Zastoj oko auta obično nastane kad se s pravim problemom ode na pogrešnu adresu. Registracija i produženje su posao STP-a i MUP-a. Polisa i pokriće rješavaju se kod osiguravača. Nezgoda počinje na licu mjesta, dokumentovanjem i odlukom zove li se policija ili je dovoljan evropski izvještaj, a svoje posebne putanje imaju neosigurano, nepoznato i strano vozilo, kao i vožnja van BiH.
Pregled zato ide redom kroz najčešće situacije: trošak i produženje registracije, izbor police, postupanje , prijavu i osporavanje štete te posebne slučajeve. Svaka ima svoj detaljan tekst; ovo je mapa koja pokazuje koji vam treba.
Redovno godišnje produženje, prva registracija uvezenog vozila i promjena vlasništva tri su različita postupka, svaki sa svojim papirima i svojim računom. Kod redovne obnove zbir prave AO polisa, tehnički pregled i administrativne takse. Uvoz i promjena vlasništva na to dodaju posebne korake i troškove.
Koga prije svega zanima koliko će platiti, kreće od pregleda troškova registracije s primjerima po tipu vozila. Za redoslijed i dokumente kod redovnog produženja postoji vodič korak po korak, a ko strahuje od tehničkog pregleda, u posebnom tekstu vidi šta su sitnice, a šta kvarovi zbog kojih se stvarno pada.
Osiguranje: AO, kasko i bonus-malus
AO i kasko ne štite istu stvar. AO pokriva štetu koju nanesete drugome i bez njega nema registracije. Kasko je dobrovoljan i čuva vaše vozilo: kad ste sami krivi, kad drugog vozila nema ili kad štetu naprave vremenske nepogode, krađa ili vandalizam. Kome se kasko isplati, a kome ne, razrađeno je u poređenju AO i kaska.
Cijena je posebna priča. AO premija je vezana prvenstveno za snagu motora i za bonus-malus klasu, koja prati osiguranika i njegovu historiju šteta, ne vozilo; zato dvije osobe s istim autom ne plaćaju isto. U ukupnom registracijskom trošku osiguranje je najčešće najveća pojedinačna stavka.
Nezgoda i prijava štete
U prvim minutama poslije nezgode naknada štete je posljednja briga, i tako treba. Redoslijed na licu mjesta: osigurati ljude i mjesto nezgode, fotografisati, razmijeniti podatke s drugim vozačem, pa odlučiti ide li policija ili evropski izvještaj. Šta se tada propusti, poslije se teško nadoknađuje.
Evropski izvještaj radi posao samo kad nema povrijeđenih, šteta je manja materijalna i oba vozača se slažu oko okolnosti. Čim jedno od toga ne stoji, ili druga strana traži policiju, ide se drugim putem. Gdje je tačno ta granica i kada je izvještaj rizično potpisati, razdvaja tekst o evropskom izvještaju.
Slijedi prijava štete, u kojoj dokumentacija vrijedi više od toga ko je na licu mjesta bio uvjerljiviji. Ako procjena ispadne premala ili zahtjev bude odbijen, provjere prije prigovora su posebna tema.
Neosigurano vozilo, inostranstvo i promjena vlasnika
Najskuplja greška kod štete je pretpostaviti da sve završava kod osiguravača drugog vozača. Kada je drugo vozilo neosigurano ili ostane nepoznato, zahtjev ide entitetskom zaštitnom fondu; vozilo strane registracije vodi prema Birou zelene karte BiH.
Prije puta u inostranstvo provjerava se jedno: traži li zemlja u koju ulazite zelenu kartu ili je BIH registarska tablica dovoljan dokaz osiguranja. Države Sistema zelene karte tu nisu jednake, a granica je loše mjesto da se to sazna.
Treća siva zona je promjena vlasništva. Ovjeren kupoprodajni ugovor još nije završen posao: novi vlasnik ima 15 dana da prijavi prenos vlasništva i mora zaključiti AO polisu na svoje ime. Prodavčeva polisa dotad po zakonu prelazno pokriva štetu prema trećima, ali bonus ostaje prodavcu i na kupca ne prelazi.
Službene adrese za provjere iz ovog pregleda: regulator tržišta osiguranja, Biro zelene karte, pravila evropskog izvještaja i propis koji uređuje registraciju vozila.
Ovdje se unosom registarske oznake i datuma nezgode provjerava kod kojeg je društva osigurano vozilo s BIH tablicama; Biro je ujedno prva adresa za štete od stranih, neosiguranih i nepoznatih vozila.
Tekst državnog pravilnika o registrovanju vozila, gdje se vidi kako teče promjena vlasništva i šta se prilaže uz zahtjev; verzija iz 2022. više nije na snazi.
Često postavljena pitanja
Koliko košta registracija auta u BiH?
Jedne cijene nema, jer je registracija zbir: AO polisa prema snazi motora i bonus-malus klasi, tehnički pregled i takse koje se razlikuju po općinama. Redovno produženje za tipičan mali auto najčešće ostane na nekoliko stotina KM, dok prva registracija uvezenog vozila i promjena vlasništva dodaju svoje stavke. Detaljan raspad s primjerima je u tekstu o troškovima registracije.
Šta uraditi odmah nakon saobraćajne nezgode?
Redom: osigurati mjesto nezgode i učesnike, fotografisati položaj vozila i oštećenja, razmijeniti podatke s drugim vozačem, pa procijeniti je li dovoljan evropski izvještaj ili se zove policija. Prijava štete dolazi tek poslije i stoji ili pada na onome što je dokumentovano na licu mjesta.
Da li mi treba kasko ako imam AO?
AO pokriva samo štetu koju nanesete drugome; šteta na vašem vozilu, kad ste sami krivi, ostaje na vama, osim ako imate kasko. Zato kasko najčešće ima smisla za novija i skuplja vozila i za vozila na kredit; detaljnije poređenje je u tekstu o razlici između AO i kaska.
Kome se obratiti ako me udari neosigurano vozilo?
Zaštitnom fondu, ne osiguravajućem društvu: zahtjev ide Zaštitnom fondu FBiH ili Zaštitnom fondu RS, prema mjestu nezgode. Postupak i pravila za nepoznato vozilo pokriveni su u tekstu o neosiguranom i nepoznatom vozilu.