem se omjeru dijele, dokazuju li se računom ili predračunom i traži li se saglasnost prije troška koji nije hitan.

Obaveza ne prestaje punoljetstvom. Ako je dijete na redovnom školovanju, izdržavanje traje i nakon 18. godine, najduže do navršene 26. godine, jednako u FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

Kad dijete ima posebne potrebe

Redovne kontrole, terapije, lijekovi ili prilagođena nastava mijenjaju i raspored i troškove, pa se takav sporazum ne može prepisati iz obrasca. U tekstu treba stajati ko vodi dijete na terapiju, ko čuva nalaze, kako se dijele troškovi i u kojem roku drugi roditelj dobija informaciju.

Veći medicinski zahvat je odluka oba roditelja i sporazum ga tako i tretira. Kompletna medicinska dokumentacija ipak ne ide u sporazum. Dovoljno je urediti obaveze i finansiranje, a nalazi se dostavljaju onome ko o njima odlučuje.

Kako se sporazum kasnije mijenja

Djeca rastu, škole se mijenjaju, roditelji se sele i troškovi ne stoje. Sva tri zakona zato dopuštaju izmjenu, ali samo istim putem kojim je i prvo rješenje nastalo.

Kod staranja i viđanja to znači novu odluku suda zbog promijenjenih okolnosti. U Federaciji tužbu podnosi roditelj ili organ starateljstva (član 143), u Republici Srpskoj sud donosi novu presudu bez obzira na to koji je sud ranije odlučivao (član 101), a izmjenu odluke o ličnim odnosima roditelji mogu tražiti iz opravdanih razloga (član 87 stav 4). Brčko distrikt ima isto pravilo u članu 126.

Kod novca se traži povišenje, sniženje ili ukidanje ranije određenog izdržavanja (FBiH član 245, RS član 293, Brčko član 222). U Federaciji i Brčkom se preko suda mijenja i ono što je dogovoreno pred organom starateljstva ili u notarskoj, odnosno bilježničkoj formi.

Rok je pritom važniji nego što izgleda. Prava i obaveze iz izmijenjene odluke ne mogu djelovati prije podnošenja zahtjeva, pa svaki mjesec proveden u čekanju usmenog dogovora propada. Novi dogovor roditelja zato treba završiti tamo gdje je završio i prvi: pred organom starateljstva, kod notara ili u presudi.

Kada sporazum ne treba potpisati odmah

Dodatna provjera je potrebna kada postoji nasilje, strah od drugog roditelja, pritisak ili očigledno neravnopravan položaj u pregovorima, kao i kada se najavljuje preseljenje djeteta. U dijelu tih slučajeva precizniji raspored ništa ne rješava, pa se traži nadzirano viđanje, o kojem odlučuje sud.

Što je odnos konfliktniji, to je manje prostora za neodređene rečenice. Precizan raspored u takvim porodicama skida povod za svađu oko svakog pojedinačnog termina.

Imovinski dogovor i pitanja djeteta

Roditelji ponekad pokušaju jednim dokumentom riješiti razvod, dijete, stan, auto, kredit i troškove. To prolazi samo ako dokument ostane pravno uredan i ako pitanja djeteta ne izblijede u imovinskom dijelu. Kada je imovina sporna, jednostavnije je dijete urediti odvojeno, a imovinu ostaviti za poseban dogovor ili postupak.

Roditelj koji pristane na slabiji kontakt ili niže izdržavanje u zamjenu za povoljniji imovinski dogovor raspolaže tuđim pravom. Odricanje od prava na izdržavanje nema pravnog učinka ni u jednom od tri zakona (FBiH član 213 stav 3, RS član 264 stav 3, Brčko član 192 stav 3).

Korisni propisi i izvori